HKD Napredak optužuje Franju Topića da zarađuje na njihovim nekretninama (Nacional, 12. 07. 2019.)

 https://www.nacional.hr/hkd-napredak-optuzuje-franju-topica-da-zaraduje-na-njihovim-nekretninama/?fbclid=IwAR2Satemv_NUdfAW2840fNnjXD4y5u-WwNoaRIHqHabjmoLS5VjamLf7LU0

Članovi HKD-a Napredak iz Zagreba teško optužuju počasnog predsjednika HKD-a Napredak iz Sarajeva da je preko tvrtke koju je osnovao u Hrvatskoj netransparentno upravljao vrijednom imovinom u vlasništvu ovog društva

Nakon što je na Skupštini Hrvatskog kulturnog društva Napredak iz Sarajeva funkciju predsjednika tog društva napustio Franjo Topić, ne prestaju sukobi između središnjice ovog društva i zagrebačkog ogranka, na čijem je čelu poznati kulturni djelatnik i bivši ravnatelj Zagrebačke filharmonije Miljenko Puljić. Predstavnici HKD-a Napredak Zagreb tvrde da im na 66. Skupštini društva koja je protekle subote održana u Sarajevu nije dozvoljeno iznijeti svoje stavove o poslovanju HKD-a Napredak i radu Franje Topića koji je ovo društvo vodio od 1992. godine, a u subotu je izabran za počasnog predsjednika HKD-a Napredak.

Miljenko Puljić i ostali članovi HKD-a Napredak Zagreb, među kojima su i vlasnik hotela Antunović, Tomislav Antunović, bivši ministar pravosuđa Bosiljko Mišetić, znanstvenik Tomislav Dubravac te odvjetnik Juro Martinović, optužuju Franju Topića da preko tvrtke koju je osnovao u Hrvatskoj netransparentno upravlja vrijednom imovinom u vlasništvu HKD-a Napredak te da novac zarađen od iznajmljivanja nekretnina ne koristi za potrebe ovog kulturnog društva, već za svoju osobnu korist. Naime, Puljić i ostali članovi HKD-a Napredak za Nacional su otkrili da je tvrtka Napredak Futura, kako se zove tvrtka kojom Franjo Topić upravlja nekretninama u Hrvatskoj, u posljednjih deset godina imala prihode od oko 23 milijuna kuna, a da nitko ne zna gdje je taj novac završio.

Ove optužbe bacaju posve novo svjetlo na rad monsinjora dr. Franje Topića koji je u ožujku ove godine dobio i Šestoaprilsku nagradu, najvažniju nagradu Grada Sarajeva koja se dodjeljuje najistaknutijim stanovnicima tog grada. Topić je bio predsjednik Napretka od njegova ponovnog pokretanja 1992. pa sve do prošle subote te je najdugovječniji predsjednik u povijesti ovog kulturnog društva koje je osnovano 1902. Zanimljivo je da su stipendije HKD-a Napredak u prošlosti dobili i dobitnici Nobelove nagrade Ivo Andrić i Vladimir Prelog, ali u posljednje vrijeme Napredak je postao mjesto prepiranja i unutarnjih sukoba dviju frakcija, a najveće žrtve su mladi iz BiH koji više gotovo da i ne mogu računati na financijsku pomoć ovog društva koju su im između ostalih osigurali i hrvatski porezni obveznici. Iz HKD-a Napredak su na pitanja o sukobu sa zagrebačkom podružnicom i upravljanju nekretninama odgovorili opsežnim priopćenjem u kojem su naveli da su optužbe ciljano plasirane radi nanošenja štete Franji Topiću, ali nisu ponudili konkretna očitovanja na zamjerke koje im upućuju, nego kritičarima osporavaju legitimitet navodeći da se ne radi o predstavnicima ogranka iste udruge.

‘NA 66. SKUPŠTINI Napretka prošle smo subote željeli upozoriti na to kako se upravljalo iz Sarajeva, ali nažalost nismo niti pozvani, kao
ni kolege iz Varaždina i Dubrovnika’, kaže Miljenko Puljić

Miljenko Puljić za Nacional kaže da je vodstvo zagrebačkog ogranka HKD-a Napredak na 66. Skupštini željelo upozoriti članove na financijske podatke koji se odnose na upravljanje financijama Središnje uprave u Sarajevu: „Željeli smo upozoriti članove na završne bilance društva za 2017. i 2018. koje nikada nisu predstavljene Skupštini društva, a koje pokazuju kolikim bogatstvom upravlja Franjo Topić. Dakle, 31. prosinca 2017. Napredak je raspolagao imovinom iskazane knjigovodstvene vrijednosti 21,3 milijuna KM ili oko 85 milijuna kuna, a gotovo je jednaka situacija bila i na kraju 2018. Nažalost, nije nam dozvoljeno govoriti na Skupštini jer na nju nismo ni pozvani, kao ni kolege iz ogranka u Dubrovniku i Varaždinu“.

Puljić kaže i da u dostavljenoj bilanci nije precizirana vrijednost imovine Napretkove zagrebačke tvrtke Napredak futura koja je na kraju 2017. imala oko 6 milijuna kuna zadržane dobiti (oko 1,5 milijuna KM), dok se u navedenoj bilanci Društva navodi dobit te tvrtke u iznosu od oko 1 milijun KM ili 4 milijuna kuna. U 2018. ta je tvrtka imala zadržanu dobit od 7.333.265 kuna: „S obzirom na sve navedeno, kao i na činjenicu da su vrijednosti nekretnina u Zagrebu evidentno podcijenjene, može se zaključiti da Napredak raspolaže imovinom od oko 100 milijuna kn (oko 13,3 milijuna eura ili 25 milijuna KM). Sve to razlozi su nastojanja sada počasnog predsjednika Franje Topića da i dalje kontrolira tu ogromnu imovinu i novac“.

Ono što članove zagrebačkog ogranka posebno ljuti jest činjenica da hrvatska država, odnosno hrvatski porezni obveznici iz proračuna svake godine financiraju HKD Napredak i to kako bi ovo društvo moglo stipendirati Hrvate iz BiH. Međutim, usprkos izdvajanjima iz proračuna, ali i silnog novca na računu HKD-a Napredak, iznos za stipendije je vrlo nizak pa je tako 2018. za stipendije isplaćeno samo 59.898 KM ili oko 240 tisuća kuna, što iznosi oko osam posto izdataka HKD-a Napredak u prošloj godini. Miljenko Puljić smatra da je za društvo kojem bi glavni cilj trebalo biti stipendiranje osoba slabije financijske moći, neprihvatljiv ovako mali iznos koji se izdvaja za stipendije: „Porezni obveznici ovdje u Hrvatskoj darivali su novac.

DOM NA TREBEVIĆU koji je trebao biti mjesto okupljanja Hrvata iz BiH nikada nije zaživio kao takav i HKD Napredak iz Sarajeva tu vrijednu nekretninu iznajmljuje tvrtki koja je u toj zgradi otvorila luksuzni hotel

Napretku prvenstveno za stipendije učenika i studenata, a ne za nešto drugo. Međutim, i u tom malom broju i iznosu stipendija ipak se našlo mjesta za stipendiju bivšem bliskom suradniku predsjednika i nekadašnjem glavnom tajniku Središnje uprave Napretka u Sarajevu koji je danas u Hrvatskoj zaposlen s plaćom iznad ovdašnjih prilika koja, uvjereni smo, ne opravdava dodjelu doktorske stipendije. Takvu politiku stipendiranja smatramo krajnje neprimjerenom i neprihvatljivom“.

Puljić govori o stipendiji koja je dodijeljena članu hrvatske Agencije za elektroničke medije Vanji Gavranu. On je stipendiju dobio, iako prima izdašnu naknadu za rad u Agenciji, a zanimljivo je da je protiv njegova imenovanja u Agenciju za elektroničke medije prilikom glasovanja u Saboru bio i Božo Ljubić, inače zastupnik iz redova dijaspore i član HDZ-a BiH. Drugi zanimljivi primjer je slučaj Napretkova doma na Trebeviću koji je 2011. svečano otvoren kao mjesto na kojem će se okupljati Hrvati iz BiH i za koje su tamošnji mediji pisali da ga je djelomično financiralo hrvatsko Ministarstvo znanosti koje je Napretku za njegovu gradnju dodijelilo 400 tisuća KM ili 1,2 milijuna kuna. No dom koji je trebao biti mjesto okupljanja Hrvata iz BiH nikada nije zaživio kao takav i HKD Napredak iz Sarajeva danas tu vrijednu nekretninu koja je sagrađena i novcem hrvatskih poreznih obveznika iznajmljuje tvrtki koja je u toj zgradi otvorila luksuzni hotel. Drugim riječima, HKD Napredak iz Sarajeva danas zarađuje veliki novac zahvaljujući sredstvima koja su iz Hrvatske stigle za potpuno drugu svrhu. Koliko točno Napredak zarađuje iznajmljujući dom na Trebeviću nije poznato jer nam iz tog društva na to pitanje nisu željeli odgovoriti. Tvrde da su se pripremali za Skupštinu i obećali su da će odgovore poslati nakon njena završetka.

Miljenko Puljić kaže da je problem doma na Trebeviću ogledni primjer kako posluje Napredak pod Franjom Topićem i da je to glavni razlog zbog kojeg je zagrebački ogranak suspendirala središnjica u Sarajevu. To se dogodilo kada su članovi u Zagrebu počeli propitivati na koji se način troše sredstva od iznajmljivanja nekretnina u Hrvatskoj. Umjesto odgovora Puljić, Antunović i ostali su izbačeni iz društva, a sarajevska središnjica je suspendirala zagrebački ogranak. Miljenko Puljić tvrdi da za to nema nikakve zakonske osnove i da HKD Napredak Zagreb i danas nastavlja rad, bez obzira na sukob sa sarajevskom središnjicom: „Sve je napravljeno suprotno Zakonu o udrugama, ali i suprotno statutu HKD-a Napredak, tako da je naše izbacivanje protuzakonito. Ovdje se radi o klasičnoj osveti jer smo se usudili pitati kako se raspolaže ogromnim novcem kojima upravlja tvrtka Napredak Futura“.

HKD Napredak je do nekretnina došao kada mu je odlukom vlade Ivice Račana vraćeno u vlasništvo veliki broj nekretnina, među kojima se ističe Napretkov neboder u Bogovićevoj ulici u Zagrebu. Miljenko Puljić tvrdi da je povrat tih nekretnina u vlasništvo Napretka u Sarajevu bila velika greška vlade Ivice Račana i smatra da su one trebale biti vraćene zagrebačkom ogranku jer, kako tvrdi, „stranim udrugama se ne može izvršiti povrat imovine“ te kao primjer navodi niz odmarališta na Jadranu koje Hrvatska nije vratila vlasnicima iz drugih država bivše Jugoslavije: „Međutim, odluka je provedena i nikad je nismo htjeli osporavati jer smatramo da je imovina ipak vraćena Napretku.

Od nekretnina u Zagrebu, riječ je o neboderu i palači Napretka u Bogovićevoj, Boškovićevoj, Jurišićevoj i Ilici te više od 13.000 četvornih metara na Tuškancu. Sve to vraćeno je na upravljanje stranoj udruzi u Sarajevu sa sjedištem u Zagrebu, iako su zahtjev za povrat napisali i potpisali Napredak iz Zagreba te Napredak iz Sarajeva. Odluka tadašnje vlade, kao i svaka, podložna je reviziji, ali nismo o tome ni razmišljali. Dosad smo se borili za transparentno upravljanje, a ne za nekretnine. Još jednom napominjem da ne želimo nekretnine, tražimo transparentno upravljanje njima, tražimo da dobit od najamnine ide za pomoć učenicima i studentima Hrvatima katolicima iz Bosne i Hercegovine, a ne da sve ide preko tvrtke koju je registrirao sada počasni predsjednik HKD-a Napredak“.

Puljić i njegove zagrebačke kolege su podnijeli DORH-u i kaznenu prijavu, ali do danas nisu dobili nikakvu obavijest jesu li pokrenute istražne radnje.

---

‘Optužbe su ciljano plasirane radi nanošenja štete profesoru Topiću’

Nacional je pokušao doći do odgovora na optužbe upućene iz Zagreba direktno od Franje Topića, ali su iz HKD-a Napredak na pitanja o sukobu sa zagrebačkom podružnicom i upravljanju nekretnina preko tvrtke Napredak Futura odgovorili priopćenjem te su inzistirali da ono bude objavljeno u cijelosti:

„HKD NAPREDAK je udruga sa stoljetnom poviješću čija temeljna svrha jest kulturno i prosvjetno djelovanje, dok su programski ciljevi promicanje hrvatske duhovnosti, jačanje nacionalne svijesti, očuvanje i razvijanje svih kulturnih vrednota Hrvata.

Svrha Društva i programski ciljevi Društva postižu se pomaganjem znanstvenika i umjetnika, pomaganjem učenika i studenata, izdavanjem publikacija i knjiga, širenjem i njegovanjem opće kulture u narodu, osnivanjem knjižara, knjižnica i čitaonica, osnivanjem studentskih domova, menzi, organiziranjem strukovnih udruga, organizacijom priredbi Društva.

Sve navedene aktivnosti Društvo provodi i razvija prema odlukama Središnje uprave, a kako je to određeno Statuom Društva, čije temeljne odrednice za rad i djelovanje Društva su iste u periodu od preko sto godina.

Stoga možemo samo kazati kako su iznesene optužbe na račun bivšeg predsjednika Topića, a time i na račun HKD Napredak, prije svega ciljano plasirane radi nanošenja štete njemu osobno i ugledu društva i dakako zlonamjerne i neutemeljene. Profesor Topić taj posao obavljao vrlo časno, a poslovanje HKD Napredak je i zakonito i transparentno.

Sredstva HKD Napredak se troše sukladno Statutu HKD Napredak i odlukama Središnje uprave HKD Napredak. Svake godine Društvo podnosi svoja izvješća o radu i financijska izvješća na Skupštini Društva i do sada su sva ta izvješća jednoglasno usvajana. Dakle niti jedan pojedinac pa tako niti predsjednik Društva ne može nenamjenski a još manje netransparentno trošiti. A zlonamjernosti koje se iznose samo putem pojedinih medija i od strane pojedinih autora, kao ni naručiteljima tih tekstova ne želimo raspravljati putem medija već putem suda.

Središnja uprava HKD Napredak Sarajevo priznaje sve svoje podružnice i udruge koje se nalaze u okviru HKD Napredak. Kada govorimo o Udruzi građana iz Zagreba koja se naziva HKD Napredak – Zagreb ona je jasno rekla da ne priznaje Središnju upravu kao i njene akte. Tako se u aktu poslanom od strane spomenute Udruge izričito kaže da je Zagrebačka podružnica samostalna pravna osoba registrirana u Zagrebu 2007. koja nema obavezu priznavanja odluka Središnje uprave … i da su za njih odluke Središnje uprave ništavne. Upravo zbog takvog stava Središnja uprava nije imala izbora osim da konstatira da oni nisu sljednici Glavne podružnice obnovljene 1992. godine i nemaju nikakvog prava niti na korištenje prostora niti bilo što drugo u HKD Napredak. Naime HKD Napredak je još 2006. godine zaštitilo svoje ime (verbalni identitet) i svoj znak (vizualni identitet) kod nadležnih institucije Bosne i Hercegovine, kao i kod međunarodnih institucija, o čemu postoji aktualni certifikat kod WIPO MADRID. Ovo pravo odnosi se na zemlje koje su navedene u certifikatu, među kojima je i Republika Hrvatska. Navedenim činom HKD Napredak je postao isključivi vlasnik prava imena i znaka HKD Napredak, u skladu s čime i sve Podružnice i udruge unutar HKD Napredak mogu koristiti ime i znak Društva uz odobrenje HKD Napredak, a što je potvrđeno i uređeno potpisima Akta o odobrenju prava korištenja zaštićenih robnih žigova nositelja prava HKD Napredak. Aktom o korištenju žiga regulirano je da podružnice kao Korisnici prava, to pravo mogu koristiti uz uvjet poštivanja svih odredbi Statuta HKD Napredak, kao i svih odredbi Pravilnika o reguliranju međusobnih odnosa unutar HKD Napredak. U protivnom, kako je i navedeno u Aktu, to pravo će im biti oduzeto. Nažalost isti i nadalje bespravno koriste ime i znak HKD Napredak, za što smo protiv navedenih pokrenuli tužbu na nadležnom sudu, te se nadamo kako će taj sudski postupak završiti čim prije kako bismo otklonili manipulacije i štetu koju čine cijelom našem Društvu.

‘PROFESOR TOPIĆ je posao predsjednika obavljao vrlo časno, a poslovanje HKD-a Napredak je i zakonito i transparentno. Sredstva se troše sukladno Statutu i odlukama Središnje uprave HKD-a Napredak’

Dakle da naglasimo nije Središnja uprava zabranila rad HKD Napredak – Zagreb, nego se uprava te udruge kršenjem Statuta i Pravilnika sama isključila iz jedinstvenog HKD Napredak i izgubila pravo na korištenje zaštićenog imena i žiga HKD Napredak.

Napredak Futura d.o.o. je tvrtka čiji osnivač i vlasnik jeste HKD Napredak sa sjedištem u Sarajevu. Ista je osnovana radi transparentnog i zakonitog upravljanja Napretkovom imovinom u RH. Sva financijska izvješća navedene tvrtke raspravljana su i usvajana na sjednicama Središnje uprave HKD Napredak i na Godišnjim skupštinama našeg Društva.

HKD Napredak kao u ostalom i sve druge udruge ostvaruje prihode od članarina, iz budžetskih sredstava (općinskih, gradskih, državnih – ovisno dakle o razini), od donacija, sponzorstava i vlastitih aktivnosti u što dakle spada i prihodi od vlastite imovine. Dio tih sredstava su programska sredstva koja su dobivena za točno određenu namjenu i za to se moraju potrošiti što je i bio i dan danas jeste kada je naše Društvo u pitanju.

Moramo naglasiti kako su ta programska sredstva puno manja od onoga koliko bi po našem mišljenju trebala biti s obzirom na sve ono što HKD Napredak čini za hrvatsku kulturu i tradiciju i na koncu za Hrvate i sve druge na teritoriju BiH, Hrvatske i drugim zemalja gdje djeluje.

Raduje nas činjenica da mnogi kako vidimo iz Vašeg pitanja prate rad HKD Napretka u jednoj od njegovih mnogobrojnih aktivnosti -stipendiranju.

Središnja uprava HKD Napredak svake godine utvrđuje iznos koji će se uporabiti za stipendiranje nadarenih pojedinaca. Naravno da težimo tomu da svake godine povećamo broj stipendiranih studenata i postdiplomaca. Možemo se kao rijetko koje Društvo pohvaliti činjenicom da smo od obnove do danas stipendirali preko 2 800 nadarenih studenata što je naše najveće bogatstvo. Nadamo se da će i druga Društva i organizacije slijediti naš primjer za dobrobit bosanskohercegovačkog i hrvatskog društva u cjelini. Koliko je se novaca moglo potrošiti, više ili manje stvar je procjene društva, a ne nekog tko samo izvan društva komentira taj iznos.

Odluke o iznosima novčanih sredstava usmjerenih na stipendiranje učenika, studenata, doktoranada ili postdoktorske studije donosi Središnja uprava, a ne pojedinac, neovisno koji položaj ili koju ulogu ima u Društvu.

Kriteriji o dodjeli stipendija određeni Statutom i pravilima Društva i javno su dostupni i sukladno tome su stipendije dodijeljene a uz prethodno odobrenje Povjerenstva za stipendije i suglasnost Središnje uprave HKD Napredak. Držimo da je svojim radom u i za HKD Napredak gosp. Gavran zaslužio puno više od navedene stipendije. HKD Napredak za svoga predsjednika prof. dr. Franju Topića u razdoblju od 2007. do 2017. nije plaćao rad svoga predsjednika, pogotovo svećenika, koji se bira glasovanjem na Skupštini, a ne putem natječaja“, stoji na kraju odgovora Središnjeg ureda HKD-a Napredak iz Sarajeva.

LIGA ZA PRANJE NOVCA (br 158, 9. juni / lipanj 2000.)

Kako je plemenita misija Internacionalne lige humanista iskoristena za prebijanje dugova sarajevskog trgovackog preduzeca "Bazar" prema bosansko-turskoj firmi "Kalem"? Kakva je veza izmedju Elizabeth Rehn i jednog od prvoboraca bosanskog dzihada i komandosa turske armije - Jilmaza Juksektepea Komanda? Saradnik Dana iz Zenice raspetljava nesvakidasnji novcani cvor u kojem donacije za pomoc zastiti djece postaju pokrice za vracanje nenaplacenih potrazivanja

Pise: Esad Hecimovic

---

Da li je jedna medjunarodna konferencija za zastitu djece, organizirana prosle jeseni u Dubrovniku pod pokroviteljstvom Elizabeth Rehn, posluzila i za "pranje dugova" jedne bosansko-turske firme u suvlasnistvu Komanda, jednog od prvoboraca bosanskog dzihada? "To bi bilo pranje novca kada bih ja na to pristao", objasnjava Zdravko Surlan, generalni sekretar Internacionalne lige humanista (IHL), odbijajuci optuzbe za prevaru koje na njegov racun izrice Abidin Tokaj, direktor "Kalema", mjesovitog tursko-bosanskog preduzeca iz Zenice. Spor izmedju "Kalema" i IHL-a poceo je sredinom januara ove godine. Ispred Nadzornog odbora Internacionalne lige humanista upucen je dopis sarajevskom trgovackom preduzecu "Bazar", potpisan imenom tuzlanskog docenta dr. Imsira Imsirovica. "Na temelju uvida u dokumentaciju, Nadzorni organ Internacionalne lige humanista utvrdio je da je Vasa organizacija uplatila 5.000 KM na ime donacije za odrzavanje Medjunarodne konferencije o zastiti djece od zloupotrebe i nasilja, za sto Vam se osobno zahvalio generalni sekretar Internacionalne lige humanista. Medjutim, kako se radi o donaciji za najhumaniji projekat o kojoj moramo imati Vasu odluku o donaciji, kako bi sluzbeno izvijestili nadlezne organe Lige, Federacije i Kantona Sarajevo (u vezi Vase plemenitosti), to Vas molimo da samo pismeno potvrdite tu Vasu donaciju, kako bismo mogli poslati izvjestaj", pisalo je u dopisu IHL-a trgovcima u "Bazaru". Kako donacija postaje pozajmica Ali, zbunjeni sarajevski trgovci su na dopis samo dopisali oznaku "Veza - Kalem" i proslijedili pismo u Zenicu, direktoru ovog preduzeca Abidinu Tokaju. Ovaj tehnolog, koji je vecinu radnog vijeka proveo u banjaluckom kombinatu "Krajisnik" kao tehnicki direktor i direktor fabrike "Jadranka", tvrdi danas da je bio sokiran. "Sa Surlanom sam dogovorio pozajmicu od 2.000 maraka, a ne donaciju od 5.000 KM. Poznavao sam njega i njegovu bracu jos iz Banje Luke. Kada sam ga posjetio u sjedistu Lige humanista, u prisustvu Josipa Pejakovica, Surlan mi je pokazivao rukom da mu trebaju dvije hiljade kao pozajmica za konferenciju u Dubrovniku. Cak mi je obecao da ce mi taj novac vratiti u kesu. Potrazio sam potpisanog dr. Imsira Imsirovica u Tuzli i on mi je rekao da je njegovo ime upotrijebljeno mimo njegovog znanja", tvrdi Tokaj, trazeci da mu pozajmljeni novac bude vracen. Trgovacko preduzece "Bazar", ocito, nije ni vjerovalo da treba donijeti odluku o donaciji Internacionalnoj ligi humanista, jer nije ni bilo rijeci o "Bazarovom", nego o "Kalemovom" novcu. Tokaj objasnjava da je, po nagovoru i obmani Zdravka Surlana, usmeno zatrazio od direktora "Bazara" da uplati novac na racun IHL-a. "Kalem" i "Bazar" su, prema Tokajevom objasnjenju, dobri poslovni partneri. "Kalem" uvozi djeciju konfekciju i konfekcijski pribor iz Turske, a sarajevski "Bazar", sa svojim prodavnicama u Curciluku, Hrasnom i drugim dijelovima Sarajeva, najveci je od 150 prodavaca te robe. Godisnji promet "Kalema" iznosi oko 350.000 maraka, ali, prema Tokajevom objasnjenju, nenaplacena potrazivanja su dostigla cak oko 200.000 maraka. Tokaj nastoji na razlicite nacine naplatiti ova potrazivanja od drzavnih i privatnih firmi sirom BiH - roba se dobro prodaje, ali trgovci ne placaju dobavljacu. Trenutni dug "Bazara" prema "Kalemu" iznosi oko 28.000 maraka. Tokaj tvrdi da mu je Zdravko Surlan, generalni sekretar Internacionalne lige humanista, ponudio pomoc u naplati dugova. "Surlan mi je rekao da ce, ako dam pozajmicu, pisati svim mojim duznicima i iz cisto humanih razloga urgirati kod njih da isplate dugove prema zKalemu'", tvrdi Tokaj. "Ta sredstva su uplacena. Medjutim, oni su kasnije dosli u veoma tesku situaciju i traze da im se ta sredstva vrate, ali mi ih ne mozemo vratiti posto je to donacija. Mi smo njih molili da donesu odluku. Donirana sredstva su cisto namjenska, to je bilo za konferenciju u Dubrovniku i ta konferencija je zavrsena. Sredstva je, na njihov prijedlog, uplatila njihova partnerska organizacija, sarajevski zBazar'. I sad smo mi od zBazara' trazili da donese odluku, jer ne mozemo drzati sredstva bez odluke. Ali, sada zKalem' trazi da mu se ta sredstva vrate, a mi to ne mozemo jer je rijec o namjenskoj donaciji", objasnjava Zdravko Surlan, tvrdeci da uopce nije on dogovarao donaciju sa "Kalemom", nego jedan od koordinatora IHL-a, koji je trenutno nedostupan. Surlan se poziva na odluku "Kalema", na osnovu koje je i upucen pisani nalog "Bazaru" da uplati sredstva na racun IHL-a. U tom pismenom nalogu stoji da "Kalemova" odluka od 20. jula 1999, kojom je donirao 30.000 KM za ucesce djece bez roditelja na Medjunarodnoj konferenciji koju organizira IHL od 26. do 27. septembra, "nije mogla biti realizovana zbog potrazivanja koja nismo naplatili od nasih komitenata, medju kojima je i Vase preduzece". Da li je Surlan obmanuo Tokaja? "Kako smo preuzeli obaveze prema ovoj svjetskoj organizaciji, koje moramo uplatiti do 15. septembra ove godine, to smo odlucili da nasi duznici direktno uplate odredjeni iznos kako ne bismo dosli u situaciju da budemo prozvani bez nase krivice. Stoga Vas ovlascujemo da od dijela duga nasem preduzecu uplatite na donatorski racun Lige humanista Sarajevo iznos od 10 hiljada KM, kako bi mogli da ga upotrijebe za Konferenciju. Kako se radi o donatorskim sredstvima, na iste ne placate doprinose. Trebate navesti naznaku zDonacija za djecu bez roditelja'. Za ovaj iznos umanjite dugovanja ovoj organizaciji", stoji u pismu koje je, bez datuma, sa potpisom i pecatom "Kalema", na "Kalemovom" memorandumu, adresirano na direktora sarajevskog "Bazara". Upoznat sa postojanjem pismenog ovlastenja direktoru "Bazara" da dio dugova uplati na racun IHL-a, direktor "Kalema" kaze da "ne moze ni da potvrdi niti da negira postojanje takvog pisma". Abidin Tokaj tvrdi da, ako i postoji takvo pismo, onda je Surlan njega obmanuo i naveo da tako nesto potpise i ovjeri. Tokaj tvrdi da nema nikakav dokument o dogovoru sa IHL-om, a Surlan tvrdi da su "Kalemova" odluka i pismo "Bazaru", koje on posjeduje, autentican dokument. U jednom pismu Tokaju, datiranom dan nakon novinarskog upita, Surlan upucuje direktora "Kalema" da jedino Bazar moze zatraziti povrat donacije, ako je ona imala neku drugu svrhu (politicku, finansijsku transakciju, vjersku ili bilo koju drugu). U ovom pismu Surlan potvrdjuje da je pismo IHL-a "Bazaru" napisala strucna sluzba, a ne dr. Imsirovic, koji je potpisan: "Bili ste kod dr. Imsira Imsirovica, koga ste pitali u vezi pisma koje je u njegovo ime nasa sluzba poslala zBazaru'. Sto je tu lose? Sluzba ima pravo da u ime organa pise. Vi ste prijetili tuzbom", pisao je Surlan Tokaju, pozivajuci ga da to rijesi "u duhu dobre poslovne saradnje, a ne ogovaranjem i prijetnjom". Internacionalna liga humanista utemeljena je 1974. jednim sastankom u Dubrovniku na kome su se okupila "sestorica mirotvoraca: Philip Noel Baker, prvi predsjednik Komiteta za razoruzanje UN-a, nosilac Nobelove nagrade za mir, Ava i Linus Pauling, nosioci Nobelove nagrade za mir i kemiju, Aurelio Peccei, predsjednik Rimskog kluba, Sophia Wadia, indijska knjizevnica, i Ivan Supek, rektor Univerziteta u Zagrebu". Odlukom iz 1998. godine, sjediste ove Lige izmjesteno je iz Philadelphije u Sarajevo. Konferencija Internacionalne lige humanista u Dubrovniku od 26. do 29. septembra 1999. godine, odrzana je na temu "Zastita djece od zloupotrebe i nasilja". Pokrovitelj i glavni uvodnicar ove konferencije je Elizabeth Rehn, tadasnji specijalni izaslanik generalnog sekretara UN-a za ljudska prava u BiH. Cinjenica da je konferencija odrzana pod tako visokim medjunarodnim pokroviteljstvom, za regionalne prilike, daje za pravo onima koji tvrde "da uopce nije bio problem novac za odrzavanje ove konferencije". Zasto je IHL zvao policiju? Bosansko-tursko preduzece "Kalem" iz Zenice ima tri suvlasnika. Jedan od njih je Abidin Tokaj, direktor preduzeca. U bosanskoj javnosti je daleko poznatiji mudzahid sa ratnim imenom Komando, jedan od prvih i najpoznatijih stranih mudzahida u srednjoj Bosni koji je ucestvovao u nizu vaznih ratnih akcija kao sto je proboj obruca oko Sarajeva, kod Ilijasa, u decembru 1992. godine. Njegovo ime je Jilmaz Juksektepe, a nadimak je dobio po svom profesionalnom zvanju komandosa turske vojske, u cijem sastavu je bio prije dolaska u Bosnu. Komando je novcem i znanjem pomogao ratne napore, ali nije dobio drzavljanstvo BiH. Postovaoci njegovog ratnog doprinosa tvrde da je i u ratu Komando vise puta prevaren od bosnjackih zvanicnika. Treci suvlasnik je trgovac i konfekcionar iz Burse Osman Bahadir. Nije poznato u kakvim su sve poslovnim odnosima bili Internacionalna liga humanista i "Kalem". Tokaj Abidin tvrdi da su, prije ove prevare, imali i zajednicki plan otvaranja jedne fabrike za izradu gornjih dijelova obuce, koja bi imala mjesecni prihod od 200.000 maraka. Tokaj tvrdi da ce sada pokusati samostalno da ostvari ovaj projekat, objasnjavajuci da mu toliko vise i nije stalo do povrata novca koliko do toga da javnost sazna kakvim se sve sredstvima sluzi sekretar IHL-a, pozivajuci se na pomoc djeci u "humanitarnom biznisu". U cijeloj prici nije moguce do kraja istraziti odnose i dogovore Zdravka Surlana i Abidina Tokaja. Surlan je o svemu izvijestio Finansijsku policiju, MUP Zenica i "druge nadlezne instuticije" trazeci da se provjeri Tokaj. Direktor "Kalema" objasnjava da je on policajcima dobro poznat, jer je vec bio zrtva jednog nocnog prepada u kome su mu trojica napadaca prijetila pistoljem i nozem, trazeci da u jednom kontejneru ostavi 30.000 maraka. Tokaj tvrdi da se prema njemu policija odnosi kao prema zrtvi, te da ga nisu maltretirali nakon Surlanove prijave. Ko je prevaren, a ko je prevarant? Jedini pisani trag jeste uplata 5.000 maraka sa racuna "Bazara" na racun IHL-a. S obzirom da "Bazar" nije svojom odlukom potvrdio da je uplaceni novac njegova donacija, ocito je tacna tvrdnja da je "Bazar" IHL-u platio dio svojih dugovanja prema "Kalemu". Tako je pod izgovorom donacije, IHL naplatio dio "Kalemovih" dugovanja u svoju korist. Niti "Komando", niti Elizabeth Rehn o tome nisu, izgleda, nista znali.

Osmani Clan Killing army, led by Ćazim, nicknamed Felix - using Croatia and Kosovo for its business (Politika Ekspres, March 10, 2018)

https://politika-ekspres.net/balkan/16-balkan/1644-koriste-hrvatsku-i-kosovo-za-svoje-poslove-ubilacka-vojska-klana-osmani-na-cijem-se-celu-nalazi-cazim-zvani-feliks

Translated sections of the original below:

At the beginning of July, 2008, the members of the criminal clan Osmani held a secret meeting in Zagreb and on this occasion they also met with senior state representatives: Stjepan Mesić, president of the Republic of Croatia (who was fascinated by them and who is a personal friend of Behgjet Pacolli, also a member of this criminal clan) Amir Muharemi, chief of staff of Mesić's office, and Tomislav Karamarko, chief of Croatian Security and Intelligence Agency (SOA)... At the meeting with Muharemi, Mesic and Karamarko, Cazim Osmani Feliks obliged himself to finalize an agreement related to the sales of the Croatian anti-aircraft S300 missile systems to Iran, which was implemented following this meeting in Zagreb. According to the senior military source from the Croatian Ministry of Defense, it was Feliks who hosted the Iranian general who led control and negotiations related to the S300 system. As a reward for this arms-deal, Feliks could arrange new deals for his Balkan partners, such as AdrisGroup and TDR, which marked the beginning of his project of taking over the Balkan black market of tobacco products.

Following the murders of Ivana Hodak and Ivo Pukanic, and bombing attacks in Vitez, Central Bosnia, we can state with significant level of certainty that the Balkan criminal underground is implementing the final processes of its own reorganization, reconstruction and internal redefining of relations between individual criminal clans.

Soon after the Osmani clan meeting in Zagreb, at the state property close to Kutina, at the village of Podgaric, in Moslavina, another meeting was held. One of the participants was also late Dafina Milanovic, a banker from Serbia, suspected that she was a proxy holder of the former Serbian president Slobodan Milosevic, for various secret bank accounts abroad.

Together with several other proxy-holders from Croatia, Dafina Milanovic, was also one of the signatories for the secret joint bank accounts where the money withdrawn from the former Yugoslav institutions and treasuries was deposited, and which was divided between the members of the Croatian and Serbian political elites. For this purpose, Dafina Milanovic was authorized by Milosevic, and according to the available information, the other proxy-holder was late Borka Vucic, while Franjo Greguric, authorized two senior Croatian state officials - Vladimir Zagorec and Hrvoje Sarinic, according to our sources. To ensure that all this money did not uselessly "lie" on these secret Austrian bank accounts for all those years, Joerg Heider and Gunter Stridinger - a former representative of an important co-owner as well as the former head of the Hypo group. According to our sources, this money was also used to finance various operations carried out by the Osmani criminal clan, as well as operations of other members of the criminal underground and political elite in Croatia, with members of the criminal underground essentially buying the silence of political institutions in the Balkans. Part of this money is allegedly still stored in secret bank accounts opened with the Hypo Alpe Adria Bank in Klagenfurt. Despite the fact that, pertaining to the issue of the distribution of the transitional financial spoils of the organized criminal underground in the Balkans, there remains an ongoing conflict within the clans, it is a fact that the reorganization and establishment of the new Balkan criminal hierarchy has been finalized, with which a new criminal map of the Balkans has been drawn.

According to these processes, the ones heading the New Criminal Order in the Balkans are the Osmani clan, themselves, who possess absolute control over the underground in Croatia, BaH, Montenegro, Kosovo and in Macedonia, as well as a part of Albania.

In other words, the Osmani clan, according to the available information, have taken over leadership of the criminal underground in the Balkans, and there are currently final operations being led with the goal of stabilizing the new infrastructure, as well as those of taking over the financial and intelligence infrastructures.

In the effort of avoiding the attention of security systems and their particular focus on the activities of the Osmani clan, the shocking and brutal murders of Ivana Hodak and Ivo Pukanic were clearly carried out as a means of creating chaos and distraction from the creation of the New Criminal Order in the Balkans, and also carried the purpose of delivering other messages.

KORISTE HRVATSKU I KOSOVO ZA SVOJE POSLOVE: Ubilačka vojska klana Osmani na čijem se čelu nalazi Ćazim zvani Feliks

 10 mart 2018

Balkan

 Be the first to comment!

Zna se da klanom vladaju tri brata Osmani, Burim,Baškim i Ćazim(zvani Feliks - “srećković”) 

Pretpostavlja se da su braća Osmani, porijeklom iz Đakovice, 1979. godine su otišli za Hamburg i za kratko vrijeme se našli među najbogatijim ljudima u tom gradu. 

Ćazim je na pitanje odakle mu toliko novca, odgovorio  „od ruleta i marljivog rada". Tada je i dobio nadimak Feliks ili Srećković. 

Prema pisanju pojedinih medija, Nemačka obaveštajna služba BND je otkrila veze kriminalnog klana Osmani sa Američko-albanskom civilnom ligom, registrovanom u Njujorku, i veze klana Osmani i Hašima Tačija u međunarodnom švercu nafte preko Kosova i firme "Kosovo Petrol".

U Izvještaju za potrebe političkog vrha Nemačke, prema pisanju medija , Nemačka obaveštajna služba dokazuje da su Hašim Tači, Agim Čeku, Ramuš Haradinaj i Bedžet Pacoli pripadnici vrha hijerarhije organizovanog kriminala na Blakanu, koji danas kontroliše kriminalni klan Osmani. 

U leto 2006. god. brojne Nemačke novine su pisale o braći Osmani kao nosiocima organizovanog kriminala u najjačoj evropskoj državi, a na osnovu izveštaja Nemačke tajne službe. Zelenašenje, otmice, prostitucija, krađe automobila, falsifikovanje dokumenata su samo neki od opisanih poslova... Ali, ubrzo sledi sudska zabrana o pisanju o braći Osmani u Nemačkoj, navodi se u dokumentu. 

Braća Osmani su, zatim, pod pritiskom njemačke policije i medija dio kapitala prebacili u Hrvatsku, gdje su napravili imperiju. Stekli su i hrvatsko državljanstvo a mediji  su objavili da je za njih intervenisao lično tadašnji predsednik Mesić. 

Sve do sada poznate činjenice o brutalnim ubistvima Ivane Hodak i Ive Pukanića, ukazuju na činjenicu kako su okolnosti do kojih su dovela ova ubistva najviše odgovarale upravo kriminalnom klanu Osmani na čijem se čelu nalazi Ćazim Osmani zvani Feliks. Klan Osmani  jedina je kriminalna organizacija na jugoistoku Europe koja je bez ikakve kolateralne štete u potpunosti profitirala ubistvima Ivane Hodak i Ive Pukanića.

Početkom jula 2008. godine, pripadnici kriminalnog klana Osmani održali su svoj tajni sastanaku Zagrebu, kojom su se prilikom sastali i sa istaknutim državnim predstavnicima: Stjepanom Mesićem, predsednikom Republike Hrvatske (koga su fascinirali i koji  je lični prijatelj Bedžeta Pacolija pripadnika ovog kriminalnog klana) Amirom Muharemijem, šefom Kancelarije predsednika Republike i Tomislavom Karamarkom, tadašnjim šefom Bezbednosno obaveštajne agencije (SOA), danas ministrom unutrašnjih poslova.

   Na sastanku klana, a prema ranijim zamislima Feliksa, dogovorene su dve ključne stvari:

• reorganizacija balkanskog kriminalnog podzemlja i preuzimanje vodeće uloge u balkanskom krim- miljeu 
• premeštanje klana Osmani iz Hamburga u Zagreb, odnosno u Rovinj ili Dubrovnik.

Ove dve odluke predstavljaju ključne odluke u repozicioniranju klana Osmani i redefinisanju balkanskog kriminalnog miljea, odnosno redefinisanju uloge i položaja Balkana u međunarodnom organizovanom kriminalu.

Ove odluke klana Osmani ciljano je doneo nakon priznanja Kosova i nakon preuzimanja dominacije nad kriminalnim podzemljem u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Makedoniji, na Kosovu i na severu Albanije.

Osim navedenih odluka, prilikom sastanka sa Muharemijem, Mesićem i Karamarkom, upravo je Ćazim Osmani Feliks preuzeo na sebe obavezu finalizacije dogovora oko prodaje hrvatskog protivraketnog sistema S 300 Iranu, koja se i dogodila neposredno nakon tog zagrebačkog sastanka.

Prema visokom izvoru iz Ministarstva odbrane Republike Hrvatske, upravo je Feliks bio domaćin iranskom generalu koji je u Istri predvodio pregled i dogovore oko sistema S 300, te dogovore oko načina transporta sistema za Iran.

 Kao nagradu za ovaj posao s oružjem Feliks je u Iranu mogao da dogovori nove poslove za svoje balkanske partnere, kao na primer za Adris grupu i TDR, čime je započeo njegov projekat preuzimanja balkanskog crnog tržišta duvanskim proizvodima.

Preuzimanjem balkanske duvanske mafije i crnog tržišta u organizaciji rovinjske Adris grupu i TDR, klan Osmani zaokružio je svoju zonu uticaja i uspostavio stvarnu dominaciju u balkanskom krim miljeu.

Preuzimanjem duvanske mafije Osmanijevi su izveli uz direktnu pomoć Amira Muharemija i posredovanje Stjepana Mesića kod Ante Vlahovića i čelnih ljudi Adris grupe, nakon čega su Osmanijevi preuzeli posredovanje za  Adris grupu u njenim iranskim operacijama, odnosno u investicijama koje je Adris grupa najavila i započela u Iranu.

Ti ugovori Anti Vlahoviću omogućili su upravo pripadnici klana Osmani, a za uzvrat su preuzeli duvanski biznis na Balkanu i u široj regiji.

 

Joca Amsterdam odbio ponudu Feliksa

Međutim pozicije klana Osmani u Srbiji još uvek, prema izvorima srbijanskih obaveštajnih službi i policije, nisu definisane, niti su te službe uspele da identifikuju pripadnike kriminalnog podzemlja u Srbiji, zapravo, predstavnike kriminalnog klana Osmani.

Uprkos toj činjenici, sasvim je jasno da za preuzimanje balkanskog kriminalnog podzemlja, klan Osmani mora preuzeti i teren Srbije.

Čini se da je Pukanić pao kao i žrtva tog kriminalnog obračuna.

Naime, jedina ozbiljna pretnja klanu Osmani u Srbiji bio je klan Sretena Jocića zvanog Joca Amsterdam, koji sudeći prema dostupnim informacijama iz srbijanskih obaveštajnih službi nije želeo da  pristane na susret sa sa Ćazimom Osmanijem zvanim Feliks, u leto 2008. niti je pristao na Feliksovu ponudu za uspostavljanje zajedničke organizacije i hijerarhije na Balkanu sa sedištem u Zagrebu, Rovinju ili Dubrovniku.

Upravo zbog te činjenice Osmanijevi su bili prisiljeni da isplaniraju izguravanje Jocića iz dominantne uloge u srbijanskom kriminalnom podzemlju, pa su se prema svemu sudeći, poslužili klasičnom nameštaljkom kako bi eliminisali suparnički klan i njegovog šefa.

Pukanićevo ubistvo bila im je gotovo idealna prilika za „pakovanje" Sretenu Jociću.

Tražili su naime osobu koja će biti čelnik klana Osmani u Srbiji, a da pritom nije niti albanac niti islamske veroispovesti.

Moj sagovornik iz srbijanskih obaveštajnih službi i sam je tada postavio ključno pitanje: Ko će biti čovek klana Osmani za Srbiju?

Sasvim je jasno da kriminalno redefinisanje Balkana i repozicioniranje Kosova i Albanije u stvaranju alternativnih koridora šverca droga, zahteva i preuzimanje balkanskog kriminalnog miljea od strane klana koji u Albaniji, na Kosovu i u albanskom krim-miljeu u Hrvatskoj, BiH, Makedoniji i Crnoj Gori uživa najveći uticaj.

U ovom slučaju radi se o klanu Osmani.

 

Bezbednosne procene

Zanimljivo je da su ovakav razvoj događaja vezano za širenje uticaja klana Osmani i njihove uloge na Balkanu predvideli i obaveštajni oficiri NATO saveza, koji su još početkom 2000. godine izradili kartu uticaja kriminalnog klana Osmani na Balkanu, sa posebnim osvrtom na zone uticaja u Hrvatskoj, BiH, na Kosovu i u Albaniji.

Tada je izrađena strogo poverljiva karta kriminalno terorističke mreže koju kontroliše i sa kojom je povezan kriminalni klan Osmani, ukazuje na činjenicu da je Ćazim Osmani Feliks, još tokom ratnih sukoba u BiH i na Kosovu, uz pomoć saradnika u međunarodnom kriminalnom miljeu i međunarodnim terorističkim grupacijama i organizacijama, projektovao novu kriminalnu arhitekturu Balkana.

Taj projekat klan Osmani danas očito dovršava, koristeći pritom Hrvatsku i Kosovo kao svoja ključna sigurna logistička, finansijska i poslovna uporišta.

Ono čemu svedočimo svi zajedno, očito su novi balkanski mafijaški ratovi, u kojima nastaje do sada neviđena kriminalna organizacija pod vođstvom klana Osmani.

Nakon ubistva Ivane Hodak i Ive Pukanića, te istovremenih bombaških napada u Vitezu, u Srednjoj Bosni, sa velikom sigurnošću možemo da govorimo kako balkansko kriminalno podzemlje provodi završne procese vlastite reorganizacije, rekonstrukcije i unutarašnje redefinisanje odnosa između pojedinih kriminalnih klanova.

Taj proces stvaranja novog balkanskog kriminalnog podzemlja, očito se pokušavalo prikriti stvaranjem haosa i brutalnim ubistvima koja su šokirala javnost i praktično blokirala bezbednosni sistem, u ovom slučaju Hrvatske.

Iako je politički Zagreb uporno ignorisao stalna upozorenja i procene poznavalaca prilika i odnosa u podzemlju, kako se priprema nova organizacija i svojevrsna centralizacija balkanskog kriminalnog podzemlja, a u kojem procesu je Hrvatska odbrana jedan od glavnih centara novog balkanskog kriminalnog poretka, institucije su potpuno nespremno dočekale vrhunac ovih procesa u podzemlju.

Štaviše, pojedini klanovi u borbi za preuzimanje novog kriminalnog poretka na Balkanu, uspeli su pritiscima nasiljem i kriminalnim akcijama, poput one brutalnog ubistva Ivane Hodak, da instaliraju na ključne pozicije u hrvatskom bezbednosnom sistemu svoje ljude od poverenja, poput Tomislava Karamarka, Amira Muharemija i drugih, čime možemo reći da je vrh balkanskog kriminalnog podzemlja preuzeo bezbednosni i sistem policije do sada vodeće zemlje u regionu.

To, daleko, upozorava na moguću destabilizaciju u celom regionu, na što su stručnjaci, obaveštajni analitičari, upozoravali godinama, kako domaću tako i međunarodnu javnost i institucije.

 

Pranje para

Deo redefinisanih odnosa unutar balkanske kriminalne hijerarhije je i rešavanje odnosa sa finansijskim centrima moći, te njihovo stavljanje u funkciju pranja novca kriminalnih klanova, odnosno legalizacije nezakonito stečenog novca balkanskog kriminalnog podzemlja.

Naime, upravo su finansijske institucije na Balkanu u proteklih dvadesetak godina glavni saveznik organizovanom kriminalnom podzemlju, te su kriminalni klanovi u Hrvatskoj, BiH, Srbiji, Makedoniji, na Kosovu i u Crnoj Gori, ali i njihovi partneri izvan granica ovih država, novac stečen kriminalnim putem legalizovali finansijskim operacijama preko poslovnih banaka na Balkanu, ali i nekih banaka u Europi.

Tako je u proteklih petnaest godina nastao dobro ustrojeni finansijski, bankarski sistem koji na prvi pogled   posluje, međutim stvarno deluje kao sistem za legalizaciju kapitala organizovanog kriminala na Balkanu, te predstavlja finansijsku mrežu preko koje kapital kriminalnog podzemlja ulazi u legalne finansijske tokove prvo u matičnim zemljama, a potom i izvan njihovih granica.

Presudom pripadnicima samog vrha kriminalnog klana Osmani, braću Burimu i Baškimu, sud u Hamburgu je naveo  Hrvatsku kao finansijsko središte operacije pranja novca kriminalnog klana Osmani, koji je svoj kapital u Hrvatskoj i na Balkanu peru finansijskim operacijama u poslovnim bankama i kroz investicije u građevinski biznis.

Istom je presudom kao bitan činilac u kriminalnim operacijama klana Osmani utvrđena i njihova sprega sa visokopozicioniranim pripadnicima političkih elita ne samo država na Balkanu, već i država u zapadnoj Evropi, u kojima je klan Osmani imao svoje operativne centre, kao što su Nemačka i Švajcarska.

Drugi bitan deo procesa redefinisanja odnos organizovanog kriminala na Balkanu je i regulisanje odnosa balkanskog kriminalnog podzemlja sa stranim terorističkim grupama koje su početkom ratnih sukoba u Hrvatskoj i BiH, a kasnije i na Kosovu i Makedoniji došli na teritorije tih država.

Oni su sada jedini od potencijalno ključnih saveznika novom balkanskom kriminalnom podzemlju.

Odnosno niti jedna novouspostavljena balkanska kriminalna hijerarhija ne bi mogla opstati i delovati autonomno bez dogovora i makar tihog saveza sa tim terorističkim grupama, danas uglavnom rasprostranjenim na teritoriji Bosne i Hercegovine, Kosova, Makedonije, Crne Gore i Albanije.

Možemo tako reći da Novi balkanski kriminalni poredak podrazumeva operativnu i hijerarhijsku integraciju nekoliko bitnih elemenata, zbog kojih će taj novi poredak, zapravo, predstavljati samostalni entitet u globalnoj mreži organizovanog kriminala:

- finansijsku strukturu

- bezbednosnu strukturu

- infrastrukturu obaveštajnog podzemlja, sa mrežom terenskih obaveštajnih centara u službi kriminalnog poretka

- kadrovsku infrastrukturu unutar političkih centara moći

- teritorijalno, organizacijsku, klanovsku integraciju i stvaranje jedinstvene kriminalne hijerarhije, nadređene svim još postojećim kriminalnim klanovima

- vojnu komponentu, u smislu mobilizacije pripadnika terorističkih jedinica i organizacija koji bi zbog vlastitih interesa bili voljni na savez sa Novim balkanskim kriminalnim podzemljem

- jedinstvenu logističku infrastrukturu, sa uspostavljanjem terenskih logističkih centara.

Drugim rečima, Novi balkanski kriminalni poredak kao bitne integracijske činioce izgrađuje vlastitu oružanu silu, finansijske institucije, vlastitu obaveštajnu zajednicu, jedinstvenu logistiku, mrežu kadrova u političkim centrima moći.

Radi se, dakako, o novom balkanskom kriminalnom savezu, kojem je glavni cilj reorganizacija organizovanog kriminalnog podzemlja na Balkanu i u pojedinim državama, te njegova regionalna integracija u svrhu golog opstanka.

 

Završne operacije

Naime, na julskom sastanku klana Osmani 2008. godine u Zagrebu, prema mojim izvorima jasno je procenjeno kako bi evropska integracija Hrvatske mogla ozbiljno da ugrozi interese organizovanog kriminala na Balkanu.

Kao protivudar osmišljen je projekat balkanskog kriminalnog poretka, odnosno kriminalnog saveza pojedinih klanova na Balkanu i u stvaranju njihove jedinstvene, savezne, infrastrukture i hijerarhije.

Ovaj je projekat došao pred samu završnu fazu, kada je očito neko od klanova u kriminalnoj hijerarhiji na Balkanu, usporio integraciju finansijske infrastrukture, ili pojednostavljeno rečeno, objedinjavanje tajnih operacija u pojedinim bankama, kako na balkanu tako i u Evropi.

Sastanak na tu temu održan je neposredno nakon sastanka klana Osmani u Zagrebu, i to na izvesnom državnom imanju u blizini Kutine, u mestu Podgarić, u Moslavini, na kojem je sastanku navodno bila i pokojna Dafina Milanović, srpski bankar, za koju se sumnja da je na raznim tajnim računima u inostranstvu bila ovlašćena kao osoba od poverenja bivšeg srpskog predsednika slobodana Miloševića.

Međutim, prema tvrdnjama našeg sagovornika, Dafina Milanović je sa nekoliko drugih hrvatskih potpisnika, navodno bila i potpisnica na zajedničkim tajnim računima ma kojima su se nalazila sredstva povučena iz nekadašnjih saveznih institucija i blagajna, a koja su trebali da podele pripadnici hrvatske i srpske političke elite.

U tu je svrhu Milošević na takvim računima u Klagenfurtu, navodno ovlastio Dafinu Milanović i još jednu osobu, prema informacijama kojima raspolažem radilo se o pokojnoj Borki Vučić, dok je Franjo Gregurić ovlastio navodno dvojcu visokopozicioniranih hrvatskih državnih službenika, za koje naš izvor tvrdi da se radilo o Vladimiru Zagorcu i Hrvoju Šariniću.

Međutim, kako taj novac sve ove godine ne bi "ležao" beskorisno na tajnim austrijskim računima, poverenici za investiciono raspolaganje tim novcem navodno su bili Joerg Heider i Gunter Stridinger, inače bivši predstavnik značajnog suvlasnika i bivši čelni čovek Hypo grupe.

Tim novcem, prema mojim izvorima su finansirane i razne operacije kriminalnog klana Osmani, kao i operacije pripadnika kriminalnog podzemlja i političke elite u Hrvatskoj, čime su zapravo pripadnici kriminalnog podzemlja "kupovali" ćutanje političkih institucija na Balkanu.

Prema navodima istog izvora deo tog tranzicijskog kapitala i danas se nalazi na tajnim računima kod Hypo Alpe Adria Banke u Klagenfurtu, a nije poznato ko bi danas bio potpisnik na tim računima, a ko poverenik za investicijsko raspolaganjem tim tranzicijskim kapitalom.

Uprkos činjenici da oko podele tranzicijskog finansijskog plena organizovanog kriminalnog podzemlja na Balkanu još uvek traje tihi sukob unutar klanova, činjenica je da je završena reorganizacija i uspostava nove balkanske kriminalne hijerarhije, čime je ocrtana nova kriminalna karta Balkana.

Sudeći prema tim procesima, na čelu Novog balkanskog kriminalnog poretka nalazi se upravo kriminalni klan Osmani, koji ima apsolutnu kontrolu nad podzemljem u Hrvatskoj, BiH, Crnoj Gori, na Kosovu i u Makedoniji, te u delu Albanije.

Drugim rečima klan Osmani, prema dostupnim informacijama preuzeo je vođstvo organizovanog kriminalnog podzemlja na Balkanu, i sada se vode završne operacije za stabilizaciju nove infrastrukture, te preuzimanje finansijske i obaveštajne infrastrukture.

Kako bi izbegli pažnju bezbednosnih sistema i njihovu usmerenost na aktivnost klana Osmani, očito su kao sredstva izazivanja haosa i skretanje pažnje sa stvaranja Novog balkanskog kriminalnog poretka, izvršena šokantna i brutalna ubistva Ivane Hodak i Ive Pukanića, koja su osim ovog cilja imala i svrhu slanja drugih poruka.

 

Pod zaštitom Zagreba

Kriminalni klan Osmani od leta 2008. godine operativno vodi svoje aktivnosti iz Hrvatske, gde funkcioniše pod direktnom zaštitom današnjeg ministra unutrašnjih poslova Tomislava Karamarka, ranije bivšeg šefa Kancelarije predsednika Amira Muharemija (danas konzula u Istanbulu) i lično bivšeg predsednika Stjepana Mesića, čiju su prvu predsedničku kampanju finansirali upravo Ćazim Osmani zvani Feliks i njegovi kriminalni partneri, poput Bedžeta Pacolija, istaknutog pripadnika klana Osmani iz Švajcarske, povezanog sa islamističkim teroristima na Kosovu, koji bio i predstavnik u kosovskom parlamentu te predsednik Kosova, a javno se hvalio svojim bliskim prijateljstvom sa Mesićem. Upravo zbog ovih veza sa najvišim hrvatskim državnim službenicima, niko od pripadnika klana Osmani nije pozvan na informativne razgovore u policiju, niti nakon ubistva Ivane Hodak, a niti nakon ubistva Ive Pukanića. U Zagrebu se tako pod najvišom zaštitom Tomislava Karamarka i njegovog bezbednosnog sistema, gradi nova kriminalna arhitektura Balkana, i crta se nova kriminala karta Balkana, pod vođstvom kriminalnog klana Osmani, sada apsolutnih gospodara balkanskog kriminalnog podzemlja

Criminal Report Submitted by the Financial Police against Safet Orucevic, Former Mayor of Mostar, Et Al Including Semir Drljevic, In Relation to the Construction of a Residential Building in Cernica

Gdje je završilo 40 milijardi KM doniranih BiH? 9/8/2015 - NEON Televizija

http://www.ntv.ba/gdje-je-zavrsilo-40-milijardi-km-doniranih-bih/?fbclid=IwAR3JxwFRtRH1PrSJ5cCBTZZWf7HAOg7A3szrOvMMzs5uIl-ixbyToz7eqUQ

Gdje je završilo 40 milijardi KM doniranih BiH?

... |9. Avgusta 2015.
19:35
Kalesija Online

Niko u Bosni i Hercegovini ne zna koliko je tačno donatorskog novca stiglo u zemlju od kraja rata do danas. Precizno se ne zna ni koliko je tog novca utrošeno nenamjenski i završilo u privatnim džepovima. Neki predstavnici nevladinih organizacija tvrdili su i da je riječ o više od 20 milijardi eura.

Da su strani donatori izgubili povjerenje u domaće institucije, posredstvom kojih su godinama unazad slali pomoć, najbolje pokazuje primjer vrijeme poslije poplava. Tada su donatori iz inostranstva uplaćivali novac na privatne račune oštećenih, zaobilazeći odgovorne institucije

Podaci o tome gdje je završilo oko 40 milijardi maraka pomoći koja je u BiH stizala tokom rata i kasnije i dalje ostaju velika tajna.

Prema podacima Biroa za humanitarna pitanja, u BiH je od 1996. do 2003. godine došlo najviše donacija po glavi stanovništva. Preciznu evidenciju i cifre nema niko, pa sve ostaje na pretpostavkama. U Udruženju izbjeglih i raseljenih lica kažu da je samo za porušene objekate u BiH došlo oko 16 milijardi maraka.

Komisije BiH na parlamentarnom nivou koje istražuju ko je i kako trošio donatorska sredstva koja su stizala u BiH godinama su se smjenjivale. Koliko je poznato, nijedna nije došla do podatka o tačnoj cifri.

I da se u milijardu maraka moglo pogriješiti u utvrđivanju utroška donatorskih sredstava, podatak koji šokira zapravo je pokazatelj da, ako se u ovoliko novca može pogriješiti, koliko je zapravo para potrošeno i pronevjereno, ali i u čiji džep je otišlo.

-Nema na šta to nije išlo, tu je bilo čak i to `ja tebi donaciju – ti meni procenat`“ – tvrdi ekonomista Svetlana Cenić.

Utvrđivanje donacija je posao za istražne organe, smatraju u Transparensi internešnelu, navodeći da se na tome trebalo raditi od samog početka.

-Sada se bojim da je kasno i da nakon 20 godina bit će nemoguće utvrditi ko je bio odgovoran u tom trenutku i na kraju krajeva gdje je novac završio – kaže Ivana Korajlić iz Transparensi internešnela.

Da su strani donatori izgubili povjerenje u domaće institucije, posredstvom kojih su godinama unazad slali pomoć, najbolje pokazuje primjer vrijeme poslije poplava. Tada su donatori iz inostranstva uplaćivali novac na privatne račune oštećenih, zaobilazeći odgovorne institucije, javila je BNTV.

Portal ntv.ba 

NEON Televizija