srijeda, 2. rujna 2020.

Američki univerzitet u BiH je dodijelio ljetos Jonathanu Mooreu počasni doktorat (02.09.2017)

Američki univerzitet u BiH je dodijelio ljetos Jonathanu Mooreu počasni doktorat, čime se on pridružio Billu Clintonu koji je prisustvovao prvoj promociji diplomanata AUBiH 2010. godine.
Ceremoniji je prisustvovao i prof.dr. #SelmoCikotić, koji je najavio odluku Senata AUBiH da se Mooreu dodijeli počasni doktorat ZA NJEGOV IZVANREDAN DOPRINOS TOLERANCIJI, MIRU, LJUDSKIM PRAVIMA I PRAVDI U BiH; ... ZBOG TOGA ŠTO JE OSIGURAO PERSPEKTIVU MLADIMA I STVORIO SIGURNIJU BUDUĆNOST U BiH...
Na slici dolje možete vidjeti neke od profesora ovog Univerziteta koji osigurava sigurno zaposlenje u firmama kao što je: #Google, #Microsoft, P&G, #Facebook, #EuropeanCentralBank, #DeutscheBank, kao i u raznim institucijama javne uprave.
Među njima su i profesori Pravnog fakulteta AUBiH - Arben Murtezić i Samir Rizvo.








Transkript dijela obraćanja gosp. Nermina Muzura, kandidata političke stranke Narod i pravda, sa tribine održane u Mostaru, 29/08.2018. Hotel Bristol

Nermin Muzur, kandidat političke stranke Narod i pravda na tribini održanoj u Mostaru 29/08: "Narod je obespravljen. Narod je najviše gladan pravde!" "...veliki Bošnjaci pozivaju, na jedinstvo Bošnjaka, da ne trebamo razbijati jedinstvo Bošnjaka, da je svaka nova stranka, pa i ova, projekat razbijanja jedinstva Bošnjaka... Samo da vam kažem par primjera kako se ti Bošnjaci ponašaju u glavnom gradu BiH. U glavnom gradu BiH ne možete naći opštinu u kojoj nema sigurno 20 do 30 kladionica koje dolaze iz ovog dijela Hercegovine. Ne može se naći u glavnom gradu ni jednog slobodnog placa da ne grade se zgrade i stanovi, da ih ne grade oni koji finansiraju one od kojih vas ti Bošnjaci brane."
"(...) I bolji od mene su proživjeli to nepravedno u sistemu i pokušavali smo sve vrijeme na razne načine bar na trenutak da ga popravimo, na neko barem vrijeme da ga unaprijedimo. Međutim, kroz sve ove godine smo vidjeli da to jako teško ide iznutra, i evo, nekad početkom ove godine smo došli do zaključka da je definitivno vrijeme da ponudimo novi projekat, novu platformu kroz koju ćemo zajedno, svi u cijeloj Bosni i Hercegovini, na svakom kvadratu Bosne i Hercegovine, boriti se za makar jedan trun više pravde. Znamo da je u ovom sistemu, odnosno da je ovaj sistem prilagođen, nažalost, toj vladajućoj strukturi, da je sve povlašteno njima, da je narod obespravljen, da je narod najviše gladan pravde,(...) da je nepravedan sistem, da onda zajedno sa tom nepravdom idu sve naredne posljedice a to su nezaposlenost, odlazak mladih i tako dalje. Znači, vrlo važna stvar o kojoj treba da pričamo, posebno ovdje u Mostaru, to je ova priča na koju nas veliki Bošnjaci pozivaju, na jedinstvo Bošnjaka, da ne trebamo razbijati jedinstvo Bošnjaka, da je svaka nova stranka, pa i ova, projekat razbijanja jedinstva Bošnjaka... Samo da vam kažem par primjera kako se ti Bošnjaci ponašaju u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. U glavnom gradu Bosne i Hercegovine ne možete naći opštinu u kojoj nema sigurno 20 do 30 kladionica koje dolaze iz ovog dijela Hercegovine. Ne može se naći u glavnom gradu ni jednog slobodnog placa da ne grade se zgrade i stanovi, da ih ne grade oni koji finansiraju one od kojih vas ti Bošnjaci brane. Evo, kod mene trenutno, u mojoj lokalnoj zajednici, u definitivno najvećoj opštini kad je u pitanju kanton Sarajevo, evo u ovom trenutku je zakopana, i gradi se ne znam koliko zgrada, koliko stambenih jedinica. Od svake te prodate stambene jedinice sigurno ide i dio za finansiranje onih od kojih vas ovi veliki Bošnjaci brane. I tako dalje, ima tih primjera jako puno, neću vas zamarati. Samo želim da kažem da ta priča i taj način, kako oni to prezentiraju, da uopšte nema mjesta. Ja sam neko ko je nosilac federalne liste za izbornu jedinicu, za izbornu jedinicu sedam. Kada je u pitanju Federacija, i ako Bog da, ako se izborimo za ta mjesta u federalnom parlamentu, u što ne sumnjam poslije - evo, svaki dan sve manje i manje sumnjam, poslije svake ove pune sale u gradovima u kojima smo bili - prva stvar koju definitivno treba uraditi, a to je, treba staviti najveći mogući fokus, spriječiti traćenje i trošenje javnih para i spriječiti traćenje države. (...) S druge strane, kada je u pitanju fokus i ono na šta ćemo se mi fokusirati u narednom periodu u Parlamentu Federacije - mi smo to jednom pokazali, to su naše dvije platforme. Prva platforma je ekonomija 2018./2020., te platforma za pitanja mladih. Kada je u pitanju ekonomija, najveći problem, naravno, posebno kad dolazi iz realnog sektora, jesu ti nenormalni nameti, ti nameti koji su najveći ubjedljivo u regionu. Prva stvar koju moramo pokušati uraditi, za što se trebamo boriti, jeste da pokušamo da napravimo olakšice, posebno za realni sektor, kako bi na taj način realnom sektoru pomogli da naprave nova radna mjesta (...) Mi smo ta dva dokumenta objavili na našoj stranici. (...) Imamo jedan apsurd, već četiri godine u federalnom parlamentu nemamo zakona o turizmu. Taj zakon o turizmu je prijeko potreban, to je prva stvar za koju ćemo se boriti pod hitno da se usvoji u federalnom parlamentu kako bi uredili taj sistem. Kroz svoja iskustva prethodne dvije godine, garantujem vam da turizam može da bude jedna od osnovnih pokretačkih snaga ekonomije. Čujete naše političare, stalno pričaju da je to jedan od potencijala, da je to grana koja je najbrže rastuća, itd itd, međutim njihov odnosz način kako se odnose prema njemu u parlamentima i kroz njihovo političko djelovanje je potpuno drugačiji. Imate tu jedan - samo da navedem jedan primjer, gdje se opet ta komponenta jako bori da se ne usvoji taj zakon o turizmu. Imate ministricu, ovu iz SBB-a, koja evo četiri godine nije uspjela da pusti taj zakon u Parlament, u proceduru da se izglasa, gdje je pitanje boravišne takse i naplate boravišne takse ključni faktor kroz taj zakon. Šta to znači? To znači da sve ono što se dešava u Međugorju, sva dešavanja u Međugorju, svi turisti koji dođu u Međugorje, po njihovom mišljenju bi trebali da plaćaju boravišnu taksu u Međugorju, odnosno da Međugorje kao lokalna zajednica to naplaćuje. Ako bude Međugorje to naplaćivalo u Hercegovini, ako bude Neum to naplaćivao u Hercegovini, još jedna ili dvije lokalne zajednice - imate potpuno otcjepljenje kada je u pitanju turizam, imate potpuno neodrživ sistem turizma u HNK. Znači, oni se bore da se taj dio spusti na lokalne zajednice, da to ne bude kantonalni nivo, da to ne bude ubiranje na kantonalnom nivou kako bi se ravnomjerno mogla ta sredstva raspoređivati - mogla bi se ulagati u Konjic, mogla bi se ulagati u Neum. (...) A paradoks - imate isto to, samo u kontra smjeru, borba za kladionice.
Da se porezi ne uplaćuju i da primanja ne idu u ostalu zajednicu, tamo gdje je osnovana kladionica, nego da idu u centralu. Onda gdje je centrala registrovana, tamo se plaćaju porezi, novac ostaje tamo. (...)"

Prijedlog na razmatranju: Kuvajćani bi mogli steći pravo vlasništva nad nekretninama u BiH (klix.ba 1.12.2016.)

https://www.klix.ba/vijesti/bih/prijedlog-na-razmatranju-kuvajcani-bi-mogli-steci-pravo-vlasnistva-nad-nekretninama-u-bih/161201033?utm_medium=Status&utm_source=Facebook&utm_content=161201033&utm_campaign=Klix.ba+Facebook+status

Zakon o stvarnim pravima iz 2014. godine uveo je novinu prema kojoj stranci kao fizičke osobe mogu postati vlasnici nekretnina i to po sistemu reciprociteta. Sistem reciprociteta znači da stranci u BiH imaju ista prava kakva i državljani BiH imaju u njihovim zemljama.

Kako sada stvari funkcionišu



S obzirom na to da bh. državljani ne mogu biti vlasnici nekretnina u Kuvajtu, tako ni Kuvajćani ne mogu biti vlasnici nekretnina u BiH. Ovu pravnu barijeru danas mnogi Kuvajćani "preskaču" tako što u BiH osnivaju firme čiji su vlasnici, pri čemu te firme, što je u skladu sa bh. zakonima, postaju vlasnici nekretnina.

Ambasada BiH u Kuvajtu i ambasador Mehmed Halilović uputili su Vladi FBiH još u martu 2016. prijedlog kojim bi se Kuvajt izuzeo iz sistema reciprociteta, a Kuvajćanima omogućilo da u BiH kupuju nekretnine uz određena ograničenja.

Ambasadu BiH u Kuvajtu jučer je posjetio i šef Delegacije EU u BiH Lars-Gunnar Wigemark te je ambasador Halilović tematizirao i ovo pitanje.

Šta je predloženo



1. Državljanima Kuvajta koji su već kupili nekretninu u BiH bi se omogućilo sticanje prava vlasništva nad nekretninom i njena uknjižba pod uslovom da uplate određeni iznos (1.000-3.000 eura) na ime kazne.

2. Da se omogući kupovina nekretnine s ograničenjem na maksimalno 5 dunuma i stambenog prostora maksimalno do 300 m2.

3. Da se uknjižba ograniči na samo jednu nekretninu i da se odgovarajućem organu uprave na tu nekretninu obavezno uplaćuje taksa u iznosu 1.000-2.000 eura na godišnjem nivou.

Ovakvom odlukom potrebno je predvidjeti i odgovarajuće mjere zaštite interesa BiH u ovoj oblasti, gdje bi se, u slučaju neizvršavanja obaveza državljana Kuvajta prema državi Bosni i Hercegovini, odredile mjere koje bi osigurale ispunjenje tih obaveza, uključujući i moguće pokretanje postupka izvlaštenja pri čemu bi se za izvlaštenu nekretninu stranom državljaninu izmirila novčana protuvrijednost nekretnine umanjena za iznos potreban za namirenje neispunjenih obaveza ili neplaćenih taksi i dažbina.

Ovim prijedlogom bi se omogućilo da se razdvoje oni koji imaju namjeru da kupe samo jednu nekretninu, od firmi koje zaista imaju namjeru da posluju. Trenutno je veliki broj firmi u BiH osnovan samo da bi se kupila jedna nekretnina.

Ambasador BiH u Kuvajtu: To je u interesu BiH



Ambasador Halilović za Klix.ba kaže da je izuzeće Kuvajta iz sistema reciprociteta interes BiH, jer bi to omogućilo značajan priliv investicija.

"Pazite, mi sada imamo bosanske firme u vlasništvu Kuvajćana koje su osnovane da bi se kupovale nekretnine. To su bosanske firme, one imaju osnivački kapital od 2.000 KM, a u vlasništvu se nekretnina koje su mnogo vrednije. Ako bi se prihvatio ovaj prijedlog, mi bismo imali značajan priliv u budžet, ti ljudi sada dolaze u BiH, a ne plaćaju nikakvu taksu. Ako bi godišnje plaćali neku taksu od npr. 1.500 eura to je značajan prihod budžeta lokalnih zajednica", kaže Halilović.

Ambasador Halilović upozorava i na različite probleme koji sada nastaju u cijelom procesu, pri čemu se prave predugovori koji Kuvajćanima omogućavaju pravo upisa vlasništva nad nekretninama, što nije u skladu sa zakonima, o čemu je Klix.ba već ranije pisao.

"Nama je u interesu da imamo što više investicija, da imamo što više novca u budžetu. Kada uporedite podatke koliko Kuvajćana je ušlo u BiH i kada vidite prihode od boravišnih taksi vidite da je to samo 20-30 posto", pojašnjava ambasador.

Za činjenicu da bi ukidanje reciprociteta u neravnopravan položaj stavilo bh. državljane u Kuvajtu i Kuvajćane u BiH Halilović kaže da se ovdje radi o ekonomskim interesima BiH.

"Svaka zemlja može da donese odluku koja je u njenom interesu. Ako govorimo o reciprocitetu, bh. državljanima trebaju vize za ulazak u Kuvajt, a Kuvajćanima ne trebaju za ulazak u BiH. Ako želimo investicije, mi moramo uskladiti naše zakone, ali istovremeno i zaštititi naš zakonodavni sistem. Ti ljudi mogu nekretnine kupovati u Španiji, Njemačkoj, Turskoj i drugim zemljama, pa zašto im ne omogućiti to i u BiH pod posebnim uvjetima? Možda ovo nije najbolji prijedlog, ali je bolji od trenutnog stanja", kaže Halilović.

Ambasador napominje da u Kuvajtu postoji veliki interes za kupovinu nekretnina u BiH, što bi za BiH moglo biti od velike koristi jer bi nekretnine gradile bh. firme, koristili bi se bh. resursi, a na kraju bi ti Kuvajćani plaćali i boravišnu taksu.