https://avaz.ba/vijesti/bih/677241/amir-reko-za-avaz-gorazde-je-herojski-grad-ali-ovo-je-toliko-jadno?fbclid=IwAR2EkAl28DVXXdmxuuC3RKO6_5e9QIP0y2L-SeyewK2gIEtpAqDdFazdG3k
PROGLASILI GA NEPOŽELJNIM
Amir Reko za "Avaz": Goražde je herojski grad, ali ovo je toliko jadno
Zašto ne kažu da je 43. drinska brigada oslobodila Goražde, da je tu bitku sproveo Amir Reko, taj izdajnik kako me sada nazivaju, kaže on
Mnogo toga ružnog sam doživio, a ovo je vrhunac neljudskog. Ne znam jesu li ti ljudi razmislili šta to oni rade, kakvu nepravdu čine, ne samo prema meni nego i prema istini i istoriji.
To je za “Avaz” kazao Amir Reko, ratni komandant 43. drinske udarne brigade ARBiH, kojeg je Gradsko vijeće Goražda u petak proglasilo nepoželjnom osobom.
Dok iz Goražda stižu tumačenja kako ovakva Deklaracija nije obavezujuća i ne nosi nikakve posljedice, Reko očekuje da mu se pruži prilika da putem lokalnih medija građanima ovog grada kaže i svoju stranu priče.
Umjesto oružja, u Jemenu tražili pare
- Ja bih mogao pokrenuti neku tužbu, ali meni nije ni do kakvih tužbi. Mene je stid. Neka se stide oni. To jeste herojski grad, ali ovo je toliko jadno – dodaje Reko.
Bole ga optužbe da je dezerter i izdajica, te podsjeća da se Dan BPK i Grada Goražda obilježava 18. septembra, na dan kada su borci Goražda i 43. drinska udarna brigada, kojom je on komandovao, oslobodili desnu obalu Drine i okončali operaciju oslobađanja Goražda.
- Ovdje se ne radi o meni. Radi se o brigadi, radi se o časti, poštovanju i istini. Zašto ne kažu da je 43. drinska brigada oslobodila Goražde, da je tu bitku sproveo Amir Reko, taj izdajnik kako me sada nazivaju? Zašto lažu!? Zar može neko imati veći respekt prema mrtvima od njihovog saborca!? Ja sam bio taj koji je išao u borbu sa tim hrabrim ljudima. Neka ne diraju mrtve i neka prekinu da zloupotrebljavaju mrtve – ističe Reko.
Reagirajući na obrazloženje deklaracije da u svojim medijskim istupima iznosi neistine i “baca ljagu” na branioce, Reko navodi da on “ne kalja ugled Armije, već onih koji su pravili zločine”.
- Onaj ko je bio nečovjek, kukavica, pa napravio zlo djetetu, ženi ili bilo kome, taj ne može biti nikakav častan vojnik. Ja ne štedim “municiju”, ni da li je VRS ili ARBiH. To da znaju svi. Nekome se ne sviđa što ja pominjem Jošanicu, znam da je neke i strah, ali neka izađu svi. Srbi koji su pucali na Goražde, ubijali djecu, ili vojnici ARBiH ubijali u Jošanici, ko je god napravio zločin mora odgovarati – poručuje Reko.
O rahmetlijama sve najbolje, dodaje, ali o njihovim djelima želi govoriti. I kritizirao je postupke SDA i njenog prvog predsjednika Alije Izetbegovića.
Podsjeća da je na masovnom skupu SDA u Foči uoči rata muslimanima obećano da se zločini nad njima više nikada neće desiti, a potom su i Foča, i Višegrad i drugi gradovi doživjeli pokolj.
Po odlasku iz Goražda u oktobru 1992. kaže da mu nije dozvoljen povratak, već je trebao biti dio delegacije koja je putovala u Južni Jemen po sto miliona dolara vrijednu pošiljku oružja. Umjesto njega je otišla druga osoba, a delegacija je, tvrdi Reko, na čuđenje domaćina, umjesto oružja tamo tražila pare.
"Goražde je na početku rata bilo prodat grad"
Zaključuje da je, nakon što se u medijskim istupima, “dotakao” Izetbegovića, tada po njemu krenula “paljba”.
- Goražde je grad koji je na početku rata bio prodat. I tu su ljudi ostavljeni kao žrtvena jagnjad, da ih kolju, a da se ne mogu braniti. I samo junaštvo boraca je spasilo grad. A oni sad meni govore koliko je u Goraždu poginulo djece. Neka se stide. Samo neprijatelji Bosne će jedva dočekati ovakve stvari – kaže Amir Reko.
Kroz politički angažman u Mostu 21, nastoji okupiti građane svih nacionalnosti koji ne žele Bosnu podijeljenu na begovate i koji će se usprotiviti stanju u kojem majka poginulog borca ima par stotina maraka dok vlasti obrću milione.
Prema pisanju Dnevnog avaza (28.08.2021) https://avaz.ba/vijesti/bih/677005/amir-reko-nepozeljna-osoba-u-gorazdu
Na prijedlog Komisije za pitanja boračko-invalidske zaštite, Gradsko vijeće Goražde jučer (27.08.2021.) je usvojilo Deklaraciju kojom se Amir Reko, ratni komandant 43. drinske udarne brigade ARBiH, proglašava personom non grata.
Ovakav dokument je predložen nakon sastanka sa predstavnicima Koordinacije boračkih udruženja iz BPK, te obrazložena Rekinim medijskim istupima u kojima, kako je navedeno, iznosi neistine na račun branilaca ovog grada i minimizira časnu borbu za odbranu Goražda.
- Reko već duži period istupa u medijima iznosi neargumentirane tvrdnje, čak i o događajima kojima nije ni prisustvovao nakon što je otišao iz Goražda i dezertirao iz ARBiH. Na taj način kalja čast Armije RBiH, krv koju smo prolili i žrtve koje smo dali, te faktički izjednačava agresora sa žrtvom. To je njegova vrsta populizma i mi smo čekali neće li doći do izvinjenja Amira Reke, ali on se nije udostojio da se izvini te smo na kraju smo izglasali ovakvu Deklaraciju. Ovaj dokument ne predstavlja nikakvu vrstu zabrane ili fizičke opasnosti, već je ovo izražavanje stava da je nepoželjan u ovom gradu – kazao nam je predsjednik Komisije Džebrail Bajramović.
Gradsko vijeće preporučilo je i Skupštini BPK Goražde, te Općinskim vijećima općina Pale i Foča u FBIH da donesu ovakve deklaracije. Povod usvajanju dokumenta, koji se koristi uglavnom u međunarodnoj diplomatiji i koja nije uobičajena za niže nivoe vlasti su optužbe koje je Reko iznosio na račun pripadnika ARBiH iz Goražda, vojnih i političkih zvaničnika Goražda, u kojima je tvrdio da su neki od njih željeli čak i fizički da ga likvidiraju, ali i najviših državnih organa.
Kao kapetan JNA Amir Reko je u Goražde, uz pomoć prijatelja iz tadašnje JNA, u opkoljeno Goražde ušao ratne 1992. godine i imenovan je za komandanta 43. DUB. U Goraždu je proveo nekoliko mjeseci, a potom napustio ovaj grad. Dok predstavnici boračkih udruženja tvrde da je dezertirao, Reko je tvrdio da je spriječen da se u njega vrati nakon posjete porodici.
Široj javnosti Reko je postao poznat po povratku iz Danske nakon rata, kada je objavljena priča o njegovom postupku nakon zarobljavanja više od 40 stanovnika sela Bučje kod Goražda. Iako je njegova porodica u selu Gudelj kod Foče ubijena na najsvirepiji način, izdao je naredbu da se zarobljenici poštede, a pregovorima postigao mirnu predaju. Nakon toga Reko je formirao i politički pokret Most 21.
