Ekskluzivno: Iz tiska izišao enciklopedijski leksikon o Hrvatima, predstavljaju ga predsjednik HAZU-a u BiH Mladen Bevanda i HLI-ja Ivan Anđelić (Večernji list, 10. srpnja 2023.)

 Večernji list, 10. srpnja 2023.

Iz tiska je izišao Abecedarij o živućim uspješnim i afirmiranim Hrvatima u Bosni i Hercegovini u nakladi HAZU u BiH i Hrvatskog leksikografskog instituta u BiH. Radi se o svojevrsnom enciklopedijskom leksikonu koji je na jednom mjestu sabrao 2243 ugledna hrvatska imena s kratkim životopisima.
Sunakladnici, predsjednik HAZU u BiH, prof. dr. sc. Mladen Bevanda i ravnatelj Hrvatskog leksikografskog instituta u BiH Ivan Anđelić, pretpromotivno su predstavili ovo kapitalno djelo.
Zainteresirani za kupnju knjige mogu je nabaviti u knjižari "Ivo Andrić" u Mostaru, Biskupa Čule bb (036 833 673), ili naručiti dostavu poštom na e-mail klub.knjige.andric@gmail.com, a koja je ekskluzivni distributer izdanja.

Prijava podataka o smrtno stradaloj žrtvi Drugog svjetskog rata i poraća sa područja Mostara

Prijava podataka o smrtno stradaloj žrtvi Drugog svjetskog rata i poraća sa područja Mostara Povjerenstva za popis mjesta stradanja i žrtava Drugog svjetskog rata i poraća na području Mostara i Komisije za Hrvatski martirologij HBK i BK BiH (Povjerenstvo za Mostarsko-duvanjsku i Trebinjsko-mrkanjsku biskupiju)

U toku je popis žrtava Drugog svjetskog rata i poraća na području Mostara. Uvid u trenutno stanje popisa žrtava kao i tačnost već upisanih podataka moguće je provjeriti na lokalnim portalima kao i na službenoj web stranici www.grobljemira.info . Dopunu popisa i ispravak netačnih podataka moguće je obaviti putem ovog Obrasca za žrtve Drugog svjetskog rata i poraća ilii izravnim kontaktima sa Komisijom. 

Washington i Zagreb nisu željeli zauzeti Banju Luku, nego Srbe dovesti za stol - Večernji list, 26. srpnja 2023, str. 9 - autor Zoran Krešić

Bivši diplomat Vitomir Miles Raguž u Ademijevoj knjizi "Samo istina": Washington i Zagreb nisu željeli zauzeti Banju Luku, nego Srbe dovesti za stol

"Tada sam zaključio da je SAD zahvaljujući operaciji "Oluja" odustao od svog tadašnjeg plana podjele Bosne i Hercegovine na dva dijela i iskoristio priliku novog odnosa snaga na terenu kako bi postavio temelj za Daytonsko-pariški sporazum nekoliko mjeseci poslije, koji će održati zemlju nepodijeljenom", napisao je, uz ostalo, bivši hrvatski i bosanskohercegovački diplomat Vitomir Miles Raguž u recenziji knjige "Samo istina - Ratni dnevnik generala Hrvatske vojske".
"Sada general Ademi prvi put otkriva da je Washington zatražio od Zagreba da poduzme još dva niza operacija nakon Oluje, prvo da zauzme Šipovo i Jajce, a zatim da napreduje prema Banjoj Luci, čime bi se izvršio pritisak na Radovana Karadžića i Ratka Mladića, koje su se pregrupirale u cilju ponovnog zauzimanja izgubljenog ozemlja, neobzirne na zračne napade NATO-a koji su bili u tijeku." Miles Raguž ističe kako je Oluja okončana 8. kolovoza, no da je srpska strana u BiH pristala ući u razgovore tek pod vođstvom Richarda Holbrookea nakon 11. listopada kako hrvatske snage ne bi ušle i zauzele Banja Luku. "Ademi nam sada kaže da Zagreb nikada nije postavljao Banja Luku, a time ni Jajce i Šipovo, kao ciljeve. Planove za preuzimanje tih gradova pripremili su u posljednjem trenutku Ademi i njegovi ljudi, i to na zahtjev Washingtona." On dodaje kako je nakon srpske protuofenzive "Vaganj '95"Ademi objavio detalje o još dvije akcije na teritoriju BiH - Maestralu (8-15. rujna 1995.) i Južnom potezu (8-11. listopada 1995.). Namjera Maestrala bila je pomaknuti hercegovačku tampon-zonu dalje prema sjeveru kako bi se osigurali i Grahovo i Livno od mogućih reakcija VRS-a, a fokus je bio na zauzimanju Drvara. Međutim, Šušak je za vrijeme trajanja akcije javio Ademiju da Washington želi da se zauzme Šipovo, ali i Jajce, ako se to čini izvedivim. Ovdje Ademi navodi bespilotne letjelice NATO-a, koje su nadzirale operacije HV-a, i istodobne zračne napade NATO-a u cijeloj zemlji.

U Njemačkoj radi 17.900 njegovatelja s bh. državljanstvom, brojniji od njih samo Poljaci (Večernji list, subota, 8.srpnja 2023.)

Njemački mediji objavili službenu statistiku Ministarstva zdravstva o strukturi zaposlenih

U Njemačkoj radi 17.900 njegovatelja s bh. državljanstvom, brojniji od njih samo Poljaci. U staračkim domovima poslove njege obavljala su 814.042 radnika. U poslovima njege zastupljeno je 10.000 Filipinaca, 6900 Vijetnamaca, kao i 6.900 Sirijaca. Među 11 najzastupljenijih su i Talijani (7200) i Albanci (6700). Plaća njegovatelja u Njemačkoj u 2021. godini iznosila je 3531 euro, što je najveći razlog velikog zanimanja bh. građana za ovaj posao. Četvrti po brojnosti su državljani Hrvatske - 14.700, a peti državljani Srbije, kojih 11.300 radi kao njegovatelji u Njemačkoj.

RH već uložila 1.3 milijarde eura u BiH, a dolaze i novi projekti (Večernji list, subota, 8. srpnja 2023.)

 Republika Hrvatska uložila 1.3 milijarde eura u Bosnu i Hercegovinu, a dolaze i novi projekti. Osim političke podrške, Hrvatska je i strateški važan ekonomski saveznik BiH.

U 2022. BiH bila najveći primatelj hrvatske bilateralne pomoći s više od 40 projekata u vrijednosti od 16.7 milijuna eura. Hrvatska će svojim savjetima, ali i pozicijom i ugledom u EU, svakako ojačati perspektivu BiH za IPA projekte.

Hrvatski premijer Andrej Plenković u kontekstu gospodarstva podsjetio je na čak 4 milijarde eura vrijednu vanjskotrgovinsku razmjenu.