TEKIJA-SOBA ZA KADROVE (Cross Atlantic Bosnian News, 25/08/2016)

https://cross-atlantic.com/2016/08/25/tekija-soba-za-kadrove/?fbclid=IwAR2XTbRuT6-8P58CLvAxFPJkgp_YdlwHhkyTAWUU_ECMIRvCQl_WyJVqlhI Uvijek kada se govori o islamizaciji i šerijatizaciji BiH, govori se o džamijama, Medresama i medžlisima (mejtefima), o njihovom broju, uticaju na društvo i učešće u politici. U zadnje vrijeme, obzirom na već zasićenu izgradnju ovih objekata, kreće se u izgradnju Islamskih Centara /moći/, koje se obično nazivaju ‘kulturnim centrima’ Broj je svakako impozantan i diskutabilan, međutim i po broju popravljenih (porušenih) a posebno nanovo izgrađenih vjerskih objekata, dok se broj obnašaoca državne vlasti i učesnika u politici u BiH koji su prethodno završile neku od vjerskih islamskih škola (Medrese najčešće, a naknadno dovršeno školovanje u Egiptu, Maleziji, Saudi Arabia-i, Jordanu ili Qatru) ne zna. I nemože se ni razlučiti, SDA se u dogovoru sa Islamskom Zajednicom potrudila da tako ostane još od Alije Izetbegovića pa preko bivšeg Reisa Cerića, Harisa Silajdžića, takva praksa je nastavljena i danas sa Bakirom Izetbegovićem. Paradžemati (parajli džemati) koje navodno IZ BiH pokušava staviti pod svoj kišobran a u stvari ih spašava su posebna priča, ali u ovoj kadrovskoj križaljci SDA nigdje se ne računaju još jedne vjerske ustanove a one su, kako stvari stoje itekako značajne. Riječ je o ‘specijalizirianim’ ustanovama tekijama gdje se, kako je 2014 tvrdila ‘Slobodna Bosna’ a sada to aktualizira elektronsko glasilo ‘The Bosnian Times’ braće Latića (Džemaludina i Nedžada) kroje kadrovske križaljke u vlasti BiH. Do sada smo znali od hodže Harisa Silajdžića pa do predsjednika Ustavnog Suda BiH ili ambasadora, sve je ‘naslonjeno’ na islamski kadar, jer put BiH je, kako je to objelodanio javno Bakir, Put Alije Izetbegovića i njegove ‘Islamske Deklaracije’. Alijina filozofija ‘podobnih’ a ne sposobnih kadrova je u punom sjaju, od dječjih vrtića do ambasada i najviših bh državnih organa vlasti, gdje je Medresa i džamijski prag osnovni temelj bodovanja i prijema na listu najveće i vodeće partije u BiH SDA Partije. Samim time i u vlast. No, pomenuta dva glasila tvrde kako se u tekijama zapravo kroji kadrovska služba SDA vlasti a među nekoliko njih koje su obnovljene poslije bh rata najznačajnija da je ona u Sarajevu naslonjena na džamiju ‘Sarac-Ismailovu’ – Nakšibendijska tekija Mejtaš, sa glavnim šejhom Halil Hulusi Nakšibendi el Bosnevijem na čelu, pod kojim imenom je zapravo penzionisani general ArBiH Halil Brzina, bivši komandant 7. Muslimanske Brigade i član Nadzornog Odbora Fabrike Duhana Sarajevo. Ovi mediji tvrde da se u ovoj tekji odvijaju svi važniji dogovori, da se tu slivaju i informacije obavještajnih službi i kroje križaljke vlasti. U ovoj tekiji boravi ponekad i Bakir Izetbegović, Reis ef. Kavazović također a tekija je otvorena 24 sata. Tu se, dakle, ne ubadaju derviši noževima uz ispuštanje zvukova kao što smo uobičavali to gledati u filmovima, rade i to ali tu se ‘ubadaju’ i fotelje u vlasti. Vijesti govore kako je ovdje dogovoreno da u oktobarskim izborima koji su pred nama, za načelnika opštine Stolac ide svršenik Medrese Salmir Kaplan, nekadašnji uzdanik SDA partije i ministar za sport, a logistiku i potporu imaće od šejha Brzine koji je rodom iz Stoca. Tu često svrati i Senad Šepić, također svršenik Cazinske Medrese, Denis Zvizdić sadašnji predsjednik ministarskog vijeća BiH se zna ovdje vidjeti kao i nekadašnji premijer Nedžad Branković a Bisera Turković, vječiti bh ambasador od Alije do Bakira, također je obavezno na konsultacijama kod šejha. Ono što su nekad u kadriranju obavljali Cerić, Šahinpašić i Čengići, Veladžići, sada slatko odrađuje šejh Brzina, bivši vođa mudžahedina u ArBiH. Tekija je nekad bilo ravno 47, u vrijeme komunizma su zatvorene a neke i porušene, sada ih ima 11 u Sarajevu a od onih van Sarajeva najpoznatija je ona u Stocu koju je nanovo napravio lično šejh Brzina rodom iz Stoca, derviš i šejh tekije u Sarajevu. Tekije imaju i svoje posebne medžlise, međutim odavno su već pod ingenerencijom Islamske Zajednice BiH i rade po njihovim propisima. Tekije se razlikuju po ‘redovima’, školama (sufijska, mevlevijska, bektašika, rufaiska, kadirijska, halvetijska i nakšibendijska), u njima se duhovno uzgajaju budući derviši (kao muslimansko bratstvo), i ovdje je poslednja riječ glavnog derviša poslije šejha. Muridi su pomoćnici derviša. Jedan od murida Halila Brzine je ‘sestra’ Bisera Turković pored Nedžada Brankovića dok je Salmira Kaplana u tekiju ‘uveo’ Senad Šepić iz Cazina, koji je također jedan od pomoćnika derviša u ovoj tekiji. Zbog ratnih događanja u 7. Muslimanskoj Br ArBiH šejh Brzina je zaštićen kod bh vlasti više od bilo koje biljne ili životinjske vrste, a pojaviti se kod njega u tekiji na iftaru ili na molitvi, ravno je dobitku na lutriji, zagarantovana je uspješnost u napredovanju u osvajanju vlasti. U vrijeme sukoba sa Bakirom Izetbegović, Radončićev ‘Avaz’ je tamo slikao Denisa Zvizdića, dok sada nakon ‘pomirenja’ dvojice najvećih U Bošnjaka, Halil Brzina je čest kolumnista u njegovoj novini. Kao što je i čest gost i urednik nekih emisija kod Senada Hadžifejzovića, u tv ‘Face’.