Pomaganje oligarsima u izbjegavanju sankcija postalo je unosan biznis - Autor: Mislav Šimatović (Večernji list, str. 12, 25.09.2023.)

Članak u elektronskom obliku dostupan Premium pretplatnicima Večernjeg lista na linku: https://www.vecernji.hr/vijesti/pomaganje-oligarsima-u-izbjegavanju-sankcija-postalo-je-unosan-biznis-1711663

Pomaganje oligarsima u izbjegavanju sankcija postalo je unosan biznis (dio članka koji se odnosi na Velesstroj)  

Autor: Mislav Šimatović (Večernji list, str. 12, 25.09.2023.)

(...) Uz ova nelegalna lobiranja, ruski oligarsi sve češće pokreću sudske sporove protiv sankcija. Sve veća pozornost zapadnih država po pitanju izbjegavanja sankcija i pranja ruskog novca preko Emirata zasigurno ne odgovara grupaciji oko Saifa Alketbija, koji je početkom studenog 2022. objavio da je od sankcionirane Sberbanke kupio 43,4% dionica Fortenove. Navodna kupoprodaja vrijedna 400 milijuna eura obavljena je u nekoliko sati, a brojne nelogičnosti u Alketbijevoj priči o kojima su mediji pisali ukazuju da se radilo o fiktivnoj kupoprodaji. Naime, sumnja se da je Alketbi paravan za drugog kupca te da se ovim manevrom pokušalo izigrati sankcije, preuzeti Sberbankove dionice Fortenove i tako novac iz Rusije prebaciti i oprati u EU. Operacija nije uspjela jer je EU pod sankcije stavila tvrtku SKB, u kojoj Sberbank čuva dionice Fortenove, a nizozemski sud odbacio je Alketbijev zahtjev da se upiše kao vlasnik Fortenove. U operaciji preuzimanja Fortenove dvije su osobe označene kao ključne Krešimir Filipović, ruski tajkun i vlasnik tvrke Velesstroj, koji je naveden kao osoba čiji kapital stoji iza pokušaja preuzimanja Fortenove i kojem Alketbi služi kao paravan te Miodrag Borojević, njegov dugogodišnji poslovni partner i član  uprave Fortenove ispred Sberbanka, kao glavni operativac cijele operacije pretvaranja Velesstrojeva ruskog kapitala u dionice Fortenove. Borojević je medijima priznao da je radio kao Alketbijev savjetnik za kupoprodaju Fortenove.

Filipovićeva tvrtka Velesstroj jedna je od najvećih ruskih građevinskih tvrtki koja gradi naftovode, plinovode i slično od strateške važnosti za Rusku Federaciju i državne energetske kompanije. Velesstroj je došao u fokus javnosti kada je ruski oporbeni političar Aleksey Navalni objavio dokumentarac o Putinovom dvorcu na Crnom moru vrijednom milijardu dolara, čiji je zakupac 2011. godine bila upravo tvrtka Velesstroj. Najviše poslova Velesstroj dobiva od Transnefta čiji je izvršni direktor Nikolaj Tokarev dugogodišnji bliski suradnik Vladimira Putina i financijer ruskih donositelja odluka odgovornih za aneksiju Krima i destabilizaciju istočne Ukrajine, a ujedno je u bliskom odnosu sa Filipovićem. Tokarev ljetuje na Lošinju, a Filipović je suvlasnik tamnošnjeg turističkog kompleksa Jadranka.

Hrvatska na sivoj listi

Sjedinjene Države, ali ne i EU, 14. rujna ove godine godine uvrstile su Velesstroj na sankcijsku listu. Potvrdilo se tako ono što su mediji ranije isticali: da je Velesstroj jedna od onih koja pomaže opstanak Putinova režima i ruskog vojnog stroja. Krešimir Filipović, kao vlasnik Velesstroja, kao privatna osoba zasad nije pod

sankcijama, ali svako poslovanje s njim predstavlja rizik. Nakon ruske agresije na Ukrajinu promijenio je prebivalište te je od polovice 2022. prijavljen u Dubaiju. O poslovnoj suradnji Filipovića i Borojevića u kontekstu sumnji u izbjegavanje sankcija znakovito govori neobičan detalj. Naime, tijekom Borojevićeve brakorazvodne parnice Općinski sud u Novom Zagrebu odlučivao je o obiteljsko-bračnoj stečevini Borojevića i njegove supruge. U presudi od 30. ožujka 2023. godine sud je utvrdio da su Filipovićev otac i brat svjedočili da je Borojević od Filipovića fiktivno posuđivao višemilijunske iznose, pri čemu je sud utvrdio da je to rađeno s lažiranom i antidatiranom dokumentacijom, a novac je po Borojevićevom svjedočenju samo prošao preko njegovog računa da bi ih Filipovići transferirali trećim osobama. Dakle, radilo se o ozbiljnoj sumnji u pranje novca, a nije poznato jesu li državna tijela išta poduzimala kad je riječ o ovoj sudskoj presudi. Unatoč razotkrivanju cjelokupne operacije i gubitku više sporova u Nizozemskoj, kao i uvrštavanju Velesstroja pod sankcije SAD-a, Borojević i Filipović nisu odustali od Fortenove. Borojević je mjesecima u potrazi za pravnim i PR savjetima koji će mu pomoći u ukidanju ili izbjegavanju sankcija. S obzirom na to da sankcije SAD-a dovode u opasnost svakoga tko s njima bude surađivao na spašavanju Filipovićeva kapitala, cijena ovih usluga može samo rasti. Stručnjaci koji se bave ovom problematikom to nazivaju „nadnicom za strah“. U kontekstu zanimljivo se podsjetiti da je Međunarodna agencija za borbu protiv pranja novca Financial Action Task Force (FATF) u lipnju uvrstila Hrvatsku na „sivu listu“ zbog nedjelotvornih aktivnosti u sprečavanju pranja novca. Hrvatska je jedina članica EU na „sivoj listi“ FATF-a i ta činjenica predstavlja neugodan politički, gospodarski, reputacijski i pravni problem. Večernjakovi sugovornici upozaravaju da, pokaže li se da je moguće pranje i plasiranje sankcioniranog ruskog kapitala u Hrvatskoj, Hrvatska također riskira uvrštavanje na „crnu listu“ FATF-a. Radilo bi se o nepopravljivoj šteti s nesagledivim političkim i gospodarskim posljedicama.     

Ekskluzivno: Iz tiska izišao enciklopedijski leksikon o Hrvatima, predstavljaju ga predsjednik HAZU-a u BiH Mladen Bevanda i HLI-ja Ivan Anđelić (Večernji list, 10. srpnja 2023.)

 Večernji list, 10. srpnja 2023.

Iz tiska je izišao Abecedarij o živućim uspješnim i afirmiranim Hrvatima u Bosni i Hercegovini u nakladi HAZU u BiH i Hrvatskog leksikografskog instituta u BiH. Radi se o svojevrsnom enciklopedijskom leksikonu koji je na jednom mjestu sabrao 2243 ugledna hrvatska imena s kratkim životopisima.
Sunakladnici, predsjednik HAZU u BiH, prof. dr. sc. Mladen Bevanda i ravnatelj Hrvatskog leksikografskog instituta u BiH Ivan Anđelić, pretpromotivno su predstavili ovo kapitalno djelo.
Zainteresirani za kupnju knjige mogu je nabaviti u knjižari "Ivo Andrić" u Mostaru, Biskupa Čule bb (036 833 673), ili naručiti dostavu poštom na e-mail klub.knjige.andric@gmail.com, a koja je ekskluzivni distributer izdanja.

Prijava podataka o smrtno stradaloj žrtvi Drugog svjetskog rata i poraća sa područja Mostara

Prijava podataka o smrtno stradaloj žrtvi Drugog svjetskog rata i poraća sa područja Mostara Povjerenstva za popis mjesta stradanja i žrtava Drugog svjetskog rata i poraća na području Mostara i Komisije za Hrvatski martirologij HBK i BK BiH (Povjerenstvo za Mostarsko-duvanjsku i Trebinjsko-mrkanjsku biskupiju)

U toku je popis žrtava Drugog svjetskog rata i poraća na području Mostara. Uvid u trenutno stanje popisa žrtava kao i tačnost već upisanih podataka moguće je provjeriti na lokalnim portalima kao i na službenoj web stranici www.grobljemira.info . Dopunu popisa i ispravak netačnih podataka moguće je obaviti putem ovog Obrasca za žrtve Drugog svjetskog rata i poraća ilii izravnim kontaktima sa Komisijom. 

Washington i Zagreb nisu željeli zauzeti Banju Luku, nego Srbe dovesti za stol - Večernji list, 26. srpnja 2023, str. 9 - autor Zoran Krešić

Bivši diplomat Vitomir Miles Raguž u Ademijevoj knjizi "Samo istina": Washington i Zagreb nisu željeli zauzeti Banju Luku, nego Srbe dovesti za stol

"Tada sam zaključio da je SAD zahvaljujući operaciji "Oluja" odustao od svog tadašnjeg plana podjele Bosne i Hercegovine na dva dijela i iskoristio priliku novog odnosa snaga na terenu kako bi postavio temelj za Daytonsko-pariški sporazum nekoliko mjeseci poslije, koji će održati zemlju nepodijeljenom", napisao je, uz ostalo, bivši hrvatski i bosanskohercegovački diplomat Vitomir Miles Raguž u recenziji knjige "Samo istina - Ratni dnevnik generala Hrvatske vojske".
"Sada general Ademi prvi put otkriva da je Washington zatražio od Zagreba da poduzme još dva niza operacija nakon Oluje, prvo da zauzme Šipovo i Jajce, a zatim da napreduje prema Banjoj Luci, čime bi se izvršio pritisak na Radovana Karadžića i Ratka Mladića, koje su se pregrupirale u cilju ponovnog zauzimanja izgubljenog ozemlja, neobzirne na zračne napade NATO-a koji su bili u tijeku." Miles Raguž ističe kako je Oluja okončana 8. kolovoza, no da je srpska strana u BiH pristala ući u razgovore tek pod vođstvom Richarda Holbrookea nakon 11. listopada kako hrvatske snage ne bi ušle i zauzele Banja Luku. "Ademi nam sada kaže da Zagreb nikada nije postavljao Banja Luku, a time ni Jajce i Šipovo, kao ciljeve. Planove za preuzimanje tih gradova pripremili su u posljednjem trenutku Ademi i njegovi ljudi, i to na zahtjev Washingtona." On dodaje kako je nakon srpske protuofenzive "Vaganj '95"Ademi objavio detalje o još dvije akcije na teritoriju BiH - Maestralu (8-15. rujna 1995.) i Južnom potezu (8-11. listopada 1995.). Namjera Maestrala bila je pomaknuti hercegovačku tampon-zonu dalje prema sjeveru kako bi se osigurali i Grahovo i Livno od mogućih reakcija VRS-a, a fokus je bio na zauzimanju Drvara. Međutim, Šušak je za vrijeme trajanja akcije javio Ademiju da Washington želi da se zauzme Šipovo, ali i Jajce, ako se to čini izvedivim. Ovdje Ademi navodi bespilotne letjelice NATO-a, koje su nadzirale operacije HV-a, i istodobne zračne napade NATO-a u cijeloj zemlji.

U Njemačkoj radi 17.900 njegovatelja s bh. državljanstvom, brojniji od njih samo Poljaci (Večernji list, subota, 8.srpnja 2023.)

Njemački mediji objavili službenu statistiku Ministarstva zdravstva o strukturi zaposlenih

U Njemačkoj radi 17.900 njegovatelja s bh. državljanstvom, brojniji od njih samo Poljaci. U staračkim domovima poslove njege obavljala su 814.042 radnika. U poslovima njege zastupljeno je 10.000 Filipinaca, 6900 Vijetnamaca, kao i 6.900 Sirijaca. Među 11 najzastupljenijih su i Talijani (7200) i Albanci (6700). Plaća njegovatelja u Njemačkoj u 2021. godini iznosila je 3531 euro, što je najveći razlog velikog zanimanja bh. građana za ovaj posao. Četvrti po brojnosti su državljani Hrvatske - 14.700, a peti državljani Srbije, kojih 11.300 radi kao njegovatelji u Njemačkoj.

RH već uložila 1.3 milijarde eura u BiH, a dolaze i novi projekti (Večernji list, subota, 8. srpnja 2023.)

 Republika Hrvatska uložila 1.3 milijarde eura u Bosnu i Hercegovinu, a dolaze i novi projekti. Osim političke podrške, Hrvatska je i strateški važan ekonomski saveznik BiH.

U 2022. BiH bila najveći primatelj hrvatske bilateralne pomoći s više od 40 projekata u vrijednosti od 16.7 milijuna eura. Hrvatska će svojim savjetima, ali i pozicijom i ugledom u EU, svakako ojačati perspektivu BiH za IPA projekte.

Hrvatski premijer Andrej Plenković u kontekstu gospodarstva podsjetio je na čak 4 milijarde eura vrijednu vanjskotrgovinsku razmjenu.

Hercegovački vojnik, list 4. korpusa Armije Republike BiH, Mostar, februar, 1993. br. 1

 Prvi broj Hercegovačkog vojnika, lista 4. korpusa Armije Republike BiH, Mostar, februar 1993. donosi brojne zanimljive priče.

Između ostalog može se odlomak razgovora sa gosp. Šefkijom Džihom, pomoćnika načelnika za bezbjednost 4. korpusa Armije RBiH, u kojem on između ostalog navodi: Konačno, Slobodan Milošević je i išao po Izraelu prije rata i kupovao licence kako treba postupati sa Muslimanima na osnovu iskustva Izraelaca vršeći genocid Arapa u Palestini. Iz reportaže sa prve linije koju potpisuje Faruk Krvavac, od Admira, zapovjednika grupe Donja Mahala, mogli smo čuti: Oružja i municije imamo i više nego što nam treba. Sve smo to dobili od bivše JNA koja je bila i sada je četnička. I ovo malo što sada imaju oružja, sve će to oni ostaviti, jer u našem naletu kad budemo oslobađali Bosnu teške će im gaće biti. (...) Srbočetničke bande su bile te koje bolovaše i danas boluju od ovih svih opakih riječi i djela. Valjda je to u genima pogani i zlikovaca da siluju, pale, ubijaju, raseljavaju, pljačkaju i nadaju se bez posla i rada dobiti pune stanove, a nas potčiniti trećerazrednim građanima, valjda zato što smo Muslimani.

Na ove Admirove riječi, Samir Marić, "pun ogorčenja ovako reče: Boli me zasljepljenost Evrope, boli me njena sljepoća, što gleda, ništa ne čini. Dopuštaju ti Evropljani da im se Milošević, Karadžić i ostala bratija svih boja i suludih htijenja krvavih ruka do lakata i do ramena šetaju Briselom, Ženevom, Parizom i ostalim metropolama bacaju ljagu na narod koji nema pravo čak ni oružje za odbranu da kupi. Sram ih bilo 200.000 mrtvih muslimana, 20 - 30.000 silovanih djevojčica, djevojaka i žena, bezbroj invalida, milion i više raseljenih, sve u ime nekakve velike, gadi mi se spomenuti ime. Misle oni da ćemo sjediti skrštenih ruku, da nas sele i preseljavaju gdje to njima bude ćeif."