PRETIS d.d. Vogošća - godišnji izvještaj za 2015. godinu/ Annual Report, 2015

PRETIS d.d. Vogošća - Izvještaj o izvršenoj reviziji finansijskih izvještaja za 2015. godinu/ Integral Auditors Report, 2015

PRETIS d.d. Vogošća - godišnji izvještaj za 2016. godinu/ Annual Report, 2016

Feminism, motherhood and the struggle for gender equality

6 November 2015

“In our struggle for equality, we tend to forget that women are also mothers (if they chose to be).  We should not be ashamed of our ability to give birth to a human being. The rights of mothers are also women's rights. Being a mother and a feminist is not a contradiction” says Aleksandra Miletić-Šantić, a lawyer and single mother of three children.

---

© Aleksandra Miletic-Santic

Aleksandra is originally from Mostar in Bosnia and Herzegovina (BH). She currently lives and works in Sarajevo as a BH focal point person for the Council of Europe’s Human Education for Legal Professionals Programme. She is also a specialist in the Monitoring and Evaluation of Development Programmes.

The years 1992-1995 was a tumultuous period in war torn Bosnia and Herzegovina when Aleksandra worked as a War Studio of Mostar correspondent for the Sarajevo-based Radio-Television BH. The multi-ethnic Studio had been created with the goal of being a source of optimism to citizens and as part of an attempt to preserve cultural and artistic life under abnormal conditions.  This studio was attacked and subsequently closed. In 1993 it was permanently destroyed when the building it occupied with the Headquarters of the BH Army was set on fire.

Aleksandra’s journalistic background and experience of living through armed conflict as a young woman has made her a passionate advocate for peace building. In her current professional capacity she works on the implementation of the United Nations (UN) Security Council Resolution 1325 on Women, Peace and Security. She has designed and facilitated training programs on gender and security, and also engages with the UN Women Office in BH to support national gender mechanisms in the implementation of the Resolution 1325.

“In the ideal world, being a feminist would be a matter of decency as it would be considered normal that all people have the same rights and liberties. That would include all rights - civil, social, economic and political.”

For the past 15 years, Aleksandra has been working on the improvement of human rights in BH, and was one of the pioneer gender advisors for the Common Security and Defence Policy missions of the European Union (EU). In her role as gender advisor for the EU Police Mission (EUPM) in BH she introduced the action plan for gender mainstreaming as a tool that focuses on improving the internal position of women staff members, while integrating gender in the EUPM mandate activities in BH.

Aleksandra’s dream of a better world drives her in the work she does:

“My dream is a world where everybody will be able to achieve their full potential, where not a single person will know about poverty or insecurity. Sadly, so many years after the adoption of basic human rights instruments, a way of life is still not a matter of individual choice.”

Aleksandra has been an AWID member since February 2014.

“I have become an AWID member as its mission and the way it is implemented strongly correspondents to my ideals. I also cherish the way AWID treats its members by paying due attention to every single member regardless of any basis. It makes every member feel as an important actor of change.”  

Potrošili milijune, a ni nakon 20 godina ne znaju gdje su nam minska polja/ They spent millions and after 20 years, they still don't know where the minefields are (Dnevni List, 7/11/2016)

https://web.archive.org/web/20161108181325/https://dnevni-list.ba/web1/potrosili-milijune-a-ni-nakon-20-godina-ne-znaju-gdje-su-nam-minska-polja/

Osvrt na specijalni izvještaj revizora o sistemu deminiranja na razini institucija BiH pod nazivom “Efikasnost sistema deminiranja u BiH”. Centar za uklanjanje mina ni 20 godina nakon završetka rata nema sve informacije gdje se mine nalaze u BiH, odnosno ne zna kolika je konačna sumnjiva površina. Postoje slučajevi da su se pronalazile mine ili dešavale nesreće na površinama koje nisu prvobitno okarakterizirane kao sumnjive. Ustanovljeno je kako se i pored više razina kontrole u sistemu deminiranja, nesreće i nepravilnosti  dešavaju na površinama koje je Centar za uklanjanje mina BiH proglasio sigurnim za korištenje. Posljedica dosadašnjih nesreća jeste da BiH, prema pravosnažnim presudama, treba isplatiti naknadu oštećenim osobama u iznosu od cca 850 tisuća maraka.

Potrošili milijune, a ni nakon 20 godina ne znaju gdje su nam minska polja

Centar za uklanjanje mina ni 20 godina nakon završetka rata nema sve informacije gdje se mine nalaze u BiH, odnosno ne zna kolika je konačna sumnjiva površina. Postoje slučajevi da su se pronalazile mine ili dešavale nesreće na površinama koje nisu prvobitno okarakterizirane kao sumnjive, navode revizori

Uspostavljeni sustav deminiranja na razini institucija BiH nije efikasan, zaključili su državni revizori u specijalnom izvješću pod nazivom “Efikasnost sustava deminiranja u BiH”. Nakon sagledavanja situacije revizori su zaključili kako institucije BiH nisu poduzele sve neophodne aktivnosti kako bi osigurale efikasnost sustava deminiranja.

– Može se zaključiti da opredjeljenje BiH da se ozbiljno pristupi problemu deminiranja ne postoji čime je ugrožena realizacija strateških ciljeva BiH i ispunjenje međunarodno preuzetih obveza. Sustavno, proces deminiranja nije analiziran niti unaprijeđen posljednjih 15 godina, stoji u izvješću.

Potrošeni milijuni

Vijeće ministara BiH i Ministarstvo civilnih poslova BiH nisu poduzeli mjere kako bi se uspostavio funkcionalan institucionalni okvir za deminiranje niti su osigurali potrebna financijska sredstva za efikasnu implementaciju strateških ciljeva deminiranja. U posljednje tri godine za financiranje deminiranja u BiH utrošeno je približno oko 113,5 milijuna KM ili 38,5 posto od planiranih sredstava. Također, BiH godišnje izdvaja 75 posto manje sredstava nego što je planirano Strategijom protuminskog djelovanja BiH 2009. – 2019., a operacije čišćenja ovise u potpunosti o donatoru.

Šokantno otkriće iz ovoga izvješća je i to da čak ni oni kojima su mine direktna nadležnost o ovome problemu nemaju potpune informacije. Revizori navode kako  Centar za uklanjanje mina BiH (BH MAC)  nije poduzeo adekvatne aktivnosti s ciljem osiguranja efikasnosti i transparentnosti sustava deminiranja.

-Centar za uklanjanje mina ni 20 godina nakon završetka rata nema sve informacije gdje se mine nalaze u BiH, odnosno ne zna kolika je konačna sumnjiva površina. Postoje slučajevi da su se pronalazile mine ili dešavale nesreće na površinama koje nisu prvobitno okarakterizirane kao sumnjive, navode revizori. Ni kontrola kvalitete deminiranja koju provodi Centar za uklanjanje mina BiH nije efikasna. Ustanovljeno je kako se i pored više razina kontrole u sustavu deminiranja, nesreće i nepravilnosti  dešavaju na površinama koje je Centar za uklanjanje mina BiH proglasio sigurnim za korištenje.

-Navedene nesreće i nepravilnosti sve više postaju uobičajena pojava jer Centar za uklanjanje mina BiH nije poduzimao aktivnosti kako bi se sustav deminiranja, prvenstveno kontrole kvalitete, unaprijedio, upozoravaju revizori.

Nema kazni

Koliko država neozbiljno pristupa ovom problemu govori informacija kako su u ovoj godini izdvojili samo 100 tisuća maraka za deminiranje. Nova dinamika predviđa da bi BiH, u najboljem slučaju, ako institucije prepoznaju važnost rješenja ovoga problema, mogla biti očišćena od mina 2024. godine, a ne 2019. kako je to planirano Strategijom protuminskog djelovanja „BiH bez mina 2019“. Revizija čak navodi kako postoje i mišljenja kako se BiH mina neće riješiti ni za 60 godina. Ono na što revizori nadležnim skreću pozornost jeste i to da se definirani mehanizam disciplinske odgovornosti  ne primjenjuje ili se minimalno koristi. Do danas, bez obzira na broj nepravilnosti i nesreća, nijedna deminerska organizacija ili pojedinac nije novčano kažnjena.

Brojne nesreće

Trenutna veličina minski sumnjive površine u BiH iznosi 1.176,5 kilometara kvadratnih ili 2,3 posto u odnosu na ukupnu površinu BiH.

Izvješće navodi i kako je u razdoblju od 200.5–2016. godine, rezultat minskih i deminerskih nesreća taj da je 25 ljudi izgubilo život i 24 ih je povrijeđeno. Pored navedenog desile su se 23 nepravilnosti. Posljedica dosadašnjih nesreća jeste da BiH, prema pravosnažnim presudama, treba isplatiti naknadu oštećenim osobama u iznosu od cca 850 tisuća maraka.

Procjene ukazuju da danas u BiH približno 545.000 građana živi u neposrednoj opasnosti od identificiranih ili neidentificiranih minskih polja i njihov život je u svakodnevnoj opasnosti. Na temelju broja ugroženih zajednica (cca 1.400) i razine utjecaja mina, BiH se svrstava u red najugroženijih zemalja na svijetu.

Narušen ugled

Revizori navode i to kako proces deminiranja u BiH prate česti negativni medijski natpisi koji utječu na transparentnost cijelog procesa, ali i to da je bivšem ravnatelju BHMAC-a početkom 2016. godine izrečena pravosnažna presuda zbog zlouporabe službenog položaja.

-Sustav nije postavljen na zdravim temeljima i ne može se očekivati ni da isti daje efikasne rezultate. U nedostatku transparentnosti rada i različitih koruptivnih špekulacija, BHMAC-u je narušen ugled među donatorima, ali i javnosti. I pored takve situacije ne može se zaključiti da je BHMAC poduzeo aktivnosti kojima bi rad učinio transparentnim i efikasnijim, zaključak je revizorskog izvješća.  

Piše:Vanja Bjelica-Čabrilo, dogadjaji@dnevni-list.ba

Ejup Ganić kritikuje američku šutnju u njegovom slučaju/ Ejup Ganic Criticises US Silence in His Case - 21.4.201 klix0

https://www.klix.ba/vijesti/bih/ejup-ganic-kritikuje-americku-sutnju-u-njegovom-slucaju/100421032
(English translation below)

Ejup Ganić kritikuje američku šutnju u njegovom slučaju

Član ratnog Predsjedništva RBiH Ejup Ganić, koji se suočava sa mogućnošću da ga Velika Britanija izruči u Srbiju zbog optužbi za ratne zločine, kritikovao je danas administraciju američkog predsjednika Baracka Obame, jer se nije oglasila o njegovom slučaju. Ganić je američkom dnevniku "Miami Herald" rekao da "Amerikanci ne treba da šute o ovom slučaju, jer šutnja znači odobravanje". Ganić je podsjetio da je on 1996. godine dočekao tadašnju prvu damu SAD-a, a sada šefa diplomatije Hillary Clinton tokom njene posjete BiH, kao i da se sastao sa specijalnim predstavnikom američkog predsjednika za Balkan Richardom Holbrookeom.
Kontroverza je izbila 2008. godine kada je tokom svoje predsjedničke kapmapnje Clinton rekla da je po njenom dolasku na aerodrom u Tuzli 1996. godine otvorena snajperska vatra, što su osporili novinari koji su tada bili sa njom. Prema Ganićevim riječima, on je "pokušao da umanji nastalu štetu, ističući da je tada i on bio zabrinut zbog bezbjednosti u BiH".

On je izrazio zaprepaštenost i zbog neoglašavanja Holbrookea, koji je sada specijalni predstavnik SAD za Afganistan i Pakistan."Svi šute, pa čak i američki ambasador u Sarajevu. State Department treba da reaguje i da pošalje svog posmatrača. Treba da ukažu na rezultate istrage Tribunala u Hagu", rekao je Ganić. State Department je do sada odbijao da komentariše ovaj slučaj, ali je portparol američkog MIP-a P.J. Crowley danas rekao da je "Washington upoznat o slučaju koji je u procesu pred britanskim pravosuđem".

Ganić je naglasio da je njegov slučaj u BiH izazvao "veliku paniku" i da joj nanosi štetu kao i reputaciji tribunala za ratne zločine. Vlasti u Beogradu traže od Velike Britanije da im izruči Ganića na osnovu optužnice podignute u Srbiji, koja ga tereti za ubistvo i ratne zločine 3. maja 1992. godine u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu.

Sud u Londonu odlučio je juče da će 5. jula u cjelosti razmatrati zahtjev Srbije za Ganićevim izručenjem. On će do tada u Londonu ostati u kućnom pritvoru.

Ejup Ganic Criticises US Silence on His Case

Ejup Ganic has criticised the U.S. over its silence on his case.

A member of the wartime Presidency of the Republic of Bosnia and Herzegovina, Ejup Ganić, facing the possibility of being extradited by the UK to Serbia in relation to the war crimes charges, has criticized today the Administration of the US President Barack Obama, for their silence in his case. "The Americans shouldn't be silent on this case. Silence implies approval," Ganic told "Miami Herald" .

He also reminded that in 1996, it was him who welcomed the then US First Lady and current Secretary of State, Hillary Clinton, during her visit to BaH, as well as that he had a meeting with the special envoy of the US President to the Balkans, Richard Holbrooke.

A controversy was started in 2008 when during her election campaign, Clinton said that at her arrival to the Tuzla airport in 1996, the snipers opened fire, which was denied by the reporters who accompanied her. According to Ganic, "he tried to minimize the damages by pointing out that at that time, he was also worried about security in BaH".

He expressed his shock also because Holbrooke, currently US envoy to Afghanistan and Pakistan failed to react. "Everyone is silent, even the American ambassador in Sarajevo," Ganic said in the interview. "The State Department should react and send their observer. They should point to the findings of the Hague Tribunal." 

Up until now, the State Department has sustained from commenting on this case. However, the United States Assistant Secretary of State for Public Affairs P.J. Crowley has stated today that “Washington is aware of the case, and it is proceeding through the British legal system".

Ganic emphasized that his case is causing "big panic" in his country, as well as damage to it, but also to the reputation of the war crimes tribunal. The authorities in Belgrade requested from the UK to extradite Ganic on the basis of the indictment filed in Serbia, including charges for homicide and war crimes committed on the 3rd of May, 1992 in Dobrovoljacka Street in Sarajevo.

The Magistrates Court in London set the 5th of July as the date for the hearing of Serbia's request for the extradition of Ganic. Until then he is staying in London under house arrest.

Popis stanovništva FNR Jugoslavija 1961./ Census FPR Yugoslavia 1961