Ekskluzivno: Iz tiska izišao enciklopedijski leksikon o Hrvatima, predstavljaju ga predsjednik HAZU-a u BiH Mladen Bevanda i HLI-ja Ivan Anđelić (Večernji list, 10. srpnja 2023.)

 Večernji list, 10. srpnja 2023.

Iz tiska je izišao Abecedarij o živućim uspješnim i afirmiranim Hrvatima u Bosni i Hercegovini u nakladi HAZU u BiH i Hrvatskog leksikografskog instituta u BiH. Radi se o svojevrsnom enciklopedijskom leksikonu koji je na jednom mjestu sabrao 2243 ugledna hrvatska imena s kratkim životopisima.
Sunakladnici, predsjednik HAZU u BiH, prof. dr. sc. Mladen Bevanda i ravnatelj Hrvatskog leksikografskog instituta u BiH Ivan Anđelić, pretpromotivno su predstavili ovo kapitalno djelo.
Zainteresirani za kupnju knjige mogu je nabaviti u knjižari "Ivo Andrić" u Mostaru, Biskupa Čule bb (036 833 673), ili naručiti dostavu poštom na e-mail klub.knjige.andric@gmail.com, a koja je ekskluzivni distributer izdanja.

Prijava podataka o smrtno stradaloj žrtvi Drugog svjetskog rata i poraća sa područja Mostara

Prijava podataka o smrtno stradaloj žrtvi Drugog svjetskog rata i poraća sa područja Mostara Povjerenstva za popis mjesta stradanja i žrtava Drugog svjetskog rata i poraća na području Mostara i Komisije za Hrvatski martirologij HBK i BK BiH (Povjerenstvo za Mostarsko-duvanjsku i Trebinjsko-mrkanjsku biskupiju)

U toku je popis žrtava Drugog svjetskog rata i poraća na području Mostara. Uvid u trenutno stanje popisa žrtava kao i tačnost već upisanih podataka moguće je provjeriti na lokalnim portalima kao i na službenoj web stranici www.grobljemira.info . Dopunu popisa i ispravak netačnih podataka moguće je obaviti putem ovog Obrasca za žrtve Drugog svjetskog rata i poraća ilii izravnim kontaktima sa Komisijom. 

Washington i Zagreb nisu željeli zauzeti Banju Luku, nego Srbe dovesti za stol - Večernji list, 26. srpnja 2023, str. 9 - autor Zoran Krešić

Bivši diplomat Vitomir Miles Raguž u Ademijevoj knjizi "Samo istina": Washington i Zagreb nisu željeli zauzeti Banju Luku, nego Srbe dovesti za stol

"Tada sam zaključio da je SAD zahvaljujući operaciji "Oluja" odustao od svog tadašnjeg plana podjele Bosne i Hercegovine na dva dijela i iskoristio priliku novog odnosa snaga na terenu kako bi postavio temelj za Daytonsko-pariški sporazum nekoliko mjeseci poslije, koji će održati zemlju nepodijeljenom", napisao je, uz ostalo, bivši hrvatski i bosanskohercegovački diplomat Vitomir Miles Raguž u recenziji knjige "Samo istina - Ratni dnevnik generala Hrvatske vojske".
"Sada general Ademi prvi put otkriva da je Washington zatražio od Zagreba da poduzme još dva niza operacija nakon Oluje, prvo da zauzme Šipovo i Jajce, a zatim da napreduje prema Banjoj Luci, čime bi se izvršio pritisak na Radovana Karadžića i Ratka Mladića, koje su se pregrupirale u cilju ponovnog zauzimanja izgubljenog ozemlja, neobzirne na zračne napade NATO-a koji su bili u tijeku." Miles Raguž ističe kako je Oluja okončana 8. kolovoza, no da je srpska strana u BiH pristala ući u razgovore tek pod vođstvom Richarda Holbrookea nakon 11. listopada kako hrvatske snage ne bi ušle i zauzele Banja Luku. "Ademi nam sada kaže da Zagreb nikada nije postavljao Banja Luku, a time ni Jajce i Šipovo, kao ciljeve. Planove za preuzimanje tih gradova pripremili su u posljednjem trenutku Ademi i njegovi ljudi, i to na zahtjev Washingtona." On dodaje kako je nakon srpske protuofenzive "Vaganj '95"Ademi objavio detalje o još dvije akcije na teritoriju BiH - Maestralu (8-15. rujna 1995.) i Južnom potezu (8-11. listopada 1995.). Namjera Maestrala bila je pomaknuti hercegovačku tampon-zonu dalje prema sjeveru kako bi se osigurali i Grahovo i Livno od mogućih reakcija VRS-a, a fokus je bio na zauzimanju Drvara. Međutim, Šušak je za vrijeme trajanja akcije javio Ademiju da Washington želi da se zauzme Šipovo, ali i Jajce, ako se to čini izvedivim. Ovdje Ademi navodi bespilotne letjelice NATO-a, koje su nadzirale operacije HV-a, i istodobne zračne napade NATO-a u cijeloj zemlji.

U Njemačkoj radi 17.900 njegovatelja s bh. državljanstvom, brojniji od njih samo Poljaci (Večernji list, subota, 8.srpnja 2023.)

Njemački mediji objavili službenu statistiku Ministarstva zdravstva o strukturi zaposlenih

U Njemačkoj radi 17.900 njegovatelja s bh. državljanstvom, brojniji od njih samo Poljaci. U staračkim domovima poslove njege obavljala su 814.042 radnika. U poslovima njege zastupljeno je 10.000 Filipinaca, 6900 Vijetnamaca, kao i 6.900 Sirijaca. Među 11 najzastupljenijih su i Talijani (7200) i Albanci (6700). Plaća njegovatelja u Njemačkoj u 2021. godini iznosila je 3531 euro, što je najveći razlog velikog zanimanja bh. građana za ovaj posao. Četvrti po brojnosti su državljani Hrvatske - 14.700, a peti državljani Srbije, kojih 11.300 radi kao njegovatelji u Njemačkoj.

RH već uložila 1.3 milijarde eura u BiH, a dolaze i novi projekti (Večernji list, subota, 8. srpnja 2023.)

 Republika Hrvatska uložila 1.3 milijarde eura u Bosnu i Hercegovinu, a dolaze i novi projekti. Osim političke podrške, Hrvatska je i strateški važan ekonomski saveznik BiH.

U 2022. BiH bila najveći primatelj hrvatske bilateralne pomoći s više od 40 projekata u vrijednosti od 16.7 milijuna eura. Hrvatska će svojim savjetima, ali i pozicijom i ugledom u EU, svakako ojačati perspektivu BiH za IPA projekte.

Hrvatski premijer Andrej Plenković u kontekstu gospodarstva podsjetio je na čak 4 milijarde eura vrijednu vanjskotrgovinsku razmjenu.

Hercegovački vojnik, list 4. korpusa Armije Republike BiH, Mostar, februar, 1993. br. 1

 Prvi broj Hercegovačkog vojnika, lista 4. korpusa Armije Republike BiH, Mostar, februar 1993. donosi brojne zanimljive priče.

Između ostalog može se odlomak razgovora sa gosp. Šefkijom Džihom, pomoćnika načelnika za bezbjednost 4. korpusa Armije RBiH, u kojem on između ostalog navodi: Konačno, Slobodan Milošević je i išao po Izraelu prije rata i kupovao licence kako treba postupati sa Muslimanima na osnovu iskustva Izraelaca vršeći genocid Arapa u Palestini. Iz reportaže sa prve linije koju potpisuje Faruk Krvavac, od Admira, zapovjednika grupe Donja Mahala, mogli smo čuti: Oružja i municije imamo i više nego što nam treba. Sve smo to dobili od bivše JNA koja je bila i sada je četnička. I ovo malo što sada imaju oružja, sve će to oni ostaviti, jer u našem naletu kad budemo oslobađali Bosnu teške će im gaće biti. (...) Srbočetničke bande su bile te koje bolovaše i danas boluju od ovih svih opakih riječi i djela. Valjda je to u genima pogani i zlikovaca da siluju, pale, ubijaju, raseljavaju, pljačkaju i nadaju se bez posla i rada dobiti pune stanove, a nas potčiniti trećerazrednim građanima, valjda zato što smo Muslimani.

Na ove Admirove riječi, Samir Marić, "pun ogorčenja ovako reče: Boli me zasljepljenost Evrope, boli me njena sljepoća, što gleda, ništa ne čini. Dopuštaju ti Evropljani da im se Milošević, Karadžić i ostala bratija svih boja i suludih htijenja krvavih ruka do lakata i do ramena šetaju Briselom, Ženevom, Parizom i ostalim metropolama bacaju ljagu na narod koji nema pravo čak ni oružje za odbranu da kupi. Sram ih bilo 200.000 mrtvih muslimana, 20 - 30.000 silovanih djevojčica, djevojaka i žena, bezbroj invalida, milion i više raseljenih, sve u ime nekakve velike, gadi mi se spomenuti ime. Misle oni da ćemo sjediti skrštenih ruku, da nas sele i preseljavaju gdje to njima bude ćeif."

Iz uvoda knjige "Upoznaj Kraljevinu Saudijsku Arabiju" koji potpisuje direktor Kulturnog centra Kralj Fahd (izdavač Kulturni centar Kralj Fahd - Sarajevo, 2018.god./ 1439. h. god.)

"S obzirom na to da je neznatan broj knjiga informativnog karaktera o Kraljevini Saudijskoj Arabiji, koje su napisane na bosanskom, srpskom ili hrvatskom jeziku, publicirano je ovo djelo, koje se odlikuje jednostavnim stilom i lahkim načinom prezentiranja informacija. Ova knjiga je namijenjena svim čitaocima s ciljem da predstavi Kraljevinu Saudijsku Arabiju "Kraljevinom humanizma", utočištem arabizma, kolijevkom islama, Kiblom muslimana i zaštitnicom dvaju časnih harema."

(...)

"Zbog inicijativa koje je poduzela i još uvijek poduzima u rješavanju sukoba, promovišući kulturu mira i suživota u cijelom čovječanstvu, Kraljevina Saudijska Arabija zaslužuje naziv "Kraljevina humanizma", imajući u vidu njene zasluge i humanitarna dostignuća na lokalnom, arapskom, islamskom i međunarodnom nivou. Vrlo bitno je napomenuti da je Kraljevina Saudijska Arabija zauzela častan stav prema Bosni i Hercegovini tokom nepravednog rata protiv miroljubivog naroda (mart 1992. - novembar 1995.)., ali i nakon toga. Ona je odigrala vodeću ulogu u okončanju krize, pružajući potporu bosanskom narodu i bezgraničan doprinos kako bi se izgradila moderna bosanskohercegovačka država. Početkom rata u BiH, Čuvar dvaju časnih harema kralj Fahd b. Abdulaziz je intervenirao, u junu 1992. godine, kod tadašnjeg američkog predsjednika Džordža Buša starijeg, britanskog premijera Džona Mejdžera, generalnog sekretara UN-a Butros Butros Galija i drugih, kako bi promijenili svoje stavove prema ratu u Bosni i Hercegovini, pokrenuvši ujedno kompletnu međunarodnu zajednicu da zaustavi rat. Njegova inicijativa je na kraju dovela do NATO intervencije i potpisivanja Dejtonskog sporazuma.

Kraljevina Saudijska Arabija je u periodu od 1992-2000. godine, putem Visokog saudijskog komiteta za pomoć narodu Bosne i Hercegovine donirala pomoć u visini od 2.103.869.021 rijala (dvije milijarde, 103 miliona, 869 hiljada i 21 rijal) u hrani, odjeći, lijekovima, ogrijevu, pomažući jetime, povratak raseljenih osoba, smještaj izbjeglica, obnovu porušenih zgrada, te pružajući nesebičnu podršku vladinim i nevladinim organizacijama. Također, Saudijski fond za razvoj odobravao je od 2009 - 2013. godine zajmove i pružao pomoć Bosni i Hercegovini u vrijednosti od preko 100.000.000 dolara (100 miliona dolara), uključujući i zajam od 25 miliona dolara za obnovu i opremanje 4 bolnice. Ovaj Fond je obezbijedio 25 miliona dolara za izgradnju obilaznice oko grada Zenice, finansirao je obnovu Filozofskog fakulteta, Srednje poslovne škole, te 12 osnovnih i srednjih

škola u iznosu od 20,10 miliona rijala. Također je pružio podršku i pomoć malim preduzećima u iznosu od 18,75 miliona rijala. Podržao je program za uzgoj stoke sa 3,75 rijala, osposobio fabriku tekstila "Olimp" u vrijednosti od 1,5 miliona rijala, potom fabriku lijekova "Bosnalijek" u iznosu od 7,5 miliona rijala.

Pored navedenog, Saudijski fond za razvoj je učestvovao u popravci i obnovi stambenih objekata u Brčkom i Sanskom Mostu sa 3,85 miliona rijala. Također je pomogao rekonstrukciju zgrade i željezničke stanice u Sarajevu iznosom od 5,55 miliona rijala.

(...)