U Njemačkoj radi 17.900 njegovatelja s bh. državljanstvom, brojniji od njih samo Poljaci (Večernji list, subota, 8.srpnja 2023.)

Njemački mediji objavili službenu statistiku Ministarstva zdravstva o strukturi zaposlenih

U Njemačkoj radi 17.900 njegovatelja s bh. državljanstvom, brojniji od njih samo Poljaci. U staračkim domovima poslove njege obavljala su 814.042 radnika. U poslovima njege zastupljeno je 10.000 Filipinaca, 6900 Vijetnamaca, kao i 6.900 Sirijaca. Među 11 najzastupljenijih su i Talijani (7200) i Albanci (6700). Plaća njegovatelja u Njemačkoj u 2021. godini iznosila je 3531 euro, što je najveći razlog velikog zanimanja bh. građana za ovaj posao. Četvrti po brojnosti su državljani Hrvatske - 14.700, a peti državljani Srbije, kojih 11.300 radi kao njegovatelji u Njemačkoj.

Sumnjiva zapošljavanja u Međunarodnoj organizaciji za migracije: Kandidatima čestitali na novim pozicijama i prije nego je konkurs okončan (Žurnal, Z. Đelilović, 16.06.2022.)

 https://zurnal.info/clanak/kandidatima-cestitali-na-novim-pozicijama-i-prije-nego-je-konkurs-okoncan/25074

Sumnjiva zapošljavanja u Međunarodnoj organizaciji za migracije: Kandidatima čestitali na novim pozicijama i prije nego je konkurs okončan (Žurnal, Z. Đelilović, 16.06.2022.) 

 

Izvori Žurnala navode da se nekoliko uposlenika Službe za poslove sa strancima vodilo na platnoj listi IOM-a što iz ove Međunarodne organizacije ni ne poriču, već tvrde da oni na taj način "privremeno podržavaju Službu da pojačaju svoju radnu snagu kako bi se suočili sa povećanim brojem zadataka..."... Pitanje da li je legalno da jedna međunarodna organizacija po ugovoru plaća uposlenike koji bi trebali biti državni službenici za sada ostaje da visi u zraku...

 

Najveće malverzacije u Međunarodnoj organizaciji za migracije (IOM) BiH dešavaju se prilikom zapošljavanja: konkursne procedure se provode samo forme radi, a unaprijed je poznato ko će biti zaposlen, tvrde izvori Žurnala bliski ovoj organizaciji. 

U prilog tome govori i poruka iz oktobra prošle godine u kojoj tadašnja zamjenica kamp menadžera kampa Ušivak Zarfa Delić-Šorlija, tri do četiri dana prije okončanja konkursne procedure, čestita Kenanu Keseroviću i Stevanu Jugoviću na novim pozicijama.

„Dobre vijesti iz TRC Blažuj, Mlt Cilkovski dobrodošao na novu poziciju u Blažuj, također čestitke Stevanu Jugoviću i Kenanu Keseroviću na novim pozicijama“, stoji u poruci koju smo dobili na uvid.

 

 

Mit Cilkovski bio je kamp menadžer u kampu Miral u Velikoj Kladuši, a Kenan Keserović njegov zamjenik. Pred kraj prošle godine, Cilkovski je putem internog transfera prebačen za kamp menadžera u kampu u Blažuju, dok njegova pozicija u Miralu ostaje upražnjena. 

Raspisuje se interni konkurs za kamp menadžera u kampu Miral i samo jedna osoba aplicira – Keserović. Zbog toga se konkurs produžuje i u međuvremenu se pojavljuje još nekoliko prijava: „Sumnjamo da su te druge prijave bile fiktivne i nikada nismo saznali ko se još prijavio na taj konkurs“. 

Sumnje u regularnost ovog konkursa potvrđene su 20. oktobra 2021. kada je Delić-Šorlija, koja je u međuvremenu prebačena za tim lidera u kamp u Blažuju, čestitala Keseroviću na novoj poziciji, iako je konkursna procedura bila u toku. Keserović je, inače, od 2014. do 2018. bio zastupnik DNZ u Skupštini USK, a nakon zatvaranja Mirala navodno je prebačen u kamp Lipa.

Naši izvori sumnjaju i u regularnost posljednjeg konkursa za kamp Ušivak. Na uvid su nam dostavili pitanja i odgovore, na engleskom i bosanskom jeziku, za koje tvrde da su ih dobili neki od kandidata. 

Neki od kandidata dobili su pitanja i pripremljene odgovore 

 

“Javna je tajna ko im je dostavio pitanja i odgovore (identitet tih osoba je poznat redakciji Žurnala). Ovaj konkurs je i raspisan kako bi se eliminisale osobe koje su ranije radile na tim pozicijama, jer nekome u IOM-u nisu odgovarale. Konkurs je odlična prilika za eliminaciju tih osoba, a kako bi ih zamijenili sa podobnima”, navodi naš izvor. 

Upoznali smo IOM sa sadržajem sporne poruke, ali i sa pitanjima i odgovorima koje su dobili neki od kandidata, i u skladu s tim smo tražili određene odgovore. Pitali smo ih kada su raspisani i okončani konkursi na kojima su prošli Keserović i Jugović, s obzirom na to da ih mi sami nismo mogli pronaći na njihovoj zvaničnoj internet stranici. Naši izvori, inače, tvrde da se svi raniji oglasi brišu sa stranice.  

Također, pitali smo ih da li su upoznati sa situacijom da su pojedini kandidati unaprijed znali šta će biti pitani na intervjuu, te tražili komentar na tvrdnje da se konkursi provode forme radi i da se uslovi namještaju. 

 

Dio odgovora iz IOM-a

 

Zanimljivo je da iz IOM-a sporne dvije situacije nisu negirali, štaviše, uopće se nisu na njih konkretno osvrnuli. Samo su napomenuli da imaju “jasne procedure za prijavljivanje nedoličnog ponašanja, koje su dostupne svakom zaposlenom ili bivšem zaposleniku”. Istovremeno podsjećaju da je IOM nedavno prošao kroz proces smanjenja broja osoblja kako bi se odrazile smanjenju potreba na terenu. Proces je, kažu, bio kompetitivan i Misija je uložila sve napore da garantuje jednake šanse svim kandidatima. 

Nekoliko naših izvora, koji za sada žele ostati anonimni, navode da su se uslovi konkursa štimali prema sad već primljenim kandidatima. Za primjer navode konkurs iz oktobra 2019. kada su za poziciju „migrant assistant“ bile potrebne četiri godine iskustva, da bi ovu pozicija u martu ove godine prekvalificirali u "migrant protect assistant" i za nju su tražene tri godine iskustva. 

Iz IOM-a navode da su za spomenuti ugovor minimalni uslovi tri godine, te napominju da u procesu selekcije uzimaju u obzir nivo iskustva svakog kandidata koji ispunjava minimalne uslove. Zbog čega je ranije traženo četiri godine radnog iskustva nisu dodatno pojašnjavali, ali su dodali još da “iako postoje opšti minimalni zahtjevi za svaki stepen napredovanja, predispozicije za svaku poziciju se mogu prilagoditi na osnovu potreba projekta, vrste ugovora i trendova na tržištu rada”. Napominju da je IOM dinamična organizacija u kojoj se djelokrug rada njihovog osoblja mijenja brže nego u drugim kontekstima, pa se može dogoditi da se projektni zadaci prilagođavaju i ponovo oglašavaju kako bi se zadovoljile potrebe na terenu i promjena prirode posla. 

Zapošljavanje u IOM-u problematizirano je i u istraživanju za Heinrich Boll Stiftung pod nazivom - People on the Move in BiH 2019-2021 in Between: (UN)Welcome to no man's land, u kojem se navodi da je za kamp Lipa oficijelno zadužena Služba za strance BiH, ali da je, ipak, većinu radnika u ovom kampu uposlio upravo IOM: “Oni nemaju status ili prava državnih službenika, samo karte ugovore sa IOM-om za zapošljavanje u Lipi. Razgovarali smo s nekim od njih (nezvanično) i saznali smo da njihov status nije jasan. Iako javno rade za Službu za strance, oni su aplicirali za te pozicije putem javnih oglasa koje je objavio IOM i članovi ove organizacije su s njima obavili i intervjue. Većina njih, koji su ranije radili za različite organizacije, uključujući i IOM, otpušteni su, pa pozvani da ponovo apliciraju”. Sagovornici su za ovo istraživanje govorili o tome da imaju kratke ugovore, prema kojima su plaćeni samo za radno vrijeme, bez ikakvih drugih radnih privilegija. 

Sve ovo je potvrdio i izvor Žurnala kojem je poznato da je nekoliko radnika na platnoj listi IOM-a radilo za Službu za poslove sa strancima. Oni su sa inspektorima iz Službe vodili proces registracije korisnika u sistem izdavanja takozvanih "bijelih papira". 

“Sav taj ugovor radnika Službe i IOM-a nije nam jasan, ali IOM finansira taj dio uposlenika Ministarstva sigurnosti koji rade u kampu Lipa, ali i ostalim kampovima u sklopu Službe za poslove sa strancima”, tvrdi naš izvor. 

IOM BiH priznaje da oni “privremeno podržavaju Službu za poslove sa strancima da pojačaju svoju radnu snagu kako bi se suočili sa povećanim brojem zadataka, a to su, kažu, zaposlenici koji imaju IOM ugovore, podnose izvještaje IOM-u, ali podržavaju SPS u njihovim svakodnevnim zadacima”. 

“Cilj u bliskom i srednjem roku je da SPS pojača svoje osoblje kako bi odgovorilo na ove povećane zadatke putem vlastitih sredstava ukoliko se za to odobri državni budžet”, odgovorili su nam iz IOM-a, istovremeno podsjećajući da je Služba od 2018. pružila usluge za više od 85.000 migranata koji su ušli u BiH. 

“Ovakvo povećanje obima rada SPS zahtijevalo je brzo pojačanje ljudskih resursa”, smatraju oni. 

I pored ovog objašnjenja i dalje je nejasno po kojem principu na platnoj listi Međunarodne organizacije za migracije BiH mogu biti osobe koje se vode kao uposlenici Službe za poslove sa strancima BiH i koje bi trebale biti državni službenici, ali to ipak nisu.  

(zurnal.info)

 

Lessons learned from the 2015-2016 migration situation in the Western Balkan region by Zoran Drangovski (May, 2019)