BIO i ostao najveći bošnjački tajkun/ He was and he remained the biggest Bosniak tykoon (Hasan Čengić, BBI, TWRA, BIO), Dani, 26/10/2001

https://www.bhdani.ba/portal/arhiva-67-281/229/t22907.shtml

Extract: Everything has started with TWRA. To get an answer to the question what is disputable with BIO (Bosnian Investment Organisation owned by Hasan Čengić) it is necessary to start from the beginning and remind how this organization was established in the first place. El Fatih Hassanein, from Sudan, established TWRA in 1987 together with his brother Sukarno Hassanein as a humanitarian organization. According to the Western intelligence services, their initial intention was to encourage and support renewal of Islam in the Eastern Europe and USSR. Western intelligence could not prove that Sudan was behind this organization, but assumed on the basis of the available information, that Hassanein was responsible to the National Islamic Front from Sudan for the implementation of this politics in Bosnia and Herzegovina, Afghanistan and Pakistan. 

El Fatih Hassanein met Alija Izetbegović in 1970 in Belgrade, where he studied at the Faculty of Medicine. Being on scholarship of the Islamic Community, Izetbegović stayed in Belgrade frequently to socialize with the Muslim intellectuals from Belgrade. During the Young Muslims trial (1983), Izetbegović stated that Hassanein was his good friend and in August, 1996, he decorated him for his humanitarian work in Bosnia and Herzegovina. 

TWRA started its official cooperation with the Bosnian government in the second half of 1992. It was used for funding and organization of the supply of weapons for the Army RBaH. The money went through Die Erste Österreich Bank in Vienna. Money was coming from Saudi Arabia, Iran, Turkey, Sudan, Brunei, Malaysia and Pakistan. TWRA was linked at that time with radical Islamic organizations and individuals having connections with some Muslims in BaH. In September, 1995, the Austrian anti-terrorist police unit raided TWRA in Vienna and seized all documentation. According to the Austrian investigating authorities in charge of this case, Islamic countries donated 

350 million US dollars for the Islamic movement in BaH. According to this information, the money was donated by Saudi Arabia, and the money was also coming from Pakistan, Turkey, Brunei and Malaysia. It was suspected that TWRA was also funded by terrorist who aided the Government in Sarajevo. The Government in Sarajevo was under control of the Party of Democratic Action (Muslim SDA). The covert donors also included Osama bin Laden, and investigators from Vienna found documentation confirming links between TWRA and Sheikh  Omar Abdel Rahman, a radical Imam from Egypt sentenced to life imprisonment for planning several terrorist bomb attacks in New York.

TWRA has direct links with the following politicians from Bosnia and Herzegovina: Alija Izetbegović, who in 1993 wrote a letter to Die Erste Österreich Bank to confirm that  El Fatih Hassanein enjoys full confidence of the Bosnian authorities, Irfan Ljevaković, who is believed to be directly involved in the project of bringing 500 Islamist mercenaries to BaH under mentorship of TWRA, Husein Živalj and Faris Nanić as the members of the Board of Directors of TWRA, as well as Hasan Čengić. Čengić has links to Iran since 1983. Besides, he has been named as the TWRA middle-man for illegal shipments of arms to BaH.
In the interview from 1994, El Fatih stated: "Bosnia in the end must be Muslim,  as if that does not happen, the entire war was meaningless. Bosniaks in BaH who are not religious, or are not religious enough, should be helped to awaken. More or less, the situation is not good enough yet and we need to find adequate methods to spread correct teaching of Islam among the Bosnian Muslims."

Besides father and son Čengić, the only persons authorized for signing foreign currency accounts to which transactions were made for the aid for BaH were Alija Izetbegović, his son Bakir Izetbegović,  Reis Mustafa-efendija Cerić, and at the beginning of war also Haris Silajdžić. Following the raids of TWRA in Vienna, it was clear that it was necessary to create legal grounds to cover these financial transactions, so it was decided to establish  The Foundation for help to the muslims of Bosna. The Foundation was established in Visoko, at the address Hadži Hasanova 23.

Hasan Čengić listed the following persons as the legal establishers of the Foundation: Husein Kavazović, Irfan Ljevaković, Munir Gavrankapetanović, Džemaludin Latić, Hilmo Neimarlija, Kemal Terzić, Hasan Čengić, Sead Živalj, Derviš Đurđević, Mevludin Sinanagić, Sulejman Vranj, Husein Omerspahić, Rijad Raščić, Bećir Čengić, Fahrudin Šuvalij, Abdulah Budimlij, Alija Izetbegović, Salim Šabić and El Fatiha Hassanein. At the Establishing Assembly held on August 1, 1998, Hasan Čengić reported that the Foundation is the humanitarian organization, which established the Bosnian Investment Organization (BIO), which established BIO Tours and BIO Air, as 100% ownership of the Foundation and BIO-a. The following companies were also established: BP Trade, Bosanski transportni servis (Bosnian Transport Services) and Javno preduzeće Aerodrom Visoko (Public Company Airport Visoko) with the major share of the Foundation.

The name of El Fatih Hassanein is also linked with the idea of establishment of the Muslim Intelligence Service (MOS) backed by Young Muslims (Mladi Muslimani). He spoke about MOS at one of the meetings in Vienna held in 1991 attended by Irfan Ljevaković, Hasan Čengić, Mustafa Cerić, Avdo Rustanbegović and Salim Šabić. MOS had a direct influence in the process of decision-making on appointment of BaH ambassadors to the Islamic countries, including United Arab Emirates, which were specifically emphasized as when Hasan Čengić decided to start the business with oil, he supplied all his goods directly from the Emirates.

El Fatih Hassanein is the biggest shareholder of the ABS Bank (16%) composed also of the former  Orient bank, which was registered in Sarajevo and allegedly also established by Hassanein.

It is well known in the banking circles that El Fatih Hassanein is also behind the International Commercial Bank p.l.c. Sarajevo, although his name is not included in the official report, but Che Abdul Dam Bin Haji Zainuddin was named as the biggest shareholder (62%)

BIO i ostao najveći bošnjački tajkun

Zašto je Hasanu Čengiću onemogućen uvoz nafte i naftnih derivata? Zbog čega Bosanska investiciona organizacija (BIO) nije registrirana po zakonu? Kakva je veza TWRA i BIO sistema? Ko su osnivači Fondacije za pomoć muslimanima? Kako "stipendirati nadarene studente i srednjoškolce iz BiH, izdržavati 100 jetima u familijama i voditi kurs islama za srednje škole" i, usput, obrtati milione maraka? Dani istražuju šta se krije iza poslovnog carstva bliskog saradnika Alije Izetbegovića

a jednom od posljednjih zasjedanja Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine poslanici su se trebali izjasniti o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na naftne derivate, koji je predložila SDA. Prijedlog je zaustavljen, no na pauzi su poslanici u kuloarima komentirali kako je "Hasan Čengić najviše razočaran", objašnjavajući zapravo koliko je Čengić priželjkivao izjednačene cijene nafte i lož-ulja, te obavezu kupaca da će distributerima nafte i njenih derivata račune za naručenu robu plaćati unaprijed. No, kakve to veze ima sa Hasanom Čengićem? E, pa on je "novopečeni" distributer goriva koje uvozi preko Bosanske investicione organizacije, poznatije pod nazivom BIO. Ali, sem što je Parlament FBiH zaustavio njemu važne zakonske normative, Hasan Čengić ima još jedan problem: ostao je bez carinskog broja, bez koga ne može uvesti ni kap benzina ni na jednoj bh. granici. Tu činjenicu nisu mogle promijeniti ni intervencija novog zamjenika direktora Federalne carinske uprave Hasiba Salkića, koji je zbog toga nekim uposlenicima Federalne carinske uprave čak prijetio suspenzijom, ni bahati upad Hasana Čengića sa dvojicom tjelohranitelja u Carinu, a ni sva nastojanja njegovog advokata Asima Crnalića da mu Kantonalni sud izda potvrdu kojom će on Carinama dokazati da će Bosanska investiciona organizacija (BIO) biti regularno registrirana. Naime, BIO je još uvijek registriran kao društvo jednog lica, što je zakonom ukinuto još prije dvije godine, a još uvijek se nisu preregistrirali jer na Kantonalnom sudu nema dokaza o osnivačkom kapitalu koji je unesen u BIO?! Sve je počelo sa TWRA Da bi se dobio odgovor na pitanje šta je to sporno oko BIO-a, mora se krenuti od početka i podsjetiti kako je ova organizacija uopće nastala. Sudanac El Fatih Hassanein osnovao je humanitarnu organizaciju TWRA 1987. godine zajedno sa svojim bratom Sukarnom Hassaneinom. Prema navodima zapadnih obavještajnih službi, prvobitna namjera im je bila da ohrabre i potpomognu obnovu islama u istočnoj Evropi i tadašnjem Sovjetskom Savezu. Nije dokazano da je iza ove organizacije stajao Sudan, ali pomenute obavještajne organizacije pretpostavljale su, na osnovu informacija kojima su raspolagale, da je on odgovoran sudanskom Nacionalnom islamskom frontu za provođenje ove politike u Bosni i Hercegovini, Afganistanu i Pakistanu. Američke obavještajne službe smatrale su da je El Fatih Hassanein radio na tome da bosanske muslimane što više približi radikalnim muslimanskim strujama na Srednjem istoku, ali je uvijek isticano kako se ne vjeruje da to žele svi bosanski muslimani. Sa Alijom Izetbegovićem El Fatih Hassanein se upoznao 1970. godine u Beogradu, gdje je studirao medicinu, a Izetbegović je kao islamski stipendist često boravio u Beogradu družeći se sa tamošnjim muslimanskim intelektualcima. U procesu Mladim Muslimanima 1983. godine, Izetbegović je na saslušanju priznao da mu je Hassanein dobar prijatelj, a u augustu 1996. godine uručio mu je odlikovanje za humanitarni rad u BiH. TWRA je službeno počela surađivati sa bosanskom vladom u drugoj polovici 1992. godine. Preko nje se finansirala i organizirala nabavka oružja za Armiju BiH, a novac je išao preko Prve austrijske banke u Beču (Die Erste Österreich Bank). Dolazio je iz Saudijske Arabije, Irana, Turske, Sudana, Bruneja, Malezije i Pakistana. TWRA je tada povezivana sa radikalnim islamskim oganizacijama i pojedincima koji su bili u vezi sa nekim muslimanima u BiH. U septembru 1995. godine austrijska antiteroristička policijska jedinica upala je u Beču u prostorije TWRA i pokupila svu dokumentaciju. Prema austrijskim istražnim organima koji su radili na ovom slučaju, 350 miliona dolara su islamske zemlje donirale islamskom pokretu u BiH. Najveći donator je, prema tim podacima, bila Saudijska Arabija, a novac je dolazio i iz Pakistana, Turske, Bruneja i Malezije. Sumnjalo se da su se u finansiranje TWRA uključili i teroristi koji su preko ove organizacije pomagali vladu u Sarajevu, koja je bila pod kontrolom SDA. Među prikrivenim donatorima navodno je bio i Osama bin Laden, a bečki istražitelji pronašli su dokumentaciju koja je potvrdila da je TWRA bila povezana sa Šeikom Omarom Abdelom Rahmanom, radikalnim egipatskim imamom koji je osuđen na doživotni zatvor zbog planiranja nekoliko terorističkih bombaških napada u New Yorku. Od bh. političara, sa TWRA su direktno povezani: Alija Izetbegović, koji je 1993. godine napisao pismo Die Erste Österreich Banku potvrđujući da El Fatih Hassanein ima puno povjerenje bosanskih vlasti, zatim Irfan Ljevaković, za koga se vjeruje da je bio direktno uključen u projekat dovođenja 500 islamskih plaćenika u BiH pod patronatom TWRA, te Husein Živalj i Faris Nanić kao članovi Upravnog odbora ove organizacije, u kojem je bio i Hasan Čengić. Čengić je sa Iranom povezivan još od 1983. godine, a osim toga označen je i kao osoba preko koje je TWRA ilegalno slala oružje u BiH. Fondacija za pomoć muslimanima Bosne To da je Hasan Čengić bio glavni čovjek za snabdijevanje Armije BiH oružjem, poznato je, kao i činjenica da je njegov otac Halid Čengić bio neprikosnoven prilikom donošenja odluka kome, gdje i koliko će se oružja i novca dati. U jednom intervjuu koji je dao 1994. godine, El Fatih je izjavio: "Bosna na kraju mora biti muslimanska, jer ukoliko se to ne dogodi, cijeli rat nema smisla. U BiH treba pomoći onim Bošnjacima koji nisu religiozni, ili nisu dovoljno religiozni, da se probude. Uglavnom, situacija još uvijek nije dobra i mislim da moramo pronaći prikladne metode da raširimo pravilno učenje islama među bosanskim muslimanima." Osim Čengića, jedini koji su mogli potpisivati devizne račune na koje se slijevala pomoć BiH, bili su Alija Izetbegović, njegov sin Bakir Izetbegović, kasnije reis Mustafa-efendija Cerić, a jedno vrijeme na samom početku rata i Haris Silajdžić. Vremenom se pokazalo da to tako neće moći funkcionirati u beskonačnost, pogotovo nakon upada bečke policije u TWRA, te da će se morati stvoriti pravne osnove koje će pokrivati ove finansijske transakcije. Na minderima pomenutih, tadašnjih vođa BiH, odlučeno je da se zvanično formira Fondacija za pomoć muslimanima Bosne i da se sva pomoć koju šalju islamske zemlje usmjeri na nju. Fondacija je registrirana, a gdje drugdje nego u Visokom, na adresi Hadži Hasanova broj 23. Kao zvanične osnivače Fondacije, Hasan Čengić je naveo: Huseina Kavazovića, Irfana Ljevakovića, Munira Gavrankapetanovića, Džemaludina Latića, Hilmu Neimarliju, Kemala Terzića, Hasana Čengića, Seada Živalja, Derviša Đurđevića, Mevludina Sinanagića, Sulejmana Vranja, Huseina Omerspahića, Rijada Raščića, Bećira Čengića, Fahrudina Šuvaliju, Abdulaha Budimliju, Aliju Izetbegovića, Salima Šabića i El Fatiha Hassaneina. No, kada su Dani objavili ovaj njegov spisak, rahmetli Munir Gavrankapetanović je u svom demantiju napisao da nikada nije bio osnivač niti ove, niti slične fondacije. Prema tome, nekolicina iz kruga Čengića na svoj je način poklopila finansije i direktno odlučivala o dešavanjima u BiH, direktno uticala i na unutrašnju politiku, koja se direktno odražavala na spoljnu, zbog čega BiH i danas trpi posljedice. Njihov krajnji negativni učinak neće se znati još dugo, i to ne samo zbog pomenutih veza sa Osamom bin Ladenom i Šeikom Omarom Abdel Rahmanom. Naime, ime El Fatiha Hassaneina povezuje se i sa idejom stvaranja Muslimanske obavještajne službe, iza koje su stajali Mladi Muslimani, što dovoljno govori o uticaju ovog Sudanca, odnosno njegovih mentora, na dešavanja u BiH. Konkretnije je o stvaranju MOS-a Hassanein govorio na jednom sastanku u Beču održanom 1991. godine, kome su, prema našim informacijama, prisustvovali Irfan Ljevaković, Hasan Čengić, Mustafa Cerić, Avdo Rustanbegović i Salim Šabić. Kasnije, u toku rata, sa MOS-om su povezivani i najveći funkcioneri MUP-a i Armije BiH, Bakir Alispahić, Enver Mujezinović, Fikret Muslimović... Nezvanično, MOS je, pored ostalog, direktno uticao i na postavljanje bh. ambasadora u islamske zemlje, među kojima i Ujedinjene Arapske Emirate, a koji su radili poslove za Hasana Čengića i njegove istomišljenike ponesene idejom da se u BiH formira muslimanska država. Arapske Emirate posebno smo izdvojili, jer, prema svoj postojećoj dokumentaciji, kada se odlučio za posao sa naftom, Hasan Čengić je svu robu nabavljao direktno iz Emirata. BIO kao humanitarna organizacija No, da se vratimo na osnivanje Fondacije za pomoć muslimanima Bosne. U Rješenju br. R-III-60/96, koje Dani posjeduju, stoji da je Viši sud u Sarajevu, i to sudija Amira Sadović, "kao sudija pojedinac odlučujući o vanparničnom postupku po zahtjevu Humanitarne organizacije Fondacija za pomoć muslimanima /The Foundation for help to the muslims of Bosna, skraćeno FHMB/ iz Visokog za upis u registar humanitarnih organizacija", dana 8. maja 1996. godine, donio Rješenje o upisu u registar ove humanitarne organizacije. U Rješenju piše: "Osnovni programski ciljevi i svrha organizacije su pomaganje ugroženog stanovništva, pružanje materijalne pomoći i druge aktivnosti humanitarnog karaktera." Dalje su nabrojani zadaci Fondacije: pružanje humanitarne pomoći socijalno ugroženim građanima, pokretanje proizvodne ili druge djelatnosti na osnovi humanitarnih ulaganja u humanitarne svrhe, osnivanje preduzeća koja će iz ostvarene dobiti finansirati humanitarnu djelatnost Fondacije za pomoć muslimanima Bosne", prikupljanje novca i roba i poklanjanje neposrednim korisnicima, obavljanje svih oblika komunikacijskih, transportnih i drugih usluga u humanitarne svrhe, organiziranje kulturnih, sportskih i drugih manifestacija u humanitarne svrhe, povezivanje obitelji izbjeglica i raseljenih lica, briga o smještaju izbjeglica, sudjelovanje u pomoći žrtvama oružanih sukoba i elementarnih nesreća, izgradnja ili finansiranje izgradnje i opremanje i vođenje ustanova za pružanje usluga socijalne, dječije i zdravstvene zaštite, obrazovanja i odgoja, nauke, sporta i drugo, te obavljanje drugih aktivnosti kojima se neposredno ili posredno pruža humanitarna pomoć stanovništvu. Na kraju Rješenja stoji da su lica ovlaštena za zastupanje i predstavljanje humanitarne organizacije Fondacija za pomoć muslimanima Bosne iz Visokog: 1. Hasan Čengić, 2. Mevludin Sinanagić, 3. Irfan Ljevaković. Na Skupštini osnivača Fondacije održanoj prvog augusta 1998. godine, Hasan Čengić je zvanično prvi i posljednji put govorio o radu Fondacije. U svom izvještaju Čengić je objasnio da je Fondacija za pomoć muslimanima Bosne humanitarna organizacija koja je osnovala Bosansku investicionu organizaciju - BIO, a iz nje su nastali BIO Tours i BIO Air, koji su, prema njegovim tvrdnjama, stoprocentno vlasništvo Fondacije i BIO-a, a formirane su i sljedeće firme: BP Trade, Bosanski transportni servis i Javno preduzeće Aerodrom Visoko, koje su zajedničke, ali u kojima je Fondacija većinski vlasnik. U objašnjenju je dalje naveo da je BIO Tours agencija koja se bavi poslovima usluga u turizmu, a posebno prodajom avio-karata, turističkih aranžmana i vjerskim turizmom. BIO Air je, prema tom izvještaju iz 1998. godine, predstavljen kao kompanija za zračni prevoz koja raspolaže sa dva aviona, sa sjedištima u Sarajevu i Istanbulu te bazom u Ankari. Bosanski transportni servis je raspolagao sa 70 kamiona. BP Trade se bavi trgovinom na veliko i malo, a Aerodrom Visoko je javno preduzeće u izgradnji, sa osnovnim ciljem izgradnje aerodroma u Visokom na koji će moći slijetati sve letjelice uključujući i jumbo-jet avione, što nije moguće u Sarajevu. Na kraju svog izlaganja Hasan Čengić je rekao: "U humanitarnom smislu, Fondacija će se koncentrirati na tri humanitarna projekta: stipendiranje nadarenih studenata i srednjoškolaca iz BiH, izdržavanje 100 jetima u familijama i kurs islama za srednje škole." Nafta od muslimana za muslimane Ni jednom riječju Hasan Čengić nije pomenuo sredstva kojima raspolaže Fondacija, ili BIO, niti profit koji ostvaruju preduzeća u sastavu BIO-a i gdje i na koje načine on završava. Jedan od rijetkih pisanih tragova koji svjedoči o, sigurno samo djelimičnom, kapitalu Fondacije i BIO-a jeste Rješenje Višeg suda o upisu u sudski registar Bosanske investicione organizacije i to kao društva jednog lica sa sjedištem u Sarajevu, u ulici Branilaca Sarajeva broj 20, izdato 16. augusta 1996. godine. U Rješenju piše da se u d.j.l. BIO unose novčana sredstva u visini od 1.000 DEM i osnovna sredstva u vrijednosti od 4.771.674 DEM. Ime osnivača u Rješenju nigdje nije navedeno, a u sudskom registru nema drugih jedinica BIO o kojima je Hasan Čengić govorio na Skupštini. U rubrici gdje su imena ovlaštenih lica za zastupanje preduzeća, upisano je: Tarik Balta, v.d. direktora Društva bez ograničenja ovlaštenja u okviru registrirane djelatnosti. Petog februara 1999. godine BIO je na Kantonalnom sudu ukinuo ovlaštenja Tariku Balti i za novog v.d. direktora postavio Emira Pašića. BIO, prema registraciji, ima ovlaštenja da se bavi, pored ostalih, sljedećim djelatnostima: od uzgoja ovaca i koza, proizvodnje i prerade mesa, sokova, mlijeka, hljeba i peciva, kolača i tjestenine, bezalkoholnih pića, tekstilnih proizvoda, proizvodnje rezane građe, proizvodnje sapuna i deterdženata, eksploziva, stakla, kreča, cementa, metalnih proizvoda, mašina za metalurgiju i rudnike, računara, motornih vozila, invalidskih kolica, namještaja, nakita, poslovima visokogradnje, niskogradnje, izgradnje autoputeva, aerodromskih pista, izdavaštva i štamparstva, trgovinom na veliko i malo, i gotovo svime što postoji a što je dopušteno zakonom, do prevoza putnika i robe te redovnog i čarter vazdušnog prevoza... Djelatnosti kojima se BIO mogao baviti gusto su kucane na tri strane. Osim što su vlasnici BIO-a propustili da zaista pokrenu neku od navedenih proizvodnih djelatnosti i tako zaposle one zbog kojih je Fondacija zvanično i formirana, oni su otišli u drugu krajnost. Razvili su poslove u kojima su zaposlili najmanji mogući broj muslimana za koje su se navodno borili još od osamdesetih, a zarade za njih su bile brze i velike: trgovina na veliko, transport, izgradnja aerodroma - propala kao i milioni uloženi zbog nečijih ludih ideja, kao i turističke ture preko njihovih agencija. Da bi ostali dosljedni sebi, na kraju su vlasnici BIO-a odlučili da budu distributeri naftom, uzimajući pritom veliki procenat bez ikakvih ulaganja jer je među njihovim djelatnostima i ova mogućnost, a nisu morali nikoga zaposliti jer su naftu jednostavno prodavali postojećim pumpama. BIO je od federalnog Ministarstva trgovine dobio odobrenje da bude jedan od distributera naftom i njenim derivatima. I ova odluka bi mogla biti diskutabilna zbog činjenice da se u javnosti stalno ponavlja kako BiH ima previše distributera i optužbi od strane pojedinih vlasnika pumpi da su svi postojeći uvoznici dozvole dobili dobrim štelama i podmazivanjem džepova moćnim pojedincima, o čemu su Dani već ranije pisali. Od federalnog Ministarstva energetike i rudarstva dobili su odobrenje da u Čelebićima koristi jedan od postojećih terminala za naftu i njene derivate i to rade od prvog augusta ove godine. Prema zvaničnim podacima Federalne carinske uprave, BIO je direktno iz Arapskih Emirata u periodu od 21. jula do 28. septembra ove godine (u vrijeme dok im je važio privremeni carinski broj) uvezao ukupno 2.243.002,00 litara benzina - supera i bezolovnog, čija je vrijednost iznosila 1.345.824,04 konvertibilnih maraka. Super je plaćan po cijenama od 45 feninga po litru, a bezolovni 43. Ilustracije radi, samo da pomenemo da ostali uvoznici benzin na tržištu plaćaju oko 60 feninga, što dovoljno govori o zaradi BIO-a, odnosno Hasana Čengića. Hasan Čengić bb No, početkom oktobra, nekoliko cisterni sa gorivom, vlasništvo BIO-a, blokirane su u carinarnici u Mostaru jer im je privremeni carinski broj koji su imali, a bez koga ne mogu vršiti uvoz, istekao prvog oktobra. Privremeni carinski broj - 20217448 - BIO je dobio od Federalne carinske uprave 12. jula 2001. godine na osnovu zahtjeva direktora BIO-a Emira Pašića od 12. jula 2001. godine, u kome piše: "Molimo Vas da nam izdate novi carinski broj kako bismo mogli obavljati vanjskotrgovinske poslove." U prilogu je dostavljeno Uvjerenje izdato od federalnog Ministarstva trgovine Mostar, petog decembra 2000. godine, u kome piše da je BIO upisan u "Jedinstvenu evidenciju preduzeća upisanih u sudski registar za obavljanje vanjskotrgovinskog poslovanja pod brojem EPVP: 536-MO/00 koje se vodi u ovom Ministarstvu". Uvjerenje je potpisao ministar Branko Ivković. I BIO je dobio privremeni carinski broj. Zbog čega su onda nastali problemi? Četvrtog juna 1999. godine usvojen je Zakon o privrednim društvima, po kome se ukida dotadašnji oblik društvo jednog lica, a sva preduzeća su se morala uskladiti sa novim zakonom i registrirati kao: društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću, komanditno društvo, dioničko društvo ili društvo sa ograničenom odgovornošću. Nije određen zakonski rok do kada preduzeća moraju završiti ova usklađivanja, ali je Zakonom precizirano da "prije upisa u sudski registar niko ne može nastupati u ime društva", te da "društvo može početi sa obavljanjem djelatnosti danom upisa u sudski registar i kada je aktom nadležnog organa utvrđeno da ispunjava uslove za obavljanje djelatnosti". Dakle, sva dotadašnja preduzeća koja su bila registrirana kao d.j.l. mogla su usklađivanje rastezati koliko hoće, ali u međuvremenu nisu mogla obavljati nikakvu djelatnost. Filip Andrić, tadašnji direktor Federalne carinske uprave, 29. februara 2000. godine, svim je carinarnicama, na ruke upravitelja, poslao obavijest u kojoj jasno piše: "Odredbama Zakona o privrednim društvima utvrđena je obaveza da su sva preduzeća upisana u sudski registar na dan stupanja na snagu navedenog Zakona dužna oblik, firmu, osnovni kapital, osnivački kapital, osnivački akt i status uskladiti sa odredbama Zakona najkasnije do 29. februara 2000. godine... Carinarnice, počev od 1.3.2000. godine neće zaprimati zahtjeve za izdavanje carinskih brojeva, ukoliko pravno lice nije izvršilo usklađivanje svog statusa sa odredbama Zakona." Znači li ovo da su novi ministri i rukovodioci Carinske uprave neupućeni u zakone jer u svim dokumentima po kojima je BIO dobio privremeni carinski broj jasno piše da su oni još uvijek društvo jednog lica, što znači da ne mogu obavljati nikakav posao? Ili je neko svjesno previdio tu "sitnicu"? Gdje je nestalo 4.700.000 maraka? Emir Pašić je Federalnoj carinskoj upravi prvog oktobra ove godine uputio Molbu za produžetak važenja carinskog broja koji je, kako smo već napisali, dobio u julu iste godine. Uz nju je priložio raniju prijevremenu potvrdu, te dopis od Kantonalnog suda od 28. septembra 2001. godine, u kome stoji: "Provjerom u sudskom registru utvrđeno je da je firma Bosanska investiciona organizacija d.o.o. Sarajevo podnijela prijavu upisa za usklađivanje statusa Društva sa Zakonom o privrednim društvima dana 28.02.2000. godine pod brojem UF/I-2737/00, a predmet se nalazi u fazi postupka". Pašić je uz ovo priložio i Uvjerenje o izmirenim carinskim obavezama izdato u federalnom Ministarstvu finansija 10. septembra 2001. godine, kojim se potvrđuje da je "Bosanska investiciona organizacija d.o.o. iz Sarajeva prema poreznom rasporedu evidentirana kao porezni obveznik i nema neizmirenih, a dospjelih obaveza po osnovu poreza na promet nafte i naftnih derivata na dan 10.09.2001". Na Molbu Emira Pašića iz Federalne carinske uprave odgovorio je direktor Slavko Sikirić: "Nakon uvida u dostavljenu dokumentaciju, obavještavamo Vas da ne postoje zakonski uslovi za produženje važenja carinskog broja... Iz priložene dokumentacije neosporno se vidi da vaše preduzeće nije postupilo u skladu sa odredbama zakona te Carinska uprava nema zakonski osnov da udovolji vašoj molbi." Uvjerenje iz Ministarstva finansija koje je Pašić dostavio Carinama potpisao je ministar Nikola Grabovac, koji bi trebao provjeriti ko mu, ako je tako bilo, od njegovih saradnika servira na potpis dokumente koji nisu u skladu sa zakonom, a Potvrdu sa Kantonalnog suda potpisala je sutkinja Dženana Krivić. Sutkinja Krivić je bila na bolovanju kad smo je tražili, tako da nam nije mogla odgovoriti na pitanje zašto je napisala da je BIO već d.o.o., što je u cijelom slučaju i najspornije. Drugi sudija sa kojim smo razgovarali a koji nije želio da mu pominjemo ime, kaže da nije bitno što je ona napisala, već da je najbitnije to što BIO još uvijek nije usklađen sa zakonom. Priznaje da to predugo traje i da bi on već sutra mogao ugasiti to preduzeće, ali kaže da im se i ovako zamjera što nisu fleksibilniji. Zbog čega status BIO-a još uvijek nije usklađen sa zakonom? Prema dokumentaciji Kantonalnog suda, još 22. januara ove godine sud je Bosanskoj investicionoj organizaciji poslao Zaključak, u kome mu je naložio da "u roku od osam dana od dana prijema Zaključka dopuni prijavu za upis u sudski registar i dostavi sudu potrebne isprave, i to dokaz o osnovnom kapitalu u novcu i stvarima...". Jedino što je u međuvremenu pravni zastupnik BIO-a Asim Crnalić dostavio sudu jeste Rješenje o upisu u sudski registar Fondacije za pomoć muslimanima Bosne, koja je i osnivač BIO-a. Kada su Dani prije nešto više od dvije godine pisali o tome kako je nastao BIO Air, njihov pravni zastupnik Asim Crnalić dao nam je ovakvo objašnjenje: "TWRA, Agencija za pomoć zemljama trećeg svijeta, poklonila je Fondaciji za pomoć muslimanima Bosne oko 150 teretnih vozila, kamiona sa prikolicama i cisterni, čija je vrijednost, po procjeni sudskog vještaka, 4.700.000 maraka. To su bili temelji na kojima je formirana Fondacija. S druge strane, na njenoj osnivačkoj skupštini, održanoj 1995. godine u Visokom, oko 20 ljudi je udružilo svoj kapital u Fondaciji. Predsjednik Izvršnog odbora Fondacije je Hasan Čengić. Osnivač BIO-a je upravo Fondacija za pomoć muslimanima BiH." Gdje je nestalo 4.700.000 maraka koje su unesene u BIO, očito zna samo Hasan Čengić, ali isto tako je očito da ih više nema jer bi inače već završio usklađivanje BIO-a sa zakonom. Ili je jednostavnije bahato, sa pratiocima, upasti u zgradu Carine prijeteći portiru koji se usudio da ga upita kuda će? Ili je čovjek previše navikao da poslove završava telefonom i na minderima, bez obzira što se ovaj put radi o sofama Alijanse, koja je, izgleda, promijenila terminologiju, ali ne i način rada prethodne vlasti!? Bosna Bank International Šta je BIO BBI-u? U Sarajevu je 25. oktobra 2000. godine registrirana Bosna Bank International - BBI. Navedeno je da je osnivački kapital 60 miliona maraka, a da je uplaćeni već tada dostigao 50 miliona, što je daleko više od potrebnog cenzusa, tako da je BBI u startu bila najjača banka u BiH. Utemeljitelj BBI-a je Islamska banka za razvoj - IBR, jedna od najprestižnijih svjetskih banaka, koja je formirana 1973. godine u Saudijskoj Arabiji. Osnivanju BBI-a kumovao je Hasan Čengić, član Osnivačkog odbora banke, koji je, što je tada objavljeno u Danima, na konferenciji za štampu povodom odobravanja dozvole za rad izjavio: "Moji prijatelji iz Arabije su me prije dvije godine pozvali da učestvujem u osnivanju ovakve banke, i ja sam prihvatio." Nakon dvije godine istraživanja, uz tehničku pomoć koju im je, po Čengićevom priznanju, pružio njemu nepoznati BIO sistem, arapski bankari su se odvažili na ovu investiciju. Stoga, rekao je Čengić, BIO sistem neće insistirati da kupi dionice ove banke koje se svakako mogu kupiti, ali uz ograničenje od sto hiljada maraka. Dodao je da su za njihovu kupovinu zainteresirani Energoinvest, UNIS, pa čak i BH Steel - sve uspješnije od uspješnijeg bh. preduzeća. Nezvanično se tada govorkalo da Alija Izetbegović kontrolira cijeli posao, a da je za mjesto direktora već odabran Husein Živalj. Međutim, prema skraćenom Izvještaju vanjskih revizora o finansijskim iskazima banaka u FBiH za 2000. godinu, Bosna Bank International d.d. Sarajevo je registrovana, ali nije počela sa radom do 31. decembra 2000. godine. U razgovorima sa upućenim bankarima, saznali smo da svaka banka od trenutka registriranja sa radom mora početi u roku od 60 dana, u suprotnom slijede provjere, pa i likvidacija. Da im se to ne bi desilo, objasnili su nam ovi bankari, ljudi iz BBI-a su dali nekoliko simboličnih kredita (kome li?) kako bi zadovoljili formalno- -pravnu stranu. Na pitanje gdje su im kancelarije i koji su im brojevi telefona, jer nisu registrirani na informacijama, dobili smo odgovor: "U prostorijama BH banke." U pomenutom Izvještaju vanjskih revizora navedene su sve banke koje rade u Federaciji, imena njihovih direktora, članova upravnih odbora, broj zaposlenih, bilans stanja i uspjeha, ali i najveći dioničari. Dakle, prema zvaničnom izvještaju, najveći dioničar sa oko 16 posto kapitala u ABS banci je El Fatih Hassanein, ali kako u BiH još uvijek nema zakona koji bi ispitivao porijeklo nečijeg kapitala, i mi samo možemo nagađati da li TWRA ili Fondacija za pomoć muslimanima Bosne ili BIO imaju ikakve veze sa ovom bankom. U sastav ABS-a je ušla i Orient banka, koja je bila registrirana u Sarajevu, a koju je, navodno, također osnovao Hassanein. Sa ABS bankom povezivan je i tešanjski lobi jer je jedna od banaka koja je ušla u njen sastav i Tešanjska banka, a među članovima Upravnog odbora je Irfan Ljevaković. No, u nadzornom odboru je Mehmed Alagić, što je logično s obzirom da je u sastav ABS banke ušla i Sana banka, koja je povezivana sa novčanim malverzacijama Mehmeda Alagića, zbog čega je on, prije odlaska u Haag, završio na Kantonalnom sudu u Bihaću, gdje je njegov pravni zastupnik bio Asim Crnalić. U bankarskim kuloarima je općepoznato da El Fatih Hassanein stoji i iza International Commercial Bank p.l.c. Sarajevo, iako ga u zvaničnom izvještaju nema, već je kao najveći dioničar, koji ima 62 posto kapitala, naveden Che Abdul Dam Bin Haji Zainuddin. Slavko Sikirić, direktor Federalne carinske uprave Problemi tehničke prirode DANI: Gospodine Sikiriću, da li je Bosanska investiciona organizacija dobila carinski broj neophodan za uvoz benzina? SIKIRIĆ: Ne, i oni trenutno nemaju pravo uvoza. Mi smo toj firmi ranije izašli u susret i dali joj carinski broj na tri mjeseca, ali pošto u međuvremenu nije prikupila kompletnu dokumentaciju, on nije produžen. Ranije smo im dali privremeni broj jer se radi o ozbiljnoj firmi, koja je za nas veliki uvoznik i uredno plaća svoje obaveze što se tiče Carina. Mislili smo da je to trenutni problem koji će oni riješiti na sudu - preregistrirati firmu, jer oni su društvo jednog lica, a taj oblik je davno ukinut. DANI: Na osnovu čega je BIO dobio i privremeni carinski broj, s obzirom da nisu usklađeni sa Zakonom o privrednim društvima? SIKIRIĆ: Mi smo dobili od njih potvrdu da su oni predali na sud dokumentaciju za preregistraciju. Smatrali smo da su to neki unutrašnji problemi na sudu, koje će oni za vrlo kratko vrijeme riješiti. DANI: Dakle, na osnovu potvrde sa suda, Vi ste im dali carinski broj? SIKIRIĆ: Da. Kako nisu uspjeli ni za tri mjeseca da se preregistruju, oni su automatski izgubili broj koji im je vrijedio do prvog oktobra. DANI: Ukoliko je već sve bilo regularno, zašto je Vaš zamjenik Hasib Salkić smatrao da treba intervenirati, prijeteći nekim službenicima Carinske uprave suspenzijama, tako da ste na kraju Vi morali intervenirati? SIKIRIĆ: I ja i moj zamjenik smo bili mišljenja da su problemi tehničke prirode i pokušavali smo ih riješiti. Ne znam da li u pozadini ima nešto drugo. DANI: Ali činjenica je da je bilo pritisaka na pojedine službenike da se Hasanu Čengiću opet izda privremeni carinski broj. SIKIRIĆ: Ma, jeste, ali, znate, mi smo firma koja zarađuje novac. DANI: Po cijenu i ako je to mimo zakona? SIKIRIĆ: Ne, mi radimo da bude sve u skladu sa zakonom. DANI: U ovom slučaju to, očito, nije. Zašto je vaša pravna služba odbila dati BIO-u carinski broj? SIKIRIĆ: Predstavnici BIO-a su nam rekli da su oni pravni nasljednik DANI: Onda može doći ko hoće i govoriti šta hoće. Zar Federalna carinska uprava nije malo ozbiljnija? SIKIRIĆ: Cijenili smo da su to uspjesi, da imamo uvoznika koji uvozi toliku količinu nafte i redovno plaća svoje obaveze. Mislili smo da nema nikakvih zakonskih zabrana i dali smo im privremeni broj. Kad je istekao, dostavili smo obavijest svim carinarnicama da on više nije aktivan. DANI: Koliko je firmi, osim BIO-a, od Carinske uprave dobilo privremene carinske brojeve za uvoz? SIKIRIĆ: Koliko znam, ovdje sam tri-četiri mjeseca, nijedna druga firma nije dobila takav privremeni broj. DANI: Je li istina da je Hasan Čengić jedan dan upao u Carine, blago rečeno, neprimjereno se ponašao, i insistirao da dobije taj broj? SIKIRIĆ: Nemam informaciju da je to tako bilo, kod mene nije dolazio, možda kod nekog drugog. Kod mene je dolazio njegov odvjetnik. Zatražio sam od njega da nam donesu samo potvrdu od suda da su oni i dalje pravni sljedbenici BIO-a i da mogu i dalje da rade. Međutim, nisu nam to dostavili. DANI: Je li istina da je Federalna carinska uprava raspisala tender za novog dobavljača kancelarijskog pribora i da je jedna od ponuda bila od JAMP-a, što bi, u slučaju da oni dobiju taj posao, moglo biti tumačeno kao sukob interesa, jer Hasib Salkić u toj firmi ima privatni interes? SIKIRIĆ: Komisija je završila konkurs, izabrane su najpovoljnije ponude. Bila je i JAMP-ova, ali mislim da nije prošla. Arhiva Dani 229

Who is George Soros? (Slovenian, 12.01.2019)

https://www.vecer.com/george-soros-pravzaprav-bi-bil-raje-filozof-6643276



12.01.2019, 03.27





Kdo je George Soros, kontroverzni poslovnež madžarsko - judovskih korenin, ki ga je Financial Times razglasil za osebnost leta 2018, na Madžarskem pa so spremenili ustavo, da bi ustavili njegovo delovanje?

Želim si, da ne bi imel toliko sovražnikov. Vendar to jemljem kot znak, da delam nekaj prav," pravi George Soros, kontroverzni 88-letni ameriški poslovnež madžarsko-judovskih korenin, multimilijarder in filantrop, ki nikogar ne pušča hladnega. Res ima veliko nasprotnikov, med njimi trenutno prednjači madžarski premier Viktor Orban, ki je Sorosa označil za državnega sovražnika številka ena. Ima pa tudi veliko pristašev. Financial Times ga je konec decembra razglasil za osebnost leta 2018 zaradi njegove podpore liberalni demokraciji in odprti družbi. Vplivni časnik je Sorosa označil za očeta industrije hedge skladov in enega najvidnejših filantropov na svetu, ki neutrudno podpira liberalno demokracijo po svetu. Izbor Sorosa za osebnost leta po navedbah časnika odraža tako njegove dosežke kot vrednote, ki jih predstavlja.

Z dna na vrh

Rodil se je 12. avgusta 1930 v Budimpešti v družini nereligioznih madžarskih Judov, ki so se pisali Schwartz. Oče je bil odvetnik, materina družina je imela v lasti vpeljano trgovino s svilo. Priimek so leta 1936 zaradi porasta antisemitizma spremenili v bolj madžarsko zveneči Soros.

Dve leti po koncu vojne je mladi George emigriral v Anglijo in v Londonu začel študij filozofije. Težko se je prebijal, moral je delati kot železničar in natakar, prodajal je spominke. Za ta leta pravi: "Star sem bil 17 let, brez denarja, prijateljev in prihodnosti. Čutil sem, da sem se dotaknil dna. Ta občutek je zaznamoval moje življenje. Najbolj me je strah, da bi se to obdobje ponovilo," je povedal v biografiji.

Čeprav je diplomiral in magistriral iz filozofije, je želel delati v bančništvu. Poslal je pisma generalnim direktorjem vseh trgovskih bank v Londonu, a dobil je samo dva odgovora. Dovolj za službo, začel je v banki Singer in Fridlander.

Leta 1956 se je odselil v ZDA z namenom, da ostane pet let, v tem času naj bi privarčeval pol milijona dolarjev in se vrnil v Veliko Britanijo ter nadaljeval študij filozofije. Pa je ostal veliko dlje.





REUTERS


V ameriških bankah je postal strokovnjak za evropska tržišča. Od leta 1963 je deset let delal za investicijsko banko Arnhold in S. Bleichroder, kjer je postal tudi podpredsednik. Leta 1967 je banko prepričal, naj odpre off-shore investicijski sklad, ki bi ga vodil sam. Dve leti zatem ga je dobil v upravljanje, po zaostreni zakonodaji, ki mu ni več omogočala voditi sklada, kot je hotel, pa je odstopil in ustanovil zasebni investicijski sklad Quantum.

Ta velja za najuspešnejši hedge sklad (investicijski sklad za omejeno število vlagateljev, ki z visoko tveganimi investicijami daje možnost za visoke zaslužke). Kot skupina Quantum deluje še danes.

Kot finančnik je širši javnosti znan predvsem kot mož, ki je leta 1992 s prodajami funta za krajši čas zlomil britansko centralno banko, britansko vlado pa prisilil k izstopu iz ERM-območja in k razvrednotenju funta. Dogodek, ki je znan kot črna sreda, je Sorosu prinesel milijardo dolarjev. Med azijsko finančno krizo leta 1997 ga je malezijski premier Mahatir bin Mohamad obtožil zlorabe bogastva, ki ga je imel Soros v upravljanju, kar naj bi bilo del širše judovske zarote. Devet let kasneje je premier priznal, da ni imel prav in da Soros ni imel zveze s to finančno krizo.

Totalitarni nadzor Googla in Facebooka

George Soros se zavzema za regulacijo Googla, Facebooka in drugih tehnoloških gigantov, ki jih označuje za monopoliste, s katerimi lahko oblasti manipulirajo in tako rušijo demokracijo. Soros je prepričan, da se bodo tehnološki giganti uklonili željam velikih trgov, kot je kitajski, tako da bodo nastala zavezništva med avtoritarnimi državami in temi velikimi monopoli s področja informacijske tehnologije, ki razpolagajo z ogromno podatki. "To bi lahko pomenilo mrežo totalitarnega nadzora, kot si ga nista predstavljala niti Huxley ali Orwell," je dejal lani na Svetovnem gospodarskem forumu v Davosu.


Krize za zabavo in dobiček


Svoj uspeh, da iz vsake krize pride bolj polnih žepov, Soros opisuje takole: "Bogat sem samo zato, ker vem, kdaj nimam prav. Praktično sem preživel s priznavanjem lastnih napak." Nekateri trdijo, da prepozna znake, ki jih drugi ne vidijo, drugi trdijo, da sam povzroča krize.


“Bogat sem samo zato, ker vem, kdaj nimam prav”



Nobelov nagrajenec za ekonomijo Paul Krugman je dejal, da obstajajo vlagatelji, ki ne le, da izkoriščajo valutne krize, ampak se celo trudijo, da bi se zgodile. Za zabavo in dobiček.


Soros je trn v peti zlasti voditeljem avtoritarnih in nacionalističnih režimov. Zanje je človek, ki uporablja svoje bogastvo, da bi spremenil politični sistem, na oblast spravil ljudi, ki bodo s slepo pokorščino Washingtonu uveljavili neoliberalni ekonomski model, da bi mednarodni bankirji in špekulanti lahko nemoteno ropali naravna in družbena bogastva.


Dejansko je Sorosevo življenje sestavljeno iz dveh nasprotujočih si delov. "Polovico svojega delovnega časa namenja za finančne špekulacije, drugo polovico pa za humanitarne dejavnosti, ki delujejo proti učinkom njegovih špekulacij," je pred leti o njem zapisal filozof Slavoj Žižek. Soros je namreč človek, ki svoje milijone razdaja za razvoj civilne družbe v državah, katerih družbene strukture je uničil ravno tisti sistem, iz katerega se oplaja njegovo bogastvo.

Za odprto družbo


Je eden najbogatejših zemljanov, njegovo premoženje ocenjujejo na 25 milijard dolarjev. A manipuliranje z denarjem nikoli ni bilo tisto, kar si je Soros želel početi. "V tem sem dober, vendar so moji pravi interesi drugje," je rekel ob neki priložnosti. Že od mladih nog je njegova ljubezen filozofija, čeprav tisti, ki so brali njegove eseje, pravijo, da bi bilo bolje, če se z njo ne bi resneje ukvarjal.


S filantropijo oziroma doniranjem denarja v dobrodelne namene se je začel ukvarjati po uspehu na borzi. Menda je kar polovico svojega bogastva porabil za fundacije, ki po vsem svetu podpirajo manjšine, pravično sodstvo, boj proti korupciji in ksenofobiji, šolstvo, javno zdravje, neodvisne medije in demokracijo. V postsocialističnih državah Evrope in nekdanje Sovjetske zveze je najbolj znan po svoji mreži fundacij Odprta družba, s katero spodbuja razvoj in krepi moč ter vpliv civilne družbe.

Pod odprto družbo, za kakršno se s to fundacijo zavzema, Soros razume strpno in odgovorno oblast, transparentne in fleksibilne politične mehanizme, državo, ki ne skriva informacij pred ljudmi in omogoča popolno participacijo državljanov v političnem in družbenem življenju.

Polovico svojega delovnega časa namenja za finančne špekulacije, drugo polovico pa za humanitarne dejavnosti, ki delujejo proti učinkom njegovih špekulacij

V Sloveniji je Sorosev Zavod za odprto družbo Slovenija deloval od leta 1992 do 2000, ko se je iz države, ki je bila po njegovem mnenju že dovolj razvita, umaknil. V teh letih je investiral 25 milijonov dolarjev, finančna sredstva pa so bila na podlagi javnih razpisov porabljena za financiranje različnih projektov in dejavnosti, med drugim za alternativno kulturo, samoorganizacijo mladine, neodvisno novinarstvo, teoretsko in nekomercialno založništvo, civilnodružbena gibanja pa tudi za pomoč beguncem iz BiH. "Soros je v Sloveniji podprl številne pobude, ki so reševale dosežke socializma in prispevale, da obnova kapitalizma tukaj vsaj na začetku ni bila takšna katastrofa kakor drugod," se je v izjavi za Mladino tistega časa spominjal sociolog dr. Rastko Močnik.

Leta 2002 je tedanji predsednik Milan Kučan Sorosu podelil častni znak svobode Republike Slovenije za njegove zasluge pri spodbujanju in razvijanju odprte demokratične in humane družbe v sodobnem svetu ter za zasluge pri uveljavljanju odprte, strpne in razsvetljene civilne družbe v Sloveniji. Soros preko različnih fundacij v Sloveniji še vedno podpira različna civilnodružbena gibanja.

Na drugi strani političnega pola imajo tudi v Sloveniji Sorosa za kapitalista, ki podpira komunistično zaroto, ali za juda, ki podpihuje muslimansko invazijo na krščansko Evropo.

"Se hecajo?" je portal Nova24TV naslovil novico o Financial Timesovem izboru osebnosti leta in Sorosa opisal kot "zloglasnega milijarderja, ki želi z migracijami uničiti razviti svet".
Nekoč prijatelja, zdaj sovražnika


S tem so sledili madžarskemu zgledu, tam je Soros za premierja Orbana in njegove podpornike postal glavni grešni kozel za vse tegobe in težave tako v državi kot v Evropi.


Madžarski parlament je lansko poletje sprejel tako imenovani zakonski sveženj Stop Soros. Uperjen je proti nevladnim organizacijam, ki jih financira Soros in ki naj bi pomagale prebežnikom. Po zakonu, za katerega so morali spremeniti tudi ustavo, je kakršnakoli pomoč pri nezakonitih migracijah kaznivo dejanje. Zakonodaja je sicer v prvi vrsti uperjena proti dejanjem Sorosa, ki ga vlada pod vodstvom Viktorja Orbana obtožuje, da želi Evropo "preplaviti z milijoni prebežnikov, da bi tako spremenil krščansko in nacionalno identiteto držav".





Madžarska vlada pod vodstvom Viktorja Orbana ga obtožuje, da želi Evropo ”preplaviti z milijoni prebežnikov.REUTERS

Soros je sedež Fundacije za odprto družbo in tudi svojo Srednjeevropsko univerzo umaknil iz Madžarske, sporočil pa je, da bodo njegove ustanove še naprej podpirale združenja madžarske civilne družbe, ki se borijo za človekove pravice, svobodo medijev, transparentnost, javno šolstvo in zdravstvo.

Ostro nasprotje, celo sovraštvo med Orbanom in Sorosem je toliko bolj zanimivo, ker sta bila nekoč prijatelja. Pred tridesetimi leti, ko je Orban postajal mlad voditelj madžarske opozicije, je bil štipendist Sorosove fundacije in je zato lahko študiral na Oxfordu, Orbanova protikomunistična stranka Fidesz pa je od Sorosa dobila več kot pol milijona evrov, brez česar nikoli ne bi postala tako pomembna. Sprla sta se leta 1994, ko je Orban po več volilnih porazih prešel v desni populizem. Kot nekdanji disident in nasprotnik oblasti pa Orban sam najbolje ve, kakšno nevarnost za avtokratsko oblast - tokrat njegovo predstavlja Soros s svojimi prizadevanji za demokratizacijo družbe.

Konec minulega leta je fundacija Georgea Sorosa prenehala delovati tudi v Turčiji, potem ko je turški predsednik Recep Tayyip Erdogan obtožil milijarderja, da skuša destabilizirati državo.

Soros zasebno
Je že tretjič poročen, njegova sedanja žena Tamiko M. Bolton, ki ima po materi japonske korenine, je 42 let mlajša od njega in vodi podjetje za spletno prodajo prehrambnih dodatkov in vitaminov.
Iz prejšnjih dveh zakonov ima Soros pet otrok. S prvo ženo Annaliese Witschak ima dva sinova in hčerko. Z drugo, Susan Weber, ki je bila 25 let mlajša od njega, pa še dva sinova. Tudi otroci delujejo v njegovih filantropskih projektih, le najmlajši je umetnik.


Manj znano je, da Soros daje velike zneske tudi organizacijam, ki se borijo za legalizacijo in dekriminalizacijo marihuane, za katero priznava, da jo je užival tudi sam, a da je tega že dolgo. Meni, da je marihuana manj škodljiva kot druge droge in da ne povzroča takšne zasvojenosti, kljub temu pa ne podpira njene uporabe med otroki in mladimi.


Milijarder, ki se označuje za ateista, je tudi podpornik dostojnega konca življenja. Leta 1994 je svoji bolni materi, ki je bila tudi sama članica združenja, ki se bori za pravico zdravnikov, da neozdravljivo bolnim pomagajo pri samomoru, ponudil pomoč pri izvršitvi tega dejanja.

Hypo banka u BiH nastavlja stabilno poslovanje (Izvor: eKapija | Četvrtak, 05.09.2013.)

https://ba.ekapija.com/news/783263/hypo-banka-u-bih-nastavlja-stabilno-poslovanje

Hypo banka u BiH nastavlja stabilno poslovanje

Nakon što je Evropska komisija zvanično odobrila plan restruktuiranja Hipo grupe u Hipo Alpe Adria banci BiH, podružnice ove banke na Balkanu nastavljaju stabilno sa svojim poslovanjem, rečeno je Srni u Hypo banci u Banjaluci.

U Hypo banci kažu da to znači da će u naredne dvije godine moći da procijene ko je najbolji novi vlasnik za njihovu mrežu.

- Klijenti Hypo banke u BiH dobijaće iste usluge i širok asortiman proizvoda na koji su navikli, tak da i dalje nastavljamo sa svojim stabilnim poslovanjem - rekli su ovoj banci.

Odluka Evropske komisije o restruktuiranju Hipo Alpe Adria grupacije, koji podrazumijeva, između ostalog, i prodaju poslovne mreže u jugoistočnoj Evropi do 2015. godine, odražava ono što se očekivalo i što se uzimalo u obzir u toku posljednjih nekoliko mjeseci.

- Za Hypo podružnice u jugoistočnoj Evropi, prije svega u BiH, to znači da nema više opasnosti od bilo kakvih brzinskih prodaja ili postepenih gašenja poslovanja. Imamo jasne izglede, a koje odobrava Evropska unija, za razvijanje poslovanja i nastavljanje sa struktuisanim i dobrim procesom privatizacije, što upravo i činimo do 2015. godine - navode u Hipo Alpe Adria banci u Banjaluci.

Na escrow-računu od 1,5 milijardi ostalo 12 miliona (capital.ba 05. sep. 2013.)

http://www.capital.ba/na-escrow-racunu-od-15-milijardi-ostalo-12-miliona/

Na escrow-računu od 1,5 milijardi ostalo 12 miliona

05. sep. 2013. 08:00 Objavljeno u EKSKLUZIVNO, FINANSIJE

BANJALUKA, Na posebnom escrow računu na koji se prikupljaju prihodi od privatizacije i sukcesije Republike Srpske, sa 30. junom ove godine nalazilo se samo 12,8 miliona KM, saznaje poslovni portal CAPITAL.

Na escrow račun Vlada mora da vrati pozajmljenih 122,2 miliona KM.

Najveći iznos je 70 miliona KM uzetih odlukama Vlade za izmirenje tekućih budžetskih obaveza.

Zatim 17 miliona KM za rekonstrukciju nove bolnice u Bijeljini, 14,5 miliona zajma za Fond zdravstvenog sistema, 14,5 miliona pozajmljenih Robnim rezervama RS, te 4,5 miliona za izmirenje preostalih obaveza Rafinerije nafte Brod.

Vlada nema obavezu da vrati sav uzeti novac sa escrow računa.

Na primjer, samo ove godine uzetih tri miliona KM za dokapitalizaciju preduzeća „Nikola Tesla“ , kao i 9,4  miliona KM po projektima iz Razvojnog programa RS.

Na escrow računu 2007. godine uplaćeno je 646 miliona evra od prodaje Telekoma Srpske, kao i prihod od prodaje Rafinerije nafte Brod, ali i ostalih državnih preduzeća.

Siniša Vukelić

Omiljene banke Vlade RS!!! (capital.ba - 05. sep. 2013.)

http://www.capital.ba/omiljene-banke-vlade-rs/

Omiljene banke Vlade RS!!!

05. sep. 2013. 13:44 Objavljeno u EKSKLUZIVNO, FINANSIJE

BANJALUKA, Vlada i javne institucije Republike Srpske ubjedljivo najviše posluju preko NLB Razvojne banke. Računi javnih prihoda su otvoreni kod osam banka, ali ubjedljivo najveći promet, više od 50 odsto, se pravi preko računa u NBL Razvojnoj banci koja je u većinskom vlasništvu (99,8%) Nove Ljubljanske banke, državne banke Slovenije, saznaje poslovni portal CAPITAL.

Za prvih šest mjeseci preko računa javnih prihoda u NBL Razvojnoj banci naplaćeno je 536 miliona KM, a raspoređeno 531 miliona KM, što je tri puta više od sledeće banke preko koje se vrši naplata.

Preko računa u Novoj banci naplaćeno je 151 miliona KM javnih prihoda, Unikredit banke Banjaluka 74,6 miliona, Bobar banke 50 miliona KM, Hipo Alpe Adria banke 43 miliona KM, Komercijalne banke 34 miliona, Balkan Investment Banke 14 miliona, a Pavlović banke 18,8 miliona KM.

Zanimljivo da preko Bobar banke, čiji je vlasnik Gavrilo Bobar narodni poslanik i visoki funkcioner SNSD-a, javne institucije prave znatno veći promet nego preko nekih drugih banka koji imaju višestruko veću aktivu i veću mrežu poslovnica na teritoriji RS.

Siniša Vukelić

I N F O R M A C I J A O BANKARSKOM SUSTAVU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 31. 12. 2003. (Agencija za bankarstvo FBiH)

Informacija o bankarskom sustavu Federacije BiH 31.12.2003 (Information on bank system of the FBiH 31.12.2003) issued by the Federal Banking Agency. Under Chapter 4 - Borba protiv pranja novca i financiranja terorizma (Fight against Money Laundry and Funding Terrorism) on page 8, in the last paragraph, they write about the closure of the branch offices of Nova banka AD Bijeljina in Mostar and Ljubuski. 

€12.5 Million for Settlement of Oil Industry Liabilities

Publication: B&H Business Daily
Provider: Poenta d.o.o.
July 11, 2008
€12.5 Million for Settlement of Oil Industry Liabilities RS Government yesterday adopted a
decision on opening a non-specific account in “Nova Banka”, Banja Luka on which €12.5
million was transferred for the purpose of regulating obligations towards 700 "smaller"
trusties of the Bosanski Brod refinery and “Petrol”, Banja Luka. Head of Government’s PR
office, Vera Sajic stated at the press conference that in the privatization of oil sector industry,
RS government took liabilities of Bosanski Brod refinery, Modrica refinery and “Petrol”,
Banja Luka with maturity date September 30 2006. “Russian buyer “Zarubreznjeft’ shall, for
the leveling of these liabilities pay €72.5 million to RS Government by opening of two letters
of credit per €36.2 million”, stated Sajic after the government’s session. A.T. Announced
Corrections in the FBiH Budget FBiH PM Nedzad Brankovic stated that all FBiH ministries
have received notice on correction of individual budget transfers and programs. After being
asked how the government plans to preserve the budget’s liquidity after recent statements on
financial collapse of FBiH budget, PM decisively negated possibility of taking of credit lines
and added that benefits for war veterans and civilian victims of war and other budget priorities
must sty in full capacity. Corrections refer to other parts and they will be done very quickly
according to the equal principle in all ministries, stated Brankovic for the press. A.G. Only
100 Million BAM for Social Benefits FBiH Government on yesterday’s session adopted the
draft law on basic social security, protection of victims of war and families with children and
sent it to urgent parliamentary procedure. Department minister of work and social policy,
Perica Jelecevic at the press conference stated that one of the most important changes is
introduction of property census as basic criteria for realization of this law. This does not apply
to 100% disabled persons and those in need of outside care and aid. Other change presupposes
that the care for such persons should be given by cantons. If all demands of interested users of
these rights would be adopted, FBiH for its implementation would need about 400 BAM a
year and changes made presuppose only about 100 BAM a year, stated Jelecevic. A.Z.

Prodaje se Nova banka Banjaluka (05/09/2008)

Prodaje se Nova banka Banjaluka
05. septembar 2008. | 08:23
Izvor: Banka.hr
Grad: Banjaluka
Najveći akcionari Nove banke Banjaluka koji zajedno poseduju 81,28 odsto akcija s
pravom glasa, odlučili da prodaju kontrolni udeo.
Iz Nove banke danas je objavljeno da su akcionari s većinskim udelom Poteza Adriatic Fund
Amsterdam, i ostali akcionari sklopili Ugovor sa Nomura International London koja će
pružati savetodavnu pomoć u procesu prodaje.
Prema podacima sa Banjalučke berze, pored Poteze, najveći akcionari su International
Finance Corporation, Radanović Slobodar, Prva Group plc, Društvo za upravljanje
investicionim fondovima INC, i Avlijaš Goran.

Dodik: Podrška privredi ili povlačenje depozita 17. sep. 2009. http://www.capital.ba/dodik-podrska-privredi-ili-povlacenje-depozita/

”Ako banke nisu spremne na saradnju, mi ćemo povući depozite, a oni nisu mali i do sada su i održavali banke”, rekao je Dodik novinarima u Banjaluci nakon sastanka sa predsjednikom Demokratskog narodnog saveza Markom Pavićem i liderom Socijalističke partije Petrom Đokićem.

Dodik: Podrška privredi ili povlačenje depozita

17. sep. 2009. 14:35 Objavljeno u OSTALO

BANJALUKA, Predsjednik Vlade Republike Srpske /RS/ Milorad Dodik izjavio je danas da će javni sektor povući svoje depozite iz banaka koje odgovarajućim kreditima ne budu podržavale privredu RS.

Dodik je istakao da su neke banke u RS, sa sjedištem u inostranstvu, plasmane u privredu ograničile na milion evra, što za mnoga preduzeća nije rješenje, a privrede nema bez kredita.

”Ako banke nisu spremne na saradnju, mi ćemo povući depozite, a oni nisu mali i do sada su i održavali banke”, rekao je Dodik novinarima u Banjaluci nakon sastanka sa predsjednikom Demokratskog narodnog saveza Markom Pavićem i liderom Socijalističke partije Petrom Đokićem.

Za iduću godinu Dodik je najavio redefinisanje depozita javnog sektora RS, dakle Vladinih, javnih preduzeća i lokalnih zajednica, i koncentrisanje tih depozita samo na poslovne banke koje daju odgovarajuće kredite privredi.

”To će biti zaključak Vlade u narednom periodu i u naredna dva-tri mjeseca radićemo na preusmjeravanju tih depozita”, najavio je Dodik, koji je premijer RS.

On je dodao da će kod svake banke biti analizirano stanje depozita javnog sektora i da će biti povučeni depoziti iz onih banaka koje ne budu spremne postići ugovore o odgovarajućim plasmanima u privredu.

Dodik je za narednu sedmicu najavio da će lokalnim zajednicama biti raspodijeljena sredstva u skladu sa odlukom Vlade u vezi sa aranžmanom Međunarodnog monetarnog fonda

Nova Banka Bijeljina - some info (2009)

Nove dimenzije afere Orao: Mikerević lovio u mutnom, piše N.N. (Patriot Magazine)

Krediti od interesa u RS-u (Centar za istraživačko novinarstvo, 2009.) https://www.cin.ba/krediti-od-interesa-u-rs-u-2/

CIN (2009.): U zaleđu Dodikovog porodičnog imanja u Gradiški nalazi se #Farmaland, farma muznih krava. Farmaland je sjedište članova #Elite Security, grupe nekadašnjih pripadnika vojnih i policijskih struktura #RS-a bliske Dodiku, navodi se u podacima međunarodnih i domaćih istražitelja.(...) Iz poslovne dokumentacije vidljivo je da je vlasnik Farmalanda američka kompanija #Farmland LLC koja djeluje sa adresa u američkim državama #Wyoming, #Delawar i #Florida. U stvarnosti, adresa na kojoj je Farmland LLC registrovan u Wyomingu pripada jednoj advokatskoj firmi. Na osnovu podataka iz tamošnjeg registracionog biroa njen jedini direktor je britanska investiciona grupa Tylney Directors LTD.

https://www.cin.ba/krediti-od-interesa-u-rs-u-2/

Krediti od interesa u RS-u

14.08.2009

Visoka mrežasta ograda i željezna kapija zaklanjaju neželjenim posjetiocima poglede na Farmaland, farmu pokraj Laktaša.

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo

Milioni konvertibilnih maraka kreditnog programa Republike Srpske (RS) osnovanog sa ciljem da omogući razvoj domaće privrede i otvaranje novih radnih mjesta, završili su kod stranih kompanija sa off-shore računima i imovinom koja postoji samo na papiru.

Neki od najvećih kredita u iznosima do 5 miliona KM su odobreni kompanijama čiji vlasnici imaju jake političke veze, pokazala je analiza desetina od ukupno 2.140 kredita koje je do sada odobrila Investiciono-razvojna banka RS-a (IRB). U nekim slučajevima krediti su odobreni nekoliko dana nakon prijema zahtijeva.

Namjena kredita je različita, pravi vlasnici nekih od kompanija su skriveni od očiju javnosti ali ugovori imaju jednu zajedničku nit: Milorad Dodik, kao premijer, kontroliše odbor koji odobrava sve velike isplate.

Premijer je odobrio kredit od 3 miliona KM sinu Igoru, te kredit od 5 miliona KM banjalučkim novinama koje ga podržavaju usprkos istrazi koju državna policija vodi u vezi sa namještanjem građevinskih ugovora vrijednih 140 miliona KM.

Lepeza kreditiranih je široka: 3 miliona KM za farmu muznih krava u vlasništvu preduzeća sa bankovnim računima na Belizeu u Centralnoj Americi i fiktivnim kompanijama širom Sjedinjenih Američkih Država; 5 miliona KM preduzeću u vlasništvu Litvanske kompanije koja posluje preko karipskih centara za pranje novca a čiji je vlasnik ranije tužen za prevaru; te 3 miliona KM ugostiteljskoj firmi u vlasništvu porodice Dodikovog prijatelja čiji su bankovni računi zamrznuti još od 2003. godine odlukom Visokog predstavnika.

Dokumentacija koju su analizirali novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva pokazuje velike nepodudarnosti između svrhe kredita i onoga što je do sada ostvareno.

Na primjer, preduzeće u vlasništvu izraelske kompanije za proizvodnju pneumatika i lokalnog partnera dobilo je dva kredita u ukupnom iznosu od blizu 3,3 miliona KM navodeći da je kupilo dio Zvorničke fabrike gume Fagum i da želi unaprijediti postrojenja. Izraelska kompanija Ein Shemer Rubber je izdala saopštenje u kojem je obećala da će zaposliti 100 novih radnika do aprila 2008. godine, uključujući i radnike Faguma.

Do sada su zaposlili 16 radnika a niti jedan od njih nije iz Faguma. Direktor kompanije u BiH, Vesna Janković kaže da radnici Faguma ne zadovoljavaju standarde i da ih nisu mogli uposliti. Dodala je da su otpočeli testnu proizvodnju i da rade sa 20 posto kapaciteta.

I dok Ein Shemer Rubber kaže da su kupili dio Faguma, sudska dokumentacija pokazuje da samo iznajmljuju dio fabrike i mašine za 4.000 KM mjesečno. Ne postoji dokumentacija o prodaji u sudu u Bijeljini.

IRB RS je osnovana 2006. godine, uglavnom pomoću 667 miliona KM dobivenih prodajom Telekoma Srpske. Među ciljevima banke su i rješavanje stambenih pitanja građana, razvoj postojećih preduzeća i otvaranje novih.

Komercijalne banke moraju dati početno odobrenje za kredit a ako se radi o iznosu iznad 50.000 KM, zahtjev biva proslijeđen petočlanom kreditnom odboru IRB-a. Zahtjevi za kredite iznad 500.000 KM prosljeđuju se drugom petočlanom odboru. Dodik je predsjedavajući ovoga najvišeg odbora koji na kraju odobrava kredite.

Sve kredite iznad 500.000 KM potpisuje premijer RS-a lično ili u njegovom odsustvu ministar finansija kojeg on imenuje.

Glasnogovornik banke kaže da je, uprkos mogućim greškama kod nekih kredita, banka do sada uradila uspješan posao a mnogi dobili kredite sa izuzetno povoljnom kamatnom stopom od oko 5,5 posto.

Tokovi novca

U prvim redovima onih koji su imali koristi od vladinog programa su kompanije pod kontrolom Vladimira Romanova, litvanskog biznismena ruskog porijekla, vlasnika brojnih kompanija širom svijeta, uključujući i škotski fudbalski klub. Poreski obveznici nisu imali previše koristi od podrške Vlade Romanovim kompanijama.

Romanov je vlasnik i Balkan Investment Bank, jedne od 12 finansijskih institucija preko kojih IRB dodjeljuje kredite. U maju 2009. godine je Romanovoj firmi odobren kredit od 5 miliona KM a sredstva su uplaćena preko njegove banke.

Novac je namijenjen kompaniji Energolinija, koja je dio mreže firmi pod kontrolom Romanova i njegovog sina Romana. Iz poslovne dokumentacije i sudskih spisa može se pratiti mreža fiktivnih kompanija sa bankovnim računima u poreskim rajevima na Sejšelima, Djevičanskim ostrvima i Panami.

Romanov je 2001. godine kupio fabriku glinice Birač iz Zvornika za 10 miliona KM. Postrojenja ovog industrijskog giganta nisu bila uništena ratom a njihov godišnji kapacitet je 600.000 tona glinice. Iz dokumentacije preduzeća, sudskih spisa i svjedočenja pred američkim državnim sudom vidljivo je da je gotovo istovremeno počeo otvarati fiktivne kompanije koje su novac prebacivale na bankovne račune na Britanskim djevičanskim ostrvima.

U vrijeme kupoprodaje Birač je spao na niske grane, iako je se radilo o fabrici sa direktnim pristupom željeznici i vrijednim rudama.

Situacija se nije znatnije poboljšala dolaskom Romanova, niti podrškom Dodikove vlade koja je 2006. i 2008. godini uplatila još 4 miliona KM.

Prema riječima Predraga Tomića, bivšeg predsjednika sindikata preduzeća, broj zaposlenih je ostao manje-više isti.

Međutim, u izvještaju Bečkog institut za međunarodna ekonomska istraživanje navedeno je da je vrijednost Birača 1. januara 2006. godine iznosila 575 miliona KM. Jedan od nalaza studije je i da Birač prijavljuje milionske gubitke svake godine, dijelom i zato što je rukovodstvo osnovalo posebnu kompaniju pod nazivom Balkal, posredstvom koje prodaje i izvozi robu. Balkal, kao i neke druge strane kompanije u RS-u ne plaća porez na dobit.

Romanov je tako organizovao svoj biznis da je Balkal štitio Birač od rizika, no ne krije da je ovom šemom Birač izbjegao plaćanje poreza na dobit i dividendi malim dioničarima, kaže bivši direktor Balkala Ratko Marčeta. Ovo potvrđuju i izvještaji kompanije.

S obzirom da je Balkal registrovan u mjestu Tortuga na Britanskim djevičanskim otocima on nije dužan plaćati porez RS-u. Romanov i Birač su u posljednjih pet godina uplatili samo 32.562 KM poreza na dobit, prema podacima koji su navedeni na banjolučkoj berzi.

To je manje od polovine iznosa koji je Romanov poklonio svojoj plesnoj partnerici nakon pobjede na litvanskom TV takmičenju talenata 2007. godine. Prema procjenama britanske štampe Romanovo bogatstvo iznosi oko 800 miliona KM.

‘Nije on ovdje došo da plaća porez’ kaže Marčeta koji je napustio kompaniju prije tri godine. ‘On nije ni državljanin ove zemlje. Njega zanima koliko će profita izvući i preusmjeriti na druge poslove. To je njemu prioritet i tako njegova moć progresivno raste.’

Korijeni Energolinije su u firmi Cascado AG, registrovanoj u Panami, zemlji koju su američki i zvaničnici Europske Unije nazvali rajem za pranje novca. Ova panamska kompanija je osnovala kompaniju Team Front na Sejšelima, afričkom off-shore centru.

Prošle godine Romanov je preselio kompaniju sa ostrva u Sarajevo. U oktobru je kompanija sa Sejšela osnovala firmu Industrija Adrija u sarajevskim neboderu UNITIC. Energolinija je dobila kredit od 5 miliona KM samo nekoliko mjeseci nakon što je postala vlasništvo Industrije Adrija.

Iz dokumentacije o vlasničkoj strukturi vidljivo je da su sve povezane kompanije u vlasništvu Romanova.

Sudski spisi, tužbe i dokumenti iz četiri države, otkrivaju da je 2003. godine protiv Romanova pokrenuta parnica pred američkim federalnim sudom zbog bogaćenja preko off shore banaka i fiktivnih kompanija.

Prema podacima navedenim u parnici, Vladimir i Roman Romanov su osnovali 2003. godine Viva Trade, još jednu kompaniju povezanu sa Biračem. Naveli su da je centrala Viva Trade smještena u američkoj državi Wisconsin ali i da ima poslovnicu na adresi u državi Delaware, poznatoj po labavim propisima za registraciju preduzeća.

Romanov se ugovorom obavezao da će glinicom iz Birača snabdijevati Rual Trade, kompaniju ruskog milijardera Olega Deripaske. Pored miliona koji su mu ranije isplaćeni za modernizaciju pogona Birača, Romanov je dobio 7 miliona dolara od Ruala. No za ovaj novac nije isporučio ugovorenu robu, niti je modernizovao pogone a odbio je i da vrati novac, navedeno je u tužbi.

Dvojica muškaraca angažovanih da registruju Viva Trade posvjedočili su da firma ne posjeduje imovinu niti ima zaposlene službenike, što je sudiju navelo na zaključak da Romanov u Americi vodi u stvari fiktivnu firmu.

Nakon što je ova informacija postala dostupna javnosti, otac i sin Romanov su zatražili nagodbu a iz sudskih spisa se vidi da je slučaj zatvoren 2007. godine.

Povlačenje po sudovima, i činjenica da je Romanov strukturirao svoje kompanije kako bi izbjegao plaćanje poreza na dobit RS-u, nije bila prepreka da Energolinija dobije kredit u maju.

U svom kreditnom zahtjevu, kompanija je navela da će novac uložiti u proizvodnju električne energije i tehnološke pare.

Ali Energolinija nema dozvolu za proizvodnju električne energije, sudeći prema web stranici regulatorne agencije za električnu energiju RS.

Farmaland

U zaleđu Dodikovog porodičnog imanja u Gradiški nalazi se Farmaland, farma muznih krava. Farmaland je sjedište članova Elite Security, grupe nekadašnjih pripadnika vojnih i policijskih struktura RS-a bliske Dodiku, navodi se u podacima međunarodnih i domaćih istražitelja.

Direktor Farmalanda Hrvoje Capar izjavio je za CIN da su zaštitari prisutni kako bi ‘štitili farmu.’ Na farmi se nalazi 2.700 krava.

On je apsolutno odbio mogućnost da je zaštitarska firma prisutna na ovoj lokaciji kako bi zaštitila Dodika a takve navode je nazvao ‘neutemeljenim’.

Farmaland je dobila 3 miliona KM od IRB-a u januaru 2009. godine za kupovinu goveda i unaprjeđenje gazdinstva, navodi se u sažetku kreditnog zahtjeva koji je banka dostavila novinarima na uvid.

IRB je odbila dostaviti puni kreditni zahtjev novinarima CIN-a, uz objašnjenje da se radi o zaštićenim informacijama.

Iz poslovne dokumentacije vidljivo je da je vlasnik Farmalanda američka kompanija Farmland LLC koja djeluje sa adresa u američkim državama Wyoming, Delawar i Florida. U stvarnosti, adresa na kojoj je Farmland LLC registrovan u Wyomingu pripada jednoj advokatskoj firmi. Na osnovu podataka iz tamošnjeg registracionog biroa njen jedini direktor je britanska investiciona grupa Tylney Directors LTD.

Tylney Directors ima kancelarije u Belizeu i Kanarskim otocima, pokazuju podaci koji se nalaze u registracionom birou Floride. Navedena je adresa glavne kancelarije u Londonu ali ta kompanija nema ni telefonski broj niti web stranicu.

Na Floridi, Tylney rukovodi sa 10 kompanija koje uključuju i kompaniju za iznajmljivanje jahti, te proizvodnju maslinovog ulja a sve iz jedne male radnje United Parcels Service (UPS) u zabačenom kraju Orange City. Ukupno 27 firmi od kojih baš sve imaju vezu sa Hrvatskom kao svoje sjedište navode ovu istu adresu, pokazuju podaci sa Floride.

Dharmesh Amin, radnik UPS-a, kaže da na ovu adresu stiže samo pošta i da je ne koristi niti jedna druga kompanija osim njihove. Poreski procjenitelj iz ovog mjesta kaže da navedene kompanija nikada nisu dobile dozvolu za rad, odnosno, da se to nisu legalno registrovane firme.

Jedini član upravnog odbora Tynleya je Sandro Stipančić iz Hrvatske koga CIN nije uspio kontaktirati.

Capar, direktor banjalučkog Farmalanda, navodi da je ovu firmu prije nekoliko godina kupila američka firma ‘majka’ za 10.000 KM, te preuzela otplaćivanje njenih dugova koji su dostizali 10 miliona KM. On dodaje da vlada ne čini dovoljno da bi pomogla farmerima.

‘Postoje problemi sa državom što se tiče podsticaja…poljoprivreda bez podsticaja ne funkcionira’, objašnjava Capar.

Drugarski aranžman

Prema sažetku kreditnog zahtjeva, Nezavisne novine su prošle godine dobile 5 miliona KM od IRB-a za izgradnju građevinskog objekta i kupovinu obrtnih sredstava.

Direktor Željko Kopanja nije mogao razgovarati o priči uz objašnjenje da je na odmoru.

Podaci iz IRB-a pokazuju da je novac dobilo mnoštvo kompanija, no za mnoge od njih se ne može utvrditi da koristile poreskim obveznicima RS-a.

Fruit Ecco, u suvlasništvu Dodikovog sina Igora, je dobio zajam od 3 miliona KM za unapređenje proizvodnje. U kreditnom zahtjevu navedeno je da će zaposliti tri radnika, te zasaditi 169.000 sadnica jabuka i 9.400 sadnica kruške.

Sinicoop, kompanija koja u svom vlasništvu ima restoran uz obalu jezera, dobila je zajam od 3 miliona KM za nabavku višegodišnjih zasada. Vlasnik ove firme je porodica Slavka Roguljića, Dodikovog prijatelja za kojeg mediji tvrde da ugošćava premijera u svojoj vili u Crnoj Gori. Roguljić je svojevremeno prepisao imovinu na djecu prije nego mu je Visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown zamrznuo bankovne račune pod optužbom da je dio mreže za podršku ratnim zločincima. Njegovi računi su još uvijek zamrznuti.

Objavljeno: 14.8.2009. godine