Vecernji List, 7 September, 2018: HDZ in favor of new constitution, re-establishment of BaH with 4 or more units and Sarajevo as a district

According to Vecernji List daily, Croat Democratic Union BaH (HDZ) and Croatian National Assembly (HNS) presented their joint election programme in Mostar on 5 September 2018. Programme dubbed "Development and Survival/Stay" includes 7 key points. One of the key points is the new Constitution of the state according to which Bosnia and Herzegovina will be comprised of 4 or more territorial units with Sarajevo as a district. HDZ and HNS (consisted of 7 parties) use the slogan "Unity" for these elections. Kako piše hrvatski Večernji list, u Mostaru je 5.9. predstavljen izborni program HDZ BiH i HNS. Program pod nazivom "Razvoj i o(p)stanak" čini 7 ključnih točaka. U svom izbornom programu HDZ se zalaže i za novi državni ustav i državu koju bi činile 4 ili više teritorijalne jedinice sa Sarajevom kao distriktom. HDZ i HNS koji čini 7 stranaka ulaze sa sloganom "Zajedništvo".

Call for Constitutional Reform in Bosnia by Chris Smith (Congressional Record, MAY 12, 2009)

"Mr. Speaker, I rise in strong support of H. Res. 171, a powerful statement calling for meaningful constitutional reform and strengthened U.S. engagement in Bosnia. I want to thank Chairman Berman for authoring this legislation, and I am very proud to be one of the cosponsors (...) Mr. Speaker, efficient and rational arrangements to unite the multiethnic country and enable it to be fully incorporated into NATO and the EU can only mean a major reform that abolishes the “entity” voting system so that the vote of every Bosnian citizen will be of equal weight (...)

Mr. Speaker, as chairman or Co-Chairman for 12 years of the Commission on Security and Cooperation in Europe, known around here as the Helsinki Commission, and CoChairman of the Bosnia Caucus with my friend and colleague from Missouri, and chairman of the House Human Rights Committee for 8 years, I've had the opportunity to chair numerous Bosnia hearings and author congressional resolutions on Bosnia, including H. Res. 199 on the Srebrenica genocide (...) 

My most recent trip to Bosnia was in July of 2007, and I joined relatives of those killed, murdered--massacred--in the Srebrenica genocide in a ceremony interring hundreds of the approximately 8,000 Bosnian Muslims who were killed in what the U.N. euphemistically designated to be a “safe haven.'' It wasn't. The ceremony was solemn, it was holy, and it was numbing. Reis Ceric, the Grand Mufti, gave a very powerful talk, a sermon, to all of those who had gathered. Reis Ceric is a great man of peace and faith, and, I'm honored to say, a good friend. Dr. Haris Silajdzic, the President of Bosnia, is likewise a good friend, and spoke very eloquently about the huge loss of life, the importance of justice as well as about the future. Seeing hundreds of caskets with exhumed victims left an indelible impression on me."

Da li je Ustavni sud u službi nacionalista !? - priopćenje za medije povodom odluke Ustavnog suda BiH - LDS (April, 2016.)

Konferencija “Zajedno do reforme Ustava!“, februar, 2007 (Dayton Projekat) - program, spisak pozvanih i prijedlog platforme

Dayton Projekat – Program za civilni dijalog u Bosni i Hercegovini

Ovom prilikom Vas poziva na konferenciju:

“Zajedno do reforme Ustava!“

koja će se održati u subotu 24.02.2007. godine od 11.00h do 15.00h u Hotelu Saraj, Nevjestina 5 u Sarajevu.

Tom prilikom želimo da Vam predstavimo novi broj našeg žurnala Analitički pogled, a naši autori i izlagači će vam predstaviti svoje radove i svoje stavove o problematici Ustava.

Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzle

„Analiza Ustava BiH“

Slavo Kukić, profesor, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Mostaru

„Postdaytonske ustavne kontroverze”

Mirko Pejanović, profesor, Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu

„Ustavne promjene – najsloženija reforma u procesu integracije BiH

u Evropsku Uniju“

Nerzuk Ćurak, profesor, Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu

„Pleodaje za novi društveni ugovor“

Takođe, želja nam je da tokom konferencije predložimo i potpišemo zajedničku Platformu za reformu Ustava BiH koju ćemo uputiti ka relevantnim organima državne vlasti. Neka ta platforma bude jedan vid naše potpore i pritiska ka procesu reforme našeg državnog Ustava.

Ukoliko niste u mogućnosti lično da prisustvujete, molimo Vas da na Vaše mjesto imenujete drugu osobu ispred Vaše organizacije ili institucije.  

Nekoliko tehničkih detalja: Dayton Projekat će isplatiti putne troškove učesnicima koji dolaze iz mjesta udaljenih više od 50km od Sarajeva i to 0,20 BAM po kilometru ili u iznosu autobusne karte. Takođe ćemo obezbjediti noćenje 23.02.2007. godine u Hotelu Saraj onima kojima to bude potrebno.

Molimo Vas da potvrdite svoje učešće na konferenciji najkasnije do 21.02.2007. godine na brojeve telefona (033) 221-342 ili (061) 512-166, na broj faksa (033) 551-036 ili elekronskim putem na mail adresu maja@daytonproject.ba.

S poštovanjem,

mr. Maja Marjanović

ACIPS - cooperation with The Dayton Peace Accords Projects led by Donald Hays in cooperation with the Washington based think-tank Public International Law and Policy Group

FW: Radna grupa za ustavnu reformu

Yahoo/ACIPS

• Ivan Barbalic <law@cps.edu.ba>

  To:zoranptv@yahoo.com,acavdar@bih.net.ba,aida_hodzic@hotmail.com,aidatrozic@yahoo.de,ajla_m@yahoo.com

  May 18, 2005 at 10:37 AM

  Postovani clanovi ACIPSa,

  
  

  Na sastanku Upravnog odbora ACIPSa 4. maja, donesena je odluka o nacelnoj suradnji sa The Dayton Peace Accords Project koji u saradnji sa think-tankom izWashingtona Public International Law and Policy Group u BiH void Donald Hays.

  
  

  Projekat se bavi pitanjem ustavnih promjena, kroz process razgovora sa svim politickim strankama, te na bazi istrazivanja koje ce sprovoditi Washinktonski think-tank ( u mogucoj saradnji sa ACIPS-om).

  
  

  U svakom slucaju jos nije odlucen modalitet suradnje, no da bi se to postiglo, potrebno je unutar ACIPSa napraviti radnu grupu koja bi razmatrala slicna pitanja(tako I pitanja vezana za ovaj projekat).

  
  

  Zato molim sve zainteresovane clanove da mi se jave ako imaju interesa da se na bilo koji nacin bave projektima vezanim za ovu tematiku.

  
  

  Ispod je pismo koje objasnjava prve korake moguce buduce suradnje.

  
  

  Molim vas zato da mi sto prije izrazite vas interes.

  
  

  Puno pozdrava,

  
  

  Ivan Barbalic

  
  

  -----Original Message-----
  From: Emir Kaknjasevic [mailto:ekaknjasevic@daytonproject.org]
  Sent: Tuesday, May 17, 2005 11:20 PM
  To: law@cps.edu.ba
  Subject: Radna grupa za ustavnu reformu

  
  

  Postovani Ivane,

  Kao sto smo se danas dogovorili putem telefona, saljem mail sa nesto vise informacija o sastanku radne grupe za ustavnu reformu. Nase udruzenje, zajedno sa jos 3 organizacije iz SAD je dogovorilo sa 7 vodecih politickih partija da se uspostavi radna grupa koja bi razmatrala neka od ustavnih pitanja, te pokusala iznaci konsenzus kako bi se sadasnji ustav unaprijedio. Diskusija ce biti vezana za preporuke Venecijanske komisije od marta 2005. sa posebnim naglaskom na definiranju VNI, odnosu glavnih drzavnih funkcija i njihovoj rotaciji, odnosu između grupnih prava i prava pojedinca, tj. odnosu između nacionalnih i građanskih prava.

  Grupa će imati svoj prvi dvodnevni sastanak 24. i 25. maja u prostorijama naseg udruzenja, u Ulici Radiceva 2, 1. sprat. Vjerujemo da je i ACIPS zainteresiran da ucestvuje u ovakvim razgovorima. Stoga, pozivamo 2 ili 3 člana ACIPSA koji bi bili voljini da prisustvuju ovom sastanku, te da razmotrimo nasu daljnju saradnju. Ukoliko se slazete sa ovim prijedlogom, mozete potvrditi putem e-maila ili na moj broj telefona 061 636 070. Sastanku ce pored članova delegiranih od strane političkih stranaka pristustvovati i Amb. D. Hays (USIP), Prof. R.B. Hitchner (Tufts University) i P. Williams (PIL PG).

  Srdacan pozdrav,

  Emir

  ---

  
  

Dayton projekat/ Dayton Project - program za civilni dijalog u BiH (info)

Udruženje “Dayton Projekat – Program za civilni dijalog u Bosni i Hercegovini”

Misija

Udruženje Dayton Projekat nastoji da služi kao glas civilnog društva sa ciljem jačanja i fokusiranja javnog mišljenja u vezi sa pitanjima koja će pomoći pri kreiranju stabilne države Bosne i Hercegovine - zasnovane na demokratskim principima i usmjerene ka članstvu u Evropskoj uniji. Udruženje podržava demokratske procese koji uključuju cjelokupno građanstvo i ne fokusiraju se isključivo na političke i društvene elite. Dayton Projekat će raditi u cilju promoviranja civilne i političke odgovornosti. Udruženje želi usmjeriti svoj rad ka tome da pomogne državi Bosni i Hercegovini u njenim nastojanjima da se priključi uglednim međunarodnim organizacijama kao što su Evropska unija i NATO. Generalno gledajući, namjera je udruženja da ojača demokratske procese u BiH i da pomogne državi u nastojanju da postane aktivni partner na međunarodnoj sceni.

Dayton Projekat se ističe kao nevladina organizacija ili udruženje jer nastoji da postane aktivna i postojana veza između građana i vlade. Namjera udruženja je da osigura da osnovni stub demokratije, javno mišljenje, je prihvaćen i praktikovan od strane građana kao jedan od glavnih elementa demokratske države. Drugim riječima, mi želimo osigurati da se javno mišljenje iznosi, čuje i realizuje. Dayton Projekat namjerava da posluži kao organizacija za pružanje javnih usluga koja povezuje vladu i građane u cilju prevazilaženja rascjepa između očekivanja javnosti i rada vlade. Udruženje predstavljamo kao forum za odgovorno iznošenje javnog mišljenja i učešće javnosti. Mi nismo povezani ni sa jednom od političkih stranaka ili međunarodnih organizacija. 

Programi

Težimo da ostvarimo našu misiju kroz raznovrsne programe:

• Istraživanje i analiza
• Dayton Projekat, kao istraživačko-analitički institut (think-tank) će ponuditi temeljitu analizu i preporuke koje se odnose na pitanja civilne i političke odgovornosti. Koristit ćemo usluge nekoliko nezavisnih domaćih i međunarodnih stručnjaka u cilju izrade analiza jer želimo da im osiguramo forum za iznošenje analiza i stavova.

• Publikacije
• Kroz naše publikacije, Dayton Projekat će skrenuti pažnju javnosti na ključna pitanja od domaćeg i međunarodnog značaja što se tiču Bosne i Hercegovine. Ove publikacije će većinom biti policy analize i komentari za koje ćemo angažovati naše vanjske saradnike – istražitelje i analitičare.

·       E-komentar: Ovo su kratki komentari koji će biti objavljeni na našoj web stranici i koji će nuditi kritičko gledište na aktuelna pitanja od domećeg i međunarodnog značaja za Bosnu i Hercegovinu.

·       Dayton Analiza: Ovo je besplatna publikacija koja će izlaziti četiri puta godišnje. Pokrivaće široki spektrum pitanja koja su od značaja za privredni, društveni i politički razvoj Bosne i Hercegovine. Opšta namjera je da Dayton Analiza ponudi analize o ključnim pitanjima koja će biti od velike koristi vlastima, akademcima, civilnom društvu i široj javnosti. Ova publikacija i objavljene analize će predložiti korisne alternative kako bi se pozicija Bosne i Hercegovine unutar i van granica popravila.

·       Prezentacije: Ovdje ćemo objaviti izlaganja koja će Dayton Projekat i naši partneri držati na raznim seminarima i konferencijama.

·       Press: Ovdje ćemo prezentirati članke koji su objavljeni u domaćim i međunarodnim medijima vezane za Dayton Projekat.

• Otvoreni Javni Dijalog
• Ovaj program je okosnica naših aktivnosti jer se fokusira na kontinuirani civilni dijalog. Dayton Projekat nastoji da uključi građane u kontinuirani dijalog na teritoriji čitave zemlje a koji bi se ticao pitanja koja se odnose na politički razvoj i odgovornost, evropske i međunarodne standarde čime će se graditi i njegovati važnost javnog mišljenja.

Projekti:

• Reforma ustava, politička i društvena rekonstrukcija
• Izgradnja povjerenja

Reforma ustava, politička i društvena rekonstrukcija

Činjenica je da Bosna i Hercegovina ne funkcioniše kao održiva i stabilna demokratska država. Građani su u velikoj mjeri isključeni iz demokratskih i političkih procesa što je donekle rezultat komunističkog nasljeđa a donekle post-ratnih uslova. Neovisno o razlozima koji su doveli do trenutne apatije javnosti, stanje nije nepopravljivo. Dayton Projekat želi naglasiti važnost domaćeg posjedovanja demokratskih procesa i izgradnji povjerenja među građanima.

            Danas, deset godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog Sporazuma, vladine institucije u BiH ne funkcionišu na odgovarajući način, zvaničnici ne preuzimaju potpunu odgovornost za upravljanje, a zemljom u stvari upravlja međunarodna zajednica. Dio razloga za neefikasno funkcionisanje državnih institucija BiH se nalazi u dejtonskom Ustavu. S tim u vezi, reforma Ustava je urgentno potrebna kako bi se zemlja postavila na ispravan politički i društveni pravac jer se smanjuje interes međunarodne zajednice za BiH što uvećava potrebu za lokalnim preuzimanjem odgovornosti. Reforma Ustava pruža konkretan projekat u koji bi se uključili građani BiH i koji će generirati konkretan rezultat a koji će takođe imati uticaj na živote ove generacije i na generacije dolaze. Mi učimo dok radimo tako da mi možemo naučiti o učešću javnosti i snazi javnog mišljenja dok radimo zajedno na ovom konkretnom projektu.

            Dayton Projekat će omogućiti forum za neovisne domaće stručnjake kako bi predstavili svoja ključna mišljenja u sferi političkih, društvenih i ekonomskih pitanja na koja utiče trenutna struktura Ustava. Na ovaj način će Dayton Projekat javno osigurati neophodne informacije i doprinjeti javnoj debati između organa vlasti koji donose odluke, akademika i praktičara. Nastojaćemo da se povežemo sa sličnim nevladinim organizacijama kako bi zajednički diskutovali o bitnim pitanjima koja su za dobrobit Bosne i Hercegovine.

            Uz to, što je najbitnije, Dayton Projekat će omogućiti prostor svim građanima da se uključe i iznesu svoje mišljenje o političkim i društvenim reformama. Udruženje će informirati građane o trenutnom statusu BiH i njenim međunarodnim pravnim obavezama a zauzvrat će od građana tražiti njihovo mišljenje o promjenama koje žele da vide u državnoj vladi i ustavnom tekstu. Udruženje će pozivati dostavljanje mišljenja od strane građana na osnovu distribuiranih temeljitih stručnih analiza koje ćemo im staviti na raspolaganje. Dayton Projekat planira provesti ove aktivnosti u partnerstvu sa predstavnicima lokalne samouprave kao i domaćim i međunarodnim organizacijama.

            Stanje urgencije vezane za ove aktivnosti proizilazi iz izvještaja Venecijanske komisije koja naglašava nedostatak kvaliteta u sferi upravljanja i javnoj administraciji u BiH a stavovi ove Komisije predstavljaju ključne odrednice za uspješno priključivanje Evropskoj uniji. Naše susjedne zemlje su napravile ogromne korake ka prilagođavanju svojih društvenih i ekonomskih politika u skladu sa zahtjevima Evropske unije i usljed toga već su  primjetne znatne koristi u polju stranih ulaganja i političkog i društvenog razvoja. Mi možemo postići isto.

• Cilj:
• Uvođenje Ustava u Bosni i Hercegovini koji je kompaktibilan sa međunarodnim standardima sa naglaskom na posjedovanju procesa reformi od strane građana širom BiH.
• Uspostava funkcionalih i odgovornih državnih institucija.
• Aktivno i odgovorno učešće javnosti.
• Podsticanje izgradnje javnog mišljenja.

• Komponente:

o   Stručne analize vezane za relevantna ustavna pitanja.

o   Pres kampanje kao način distribucije informacija i obrazovanja.

o   Aktivni javni dijalozi u saradnji sa predstavnicima lokane samouprave, domaćim i međunarodnim organizacijama putem kojih će se javnost informirati o trenutnom statusu BiH i mogućim budućim putevima koji su u skladu sa međunarodnim zakonima. Zauzvrat, javnost će biti podstaknuta da izrazi svoje mišljenje o pitanjima čime će se oblikovati političke i društvene reforme.

Znanje je moć, dozvolite nam da vam osiguramo određene informacije ali tražimo i vaše mišljenje za zauzvrat.

Izgradnja povjereja

Dayton Projekat će se upustiti u proces izgradnje povjerenja u Bosni i Hercegovini služeći i kao medijator i kao platforma za dijaloge koji će se odvijati širom zemlje u cilju procjene da li postoji potreba i spremnost za postojanjem Komisije za izgradnju povjerenja, koja bi se bavila događajima iz rata u Bosni i Hercegovini. Proces otkrivanja bi obuhvatao dijaloge sa civilnim društvom koje je uključeno u slične projekte, gradonačelnicima, članovima vjerskih zajednica i političkim liderima. Kao prvo, opšta namjena ovih dijaloga bi bila saznanje da li bi takva Komisija bila pravi mehanizam za stimulisanje izgradnje povjerenja u Bosni i Hercegovini. Kao drugo, ukoliko se partneri u ovom procesu općenito slože da postoji potreba za Komisijom za izgradnju povjerenja u Bosni i Hercegovini, onda bi ponudili kriterije za takvu Komisiju, prema kojima bi se izradila legislativa za izradu njenog mandata, članstva i metodologije rada. Kao treće, Dayton Projekat bi se zajedno sa svojim partnerima upustio u promovisanje ideje osnivanja Komisije i jačanja podrške za postojanje iste, među građanima Bosne i Hercegovine. 

Dayton Projekat i partneri će nastojati da se izgradi autentičan model prilagodan za Bosnu i Hercegovinu. U potrazi za najboljim mogućim modelom možda budemo smatrali potrebnim da se osvrnemo na mnoštvo lekcija iz iskustava drugih zemalja. Međutim, cije je da se ustanovi i izradi model koji je najprikladniji i najefikasniji za BiH. 

           Bilo bi važno gledati na potencijalnu Komisiju za izgradnju povjerenja Bosne i Hercegovine kao na preventivni mehanizam. Drugim riječima, bitno je informisati javnost da je ovaj proces usmjeren ka budućnosti i stvaranju društva čije se buduće generacije neće izloženi sličnim okrutnostima. Proces izgradnje povjerenja u Bosni i Hercegovini je od ekstremne važnosti za njenu društvenu rekonstrukciju.  

Pitanja koja bi se mogla primjeniti u procesu dijaloga:

• Opšta pitanja:

§  Koliko se “razotkrivanja” istine i prikupljanja dokaza uradilo po pitanju Bosne i Hercegovine, od strane nevladinih organizacija ili za sudske procese? Ovo je važan aspekt diskusije kako bi se procijenilo koliko čega je već urađeno, kako bi se izbjeglo dupliciranje aktivnosti?

§  Da li bi bilo korisno svrstati Komisiju u okvir prema kojem se postavlja pitanje, šta Komisija može uraditi za pojedince, šta Komisija može uraditi da pomogne u iznalaženju načina kako bi ljudi zaista mogli opet živjeti zajedno, a ne u nevjerici i strahu?

§  Koja se terminologija može koristiti, a koja se treba izbjegavati kada se priča o izgradnji povjerenja? Koje konotacije riječ “istina” sa sobom nosi? Da li je bolje  ne koristiti riječ “pomirenje”? Da li bi termin “društvena rehabilitacija” bio prikladniji?

§  Tko će doprinjeti radu Komisije, i žrtve i učesnici u sukobu? Kako možemo uobličiti ove pojmove da ideja ne bi bila odbijena?

§  Još jedan ključ za efikasan rad Komisije i ostvarivanje njene svrhe bi moglo biti to da se učesnici u sukobu pridobe da učestvuju u radu Komisije? Na koji način Komisija to može postići?

§  Da li bi u Bosni i Hercegovini bilo od pomoći da se u radu sa učesnicima u sukobu fokus usmjeri ka njima kao pojedincima, u cilju ublažavanja pritiska/tereta kriminalne kolektivne krivice?

§  Da li bi bilo važno za Komisiju da diskutuje i pohvaljuje pojedinačna humana djela kako bi ublažila teret kriminalne kolektivne krivice? Ukoliko bismo se usmjerili na krivicu pojedinaca, onda bi bilo od koristi isticati primjere humanih djela.

§  Da li bi Komisija trebala istražiti ulogu institucija ili isključivo ulogu pojedinaca, ili i jednih i drugih?

§  Jedno od pitanja koja bi se mogla istražiti je uništavanje zajedničkih istorijskih lokacija, ponovno aludirajući na našu zajedničku istoriju, umjesto isključivog fokusiranja na pojedine ustanove svake od zajednica?

§  Kakva bi uloga Vlade trebala biti u ovom procesu? A Parlamenta?

§  Da li bi trebalo nametnuti vremenski rok za rad Komisije? Ukoliko da, onda koliko bi taj vremenski rok trebao trajati?

§  Kako riješiti pitanja lokacije, infrastrukture i pomoćnog osoblja?

§  Ko bi finansirao Komisiju? Lokalne vlade? Međunarodna zajednica? Ili i jedni i drugi?

§  Koje su moguće prepreke, problemi, izazovi sa kojima će se susresti proces istraživanja ovog pitanja, iz iz kojih izvora?

§  Kako se može garantovati nezavisnost i nepristrasnost?

§  Šta bi trebao biti “konačni proizvod”, ako ga uopće treba biti? Da li bi to mogle biti istorijske knjige o onom što se dogodilo?

§  Da li bi se pitanje obeštećenja moglo pojaviti? Kako bi se Komisija trebala baviti sa ovim pitanjem? Ukoliko su obeštećenja potrebna, kakva bi trebala biti?

§  Gdje će Komisija biti locirana? Da li će imati područna prestavništva?

§  Koja bi u ovom procesu trebala biti uloga međunarodne zajednice – finansijska, tehnička, posmatračka itd?

§  Neki kažu da Komisija može biti ključni mehanizam za prekidanje kontinuiranog uticaja rata na političare i one koji su ih izabrali, da li će Komisija za izgradnju povjerenja Bosne i Hercegovine imati takav politički efekat?

§  Šta je do sad učinjeno po ovom pitanju u Bosni i Hercegovini? Kako je tekao taj proces? Možemo li izvući neke pouke iz tih iskustava? Prijedor? Srebrenica?

• Rad sa sudskim sistemom:

§  U jednoj od faza našeg dijaloga, da li bismo trebali uključiti nekoga iz sudskog sistema Bosne i Hercegovine, posebno iz odjela za ratne zločine, u cilju iznalaženja načina da se svi lokalni, i potencijalni međunarodni mehanizmi učine kompatibilnim, a ne konkurentnim jedan naspram drugog? Pored toga moramo osigurati da Komisija koju formiramo radi unutar ograničenja međunarodnog prava.

§  Da li bi bilo važno objasniti javnosti da će biti mjesta za retributivnu pravdu i da restorativna pravda neće poništi prethodnu? Koja pitanja bi se trebala pokriti jednom a koja drugom vrstom procesa?

§  Kakva bi trebala biti veza između Komisije i sudskog sistema? Uloga i funkcija Komisije mora biti jasno definisana kako bi se izbjegla zabuna sa ulogom i dužnostima sudova.

• Metodologija:

§  Kako bi izgledao vizuelni raspored rada Komisije u slučaju Bosne i Hercegovine? Koji bi vizuelni/fizički aranžman bio najbolji za BiH?

§  Da li bi lokaliziraniji pristup ili pristup baziran na lokalim zajednicama bio od pomoći u Bosni i Hercegovini, posebno u ponovnom uspostavljanju susjedskih odnosa kojim se Bosna ponosi?

§  Da li bi saslušanja trebala biti javna ili privatna, ili mješavina? Tu se postavlja pitanje transparentnosti i manipulacije.

§  Da li bi se Komisija trebala sastojati od raznih odbora koji su nadležni za različite aspekte rada Komisije?

• Sastav:

§  Posebna pažnja se treba posvetiti sastavu Komisije. Važno je da članovi Komisije budu osobe koje su do najveće moguće mjere prihvaćene od strane svih populacija u Bosni i Hercegovini. Od krucijalnog je značaja ostvariti uspješnu komunikaciju između javnosti i članova Komisije, a upravo tu sastav ima najznačajniju ulogu. Prema tome, potrebno je istražiti sljedeće:

·       Šta bi trebalo biti profesionalno zvanje članova Komisije?

·       Da li će “etnički” sastav biti bitan?

·       Da li će regija porijekla u Bosni i Hercegovini biti bitna?

·       Koliko bi trebalo biti članova Komisije?

·       Kako bi oni trebali biti birani?

• Mandat:

§  Što se tiče mandata Komisije za izgradnju povjerenja, bilo bi korisno razmotriti sav rad koji je do danas uložen po pitanju prikupljanja svjedočenja i dokaza kako bi se izbjeglo dupliciranje. To ide u korist mudrog korištenja vremena i sredstava, i što je još važnije to je u interesu zaštite žrtava kako ne bi bili prisiljeni da višestruko proživljavaju svoje tragedije.

·       Šta će biti mandat Komisije za izgradnju povjerenja?

·       Moguće dužnosti Komisije:

o   Fokusirati se na iskustva žrtava i zadovoljenje njihovih potreba

o   Analiza šireg konteksta zločina

o   Stvaranje nepristrasnog istorijskog arhiva

o   Razriješiti problem nekažnjivosti

o   Promovisati ozdravljenje

o   Spriječavanje ponavljanja

o   Pružanje psihološkog olakšanja

o   Stvaranje istorijskog arhiva, pismenog i usmenog

o   Pružanje dubljeg razumijevanja i perspektive o ratu

o   Pomoći u razbijanju nepovjerenja

o   Pomoći da se razumije kako izbjeći ponavljanje faktora koji vode u rat

o   Izrađivanje jedne državne istorije

o   Smanjivanje broja laži i glasina

o   Obraditi pitanje obeštećenja

o   Uticati na uklanjanje počinioca ratnih zločina sa pozicija organa vlasti

§  Koje će biti ovlasti Komisije za izgradnju povjerenja?

§  Da li bi Komisija trebala imati ovlasti da dodjeli amnestiju u određenim slučajevima?

§  Da li bi otkrivanje uzroka onoga što se dogodilo trebalo biti u sklopu mandata Komisije?

• Operativna pitanja:

§  Da li Komisija treba da radi svaki dan? Koliko sati?

§  Treba li plaćati članove Komisije? Koliko?

§  Kako ćemo riješiti pitanje sigurnosti članova i pomoćnog osoblja?

§  Budžet?

Praksa/Stažiranje

• U skorijoj budućnosti planiramo otvoriti mjesto praktičnog rada za studente iz Bosne i Hercegovine. Očekujemo da ćemo uskoro objaviti ovo mjesto za angažiranje stažiste koji bi radio u polju Odnosa sa javnošću i koji bi pomogao našem programskom službeniku prilikom davanja saopštenja za javnost i održavao stalne kontakate sa medijima. Takođe je moguće delegiranje dodatnih obaveza i poslova. Uz to planiramo ponuditi simboličnu stipendiju.

Izvršni ured

• Zoran Kulundžić
• Maja Marjanović
• Emir Kaknjašević