INTERVJU S POVODOM: prof. Zdravko ŠURLAN, glavni tajnik
Internacionalne lige humanista – lige za mir i svjetsko jedinstvo
Rat i tranzicija stavili su nas pred
velike izazove i nedoumice
MOTRIŠTA: Prof. Šurlan, ove godine navršava se 35. obljetnica Dubrovačke deklaracije o miru i povjerenju koju su, krajem studenoga 1974., napisali utemeljitelji Internacionalne lige humanista. Možete li nam, u kratkim crtama, reći - što je ILH danas i kako ćete obilježiti ovu značajnu obljetnicu?
ŠURLAN: Teško je u nekoliko rečenica sažeti sve ono što je prošla Internacionalna liga humanista - od ideje do danas. Ipak ću, u kratkim crtama, iznijeti samo neke od podataka, kako bi čitatelji mogli steći što cjelovitiju sliku o ILH.Ideja o pokretanju osnivanja novoga pokreta za mir i svjetsko jedinstvo – današnje Internacionalne lige humanista - potekla je od našega, u svijetu poznatog znanstvenika, filozofa, romanopisca, dramatičara (humanista 20. stoljeća) svjetskoga ugleda, blagopreminulog akademika Ivana Supeka (Hrvatska). Po rođenju humanist, po opredjeljenju antifašist, po djelovanju demokrat, nakon Drugoga svjetskog rata pridružio se međunarodnim pokretima za mir i dokinuće nuklearnog oružja. Sudjelovao je na mnogim međunarodnim konferencijama za mir s kojih je uputio mnoge apele, uvijek podržavajući načela općega i potpunog razoružanja. U cilju zalaganja za politički pluralizam (demokraciju) kao uvjet za razoružanje, mir i blagostanje, 1966. pokrenuo je časopis
Encyclopaedia Moderna kao glasilo za filozofiju znanosti i mir, zajedno s Jugoslavenskim pagvaškim društvom. Encyclopaedia Moderna imala je značajan utjecaj u cijeloj zemlji. I ne samo to, kao rektor Sveučilišta u Zagrebu od 1968. do 1970. i od 1970. do 1972. godine, poticao je reformu studija u skladu sa znanstvenom revolucijom i načelima humanizma. Na konferenciji Međunarodnoga udruženja sveučilišta u Montrealu, u ljeto 1970., zalagao se za veću suradnju u promicanju razumijevanja između raznih religija (različitih političkih sustava), što bi proširilo put prema svjetskom miru. Prihvaćen je
njegov prijedlog da se ustanovi mjesto za suradnju između sveučilišta i ubrzo je otvoren Interuniverzitetski centar u Dubrovniku (1971) s više od 220 sveučilišta kao članova, kao primjer univerzalnoga duha znanosti i umjetnosti.
MOTRIŠTA: Dakle, Dubrovnik je mjesto rođenja Internacionalne lige humanista...
ŠURLAN: Točno tako. U Dubrovniku krajem studenoga 1974. godine, na inicijativu Ivana Supeka, sastao se bard mirotvoraca (Prvi međunarodni komitet humanista – univerzalista): Ava i Linus Pauling (dvostruki dobitnik Nobelove nagrade 1952. i 1962), Philip Noel-Baker (nobelovac), Aurelio Peccei (predsjednik Rimskog kluba), Sophia Wadia (književnica). Nakon deset dana intenzivnog rada u Interuniverzitetskom centru dali su analizu tadašnjeg svijeta i viziju željene budućnosti. Supekova načela humanizma sažeta u 10 točaka, kao sastavni dio Deklaracije, postali su polazište za rad i djelovanje Međunarodnoga pokreta za mir i svjetsko jedinstvo - Internacionalne lige humanista. Njima su dodana razmišljanja Abdus Salama (nobelovca), Dalai Lame (nobelovca), Guylord P. Hruwela (poznatoga istraživača iz Pensilvanije), koji, iz opravdanih razloga, nisu mogli nazočiti u razgovorima u Dubrovniku. Dubrovačka deklaracija razaslana je diljem svijeta i postigla je izvanredne pozitivne reakcije mnogih uglednih ljudi diljem svijeta, čiji su komentari pretočeni na Kongresu Svjetskoga
jedinstva u Filadelfiji.
MOTRIŠTA: Kad ste spomenuli Filadelfiju, što se sve događalo na Prvome svjetskom kongresu humanista?
ŠURLAN: „Biti ili ne biti, za ljude postojati, ovisi o našim sposobnostima da razvijamo sveopću civilizaciju koja će težiti miru, opstanku i humanim osjećanjima.“, istaknuo je Ivan Supek, prvi predsjedavajući Kongresa i njegov prvi predsjednik, prigodom otvaranja Kongresa. Bez presedana, taj Kongres održan u Filadelfiji od 21. do 24. svibnja 1976., okupio je značajne svjetske humaniste – nobelovce sa svih kontinenata i, na promišljen način, uspostavio prirodne osnove za pozitivan razvoj suvremene civilizacije, te stvorio nadu svim ljudima svijeta. Kongres je prihvatio Dubrovačku deklaraciju, koja se od tada zove Dubrovačko – filadelfijska deklaracija. Uz tu Deklaraciju, razvijena je i prihvaćena Dubrovačka izjava i Dubrovačka deklaracija o povjerenju. Kongres je utvrdio STATUS Internacionalne lige humanista. Neovisna, neutralna od vlasti, politike, religije. Djeluje u svim državama gdje se ukaže potreba. Internacionalna liga humanista nije ni američka, ni engleska, ni jugoslavenska, niti bilo koje zemlje iz koje su idejni tvorci, već INTERNACIONALNA, sa sjedištem u onoj zemlji koju odredi Kongres ILH i koja ponudi uvjete za rad i djelovanje misije, bez miješanja u misiju. Internacionalna liga humanista ima status međunarodne organizacije od javnog interesa, s ciljem da zastupa interese svih građana i radi na promicanju mira u svijetu. Liga je ustanovljena s namjerom da se planovi za mir ostvare diljem svijeta u njegovom punom smislu. Sve što je potrebno za dostizanje svih ovih svjetskih težnji sažeto je u Dubrovačko – filadelfijskoj deklaraciji i Deklaraciji o povjerenju koje predstavljaju akcelerator evolucije istinske civilizacije.
MOTRIŠTA: Kojim ćete aktivnostima ove godine obilježiti 35. obljetnicu Internacionalne lige humanista?
ŠURLAN: Planiran je niz aktivnosti na planu obilježavanja 35. obljetnice Internacionalne lige humanista, među kojima ću spomenuti najvažnije:
Održavanje Svjetskog kongresa jedinstva humanista posvećenog dvjema krucijalnim temama današnjice, a to su „Djeca svijeta ranjenog djetinjstva“ (djeca bez djetinjstva) i problemima odgoja i obrazovanja za 21. stoljeće „Obrazovanjem protiv siromaštva – odgojem protiv nasilja do kulture mira“.
Kongres će se održati od 23. do 26. listopada 2009. godine, u Dubrovniku. Za predsjednicu Internacionalnog komiteta majki solidarnosti za djecu svijeta ranjenog djetinjstva, imenovana je gđa Jadranka Kosor. Za predsjednicu Komiteta majki solidarnosti za Republiku Hrvatsku imenovana je prof. Dubravka Šuica. Drugi značajan događaj koji planiramo organizirati krajem rujna 2009. godine jest
Mala olimpijada sporta i kulture mira „Juan Antonio Samaranch“, uz sudjelovanje mladih i sportskih veterana iz država Zapadnog Balkana. Planirano je da mladi budu srednjoškolskog uzrasta. Svaka država predstavit će se s 11 srednjoškolaca, 3 veterana iz nogometa i 3 olimpijske legende. Razumije se da će tu sudjelovati velik broj ostalih stručnjaka i simpatizera mira i sporta.
Treći događaj odnosi se na obilježavanje Dana Internacionalne lige humanista, od 21. do 24. svibnja 2009. godine. Tim povodom, u Dubrovniku će se održati Svečana akademija posvećena miru, zaštiti ljudskih prava i dostojanstva. Na Akademiji će sudjelovati poznate osobe iz oblasti ljudskih prava, slobode i misije mira Internacionalne lige humanista. Sudionicima će se posebno obratiti laureat odvjetnik Josip Muselimović, dobitnik Zlatne povelje „Linus Pauling“ s Plaketom i Značkom, u znak trajne zahvalnosti za njegov humani i etički pristup obrani obespravljenih, pod nazivom „Poštovani suci, zašto?“.
Svečana ceremonija proglašenja g. Josipa Muselimovića Internacionalnim odvjetnikom obespravljenih, uz uručenje ranije dodijeljenih priznanja, održat će se u Mostaru, najvjerojatnije, 7. lipnja. Priznanja će uručiti dr. Elisabeth Rehn, predsjednica Internacionalne lige humanista. Prema propozicijama i Pravilima o nominiranju, valorizaciji nominacije i izboru nije dopušteno davati obrazloženje prije službenog izbora.
MOTRIŠTA: Već dulje vrijeme Internacionalna liga humanista istražuje najpovoljnije lokalitete za otvaranje Međunarodnog centra za sport i kulturu mira koji bi nosio ime „Juan Antonio Samaranch“. Imamo nekih naznaka kako bi to mogao biti lokalitet sadašnjeg rekreacijskog centra Buna. O čemu se, zapravo, radi?
ŠURLAN: Poznato je da je Peti kongres Internacionalne lige humanista održan u Dubrovniku od 23. do 26. listopada 2005. u znak priznanja za doprinos miru u svijetu za vrijeme njegova mandata na čelu MOK-a, NJ. E. Juana Antonia Samarancha proglasio Humanistom 20. stoljeća i prvim počasnim veleposlanikom sporta i kulture mira, uz najviša humanistička priznanja. Internacionalne liga humanista odobri Ligi korištenje njegovog imena i lika za razvijanje mira, solidarnosti, borbe protiv droge i nasilja u korist stvaranja mostova prijateljstva među mladima diljem svijeta, kroz razne oblike djelovanja s mladima putem razvoja amaterskog sporta.
Na temelju Projekta koji smo uradili na spomenutu temu, NJ.E. Juan Antonio Samaranch dao je EKSKLUZIVNO PRAVO Internacionalnoj ligi humanista da se može koristiti njegovim imenom i likom, na način kako to Liga humanista radi, sa zaštitom i korištenjem lika i imena svojih osnivača. Za zaštitu svoga lika i imena osobno je zadužio glavnoga tajnika Internacionalne lige humanista.
U želji da stvorimo Međunarodni centar za mlade koji bi se odgajali u duhu mira i prijateljstva, pod imenom Juana Antonia Samarancha, od 2006. godine do danas, tražimo lokaciju koja bi zadovoljila kriterije za jedan takav centar. Prema našim propozicijama, najviše bi odgovarao lokalitet Bune, o čemu smo informirali gradonačelnika Mostara, predsjednika Vlade HNK/ž, te našega laureata iz Mostara gosp. Josipa Muselimovića. Hoće li svi ovi i drugi subjekti moći, znati i htjeti prepoznati značenje jednog ovakovog centra za sveukupnu afirmaciju ne samo Mostara već regije, države BiH, pa i zemalja u okruženju, ostaje vidjeti. Oni su na potezu. Poslije njih idemo u Hrvatsku.
MOTRIŠTA: Koje nam najznačajnije planove i programe, uz ove već spomenute, možete istaknuti kao prioritetne u ovoj godini?
ŠURLAN: Više je aktivnosti koje se odvijaju u okviru Internacionalne lige humanista i pod pokroviteljstvom Lige. Spomenut ću samo neke od njih:
Prvo, ustrojavanje našega Internacionalnog univerziteta Philip Noel-Baker u sveučilišnu ustanovu internacionalnog tipa po Bolonjskoj deklaraciji, s fakultetima za turizam i hotelijerstvo, za informatiku i aktuarstvo, za biznis i menadžment i druge, s vlastitim Institutom za znanstveno – istraživački rad i razvoj. Na ovom planu imamo veliku znanstvenu i pragmatičnu potporu od Sveučilišta u Dubrovniku, koje je prvi potpisnik Sporazuma o suradnji.
Drugi, izuzetno važan projekt jest uključivanje Internacionalne lige humanista u proces održivog povratka u Bosni i Hercegovini, uz primjenu svoga vlastitog projekta „Istinom do održivog povratka“. Naša je želja da se svi vrate na svoja ognjišta, pod uvjetima koji odgovaraju dostojanstvu čovjeka 21. stoljeća.
Treći projekt, koji se nastavlja iz godine u godinu, jest zaštita djece od zloporabe i nasilja, zaštita zdravlja građana, borba protiv droge i nasilja, uključivanje mladih u demokratske procese u BiH, itd.
Četvrta aktivnost koja nas preokupira jest „Humano i etičko upravljanje okolišem“, zaštita prirodno – atraktivnih resursa od zagađenja i uništenja. Otvaranje edukacije za mlade pod nazivom „Humani i etički preduvjeti za izgradnju pozitivnog odnosa prema okolišu“. Odgoj i obrazovanje mladih u osnovnim školama za zdrav okoliš te niz drugih nespomenutih programa i projekata.
MOTRIŠTA: Poznato je da ste 2008. obilježili 30. obljetnicu kako Liga bira i promovira pojedince, organizacije i institucije iz zemlje i svijeta te dodjeljuje određena priznanja. O kakvim se priznanjima radi, kako se biraju dobitnici i dodjeljuju priznanja?
ŠURLAN: Od 1978. do danas, svake godine po posebnim kriterijima, metodologiji i Pravilima, obavlja se nominacija, selekcija i dodjela priznanja laureatima koji su ispunili tražene kriterije iz područja znanosti, kulture, ljudskih prava, socijalne politike, umjetnosti, liderstva i drugih nespomenutih područja. Svaka oblast ima svoje priznanje od Zahvalnice, Diplome, Plakete, Zlatne značke, do najviših priznanja koja nose ime naših utemeljitelja, kao što su Povelja Linus Pauling, Povelja Philip Noel-Baker do počasnih priznanja, poput Ambasador sporta i kulture mira, Internacionalni odvjetnik obespravljenih, državnik desetljeća, stoljeća, i sl.
Od nominacije do izbora ponekad zna proći dosta vremena. Nakon što netko od uglednih osoba (fizička ili pravna) nominira kandidata, tada se, putem elektronske pošte, na adrese 11 – 15 osoba iz više zemalja, koje su iz određenog područja iz kojeg se kandidat nominira, koje ne znaju jedna za drugu, traži mišljenje. Ako od 15 članova odabranih za ocjenu nominacije 14 da pozitivnu ocjenu, kandidat je prošao. Ako se dobije manje od 14 glasova, kandidatura se može ponoviti, ali za iduću godinu i s promijenjenim članovima. Tako od nominacije do izbora, za neke traje izbor dvije godine, tri, pa i četiri godine, dok nisu u prvome krugu dobili glasove. Do sada su Povelju Linus Pauling dobili: Sveti Otac Ivan Pavao II., Juan Antonio Samaranch, dr. Mahathir bin Mogamad (Malezija), acc. Luko Paljetak, acc. Ivan Supek, msgr. dr. franjo Komarica, acc. Seid Huković...
MOTRIŠTA: Kako sa stajališta misije Internacionalne lige humanista, njezinih humanih i etičkih načela, ocjenjujete današnje naše društvo?
ŠURLAN: Pa, bilo bi bolje da ste pitali g. Josipa Muselimovića, našega v.d. predsjednika Internacionalnog komiteta za humanizam, etiku, zaštitu ljudskih prava i društveni poredak, koji bi Vam najbolje dao ocjenu moralnosti društva. Što kazati? Neizlječiva gangrena „bolesne“ politike i nadobudnih političara zahvatila je naše društvo - od vrha do dna. Posvađana politika uvela nas je u jednu vrstu mirnodopskoga drugog rata najniže razine i grubih udaraca.
Ne puca se, ali se ratuje ubojitim
riječima od kojih se, također, može poginuti. Ušli smo u neku vrstu poslijeratnog rata, koji je veoma okrutan i opasan za izgradnju zdravih društvenih odnosa. Rat i tranzicija su, umnogome, izokrenuli uobičajena pravila društvenih ponašanja i stavili nas na taj način pred velike izazove i nedoumice. Kako pobijediti Sedam smrtnih grijeha suvremene civilizacije, kako ih je definirao Mahatma Gandi: 1) bogatstvo bez rada; 2) užitak bez savjesti; 3) znanje bez karaktera; 4) posao bez morala; 5) znanost bez čovječnosti; 6) religija bez žrtve; 7) politika bez načela.
Kako ove smrtne grijehe pobijediti?!
