CONCEPTUAL FRAMEWORK ON
THE EUROPEAN SECURITY AND DEFENCE POLICY (ESDP) DIMENSION OF
THE FIGHT AGAINST TERRORISM
srijeda, 16. siječnja 2019.
ProdDoc Establishment of Association of Women Police Officers in the Institutions of Bosnia and Herzegovina/ Osnivanje Udruženja žena-policijskih službenika u Institucijama Bosne i Hercegovine (2011) (English and local)
Establishment of Association of Women Police Officers in the Institutions of Bosnia and Herzegovina/ Osnivanje Udruženja žena-policijskih službenika u Institucijama Bosne i Hercegovine (2011) (English and local)
From the Balkans to ISIS: Militant Islamism in Southeastern Europe, Security and Intelligence Series Special Analytical Report SEERECON (December 2014)
From the Balkans to ISIS: Militant Islamism in Southeastern Europe Security and Intelligence Series Special Analytical Report (December 2014)
Copyright © 2014 by Gordon N. Bardos SEERECON LLC
Copyright © 2014 by Gordon N. Bardos SEERECON LLC
utorak, 15. siječnja 2019.
Odluka ESLJP - Lakhdar BOUMEDIENE, Hadj BOUDELAA, Mustafa AIT IDIR, Mohamed NECHLA, Belkacem BENSAYAH i Saber LAHMAR protiv Bosne i Hercegovine (naturalizovani BiH državljani kojima je oduzeto državljanstvo)
ODLUKA
Aplikacije br. 38703/06, 40123/06, 43301/06, 43302/06, 2131/07 i 2141/07, koje su
protiv Bosne i Hercegovine podnijeli Lakhdar BOUMEDIENE, Hadj BOUDELAA,
Mustafa AIT IDIR, Mohamed NECHLA, Belkacem BENSAYAH i Saber
LAHMAR, u periodu između 26. septembra i 21. decembra 2006. godine
Evropski sud za ljudska prava (Četvrti odjel), zasjedajući 18. novembra 2008.
Ko su "buhe" u obavještajnom sektoru: Jedna se preziva Špirić, voli brzu vožnju, kafanske tuče i državne plaće (faktor.ba 21.09.2017.)
https://faktor.ba/vijest/ko-su-buhe-u-obavjestajnom-sektoru-jedna-se-preziva-spiric-voli-brzu-voznju-kafanske-tuce-i-drzavne-place-265570
Ko su "buhe" u obavještajnom sektoru: Jedna se preziva Špirić, voli brzu vožnju, kafanske tuče i državne plaće
Obavještajni sektor u Bosni i Hercegovini, slikovito nam je jučer na sjednici Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH opisao Nikola Špirić, kao "vreća buha" koje negdje moraju da grickaju, peckaju i da ujedaju.
Da je Špirić stručnjak za etnomologiju, do jučer nismo znali, ali je od ranije poznato da je vrstan poznavatelj prilika u bosanskohercegovačkom obavještajnom i paraobavještajnom sektoru. Jedna od "obavještajnih buha", kako ih je Špirić nazvao,zove se Aleksandar Špirić. Uposlenik je Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) BiH i sin je Nikole Špirića.
Prije nego što je postao obavještajna buha, mlađi Špirić je kao student upravljao kadrovskom politikom Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci. Profesori kojima prezime Špirić nije bilo dovoljno barem za "šesticu" u Aleksandrovom indeksu su nagrađivani otkazima. Ta je sudbina zadesila banjalučkog profesora Ratka Kraravušića. Iako je od njega zatraženo da "bude blagonaklon prema studentu Špiriću", ovaj je to odbio, što je označilo i kraj njegove karijere na Ekonomskom fakultetu. "Šestice" u indeksu su studentu Špiriću bile prihvatljive, dok, kada su automobili u pitanju, nije dolazilo u obzir ništa ispod "osmice" pa je junior studentske dane kratio brzom vožnjom u svom luksuznom Audiju A8.
U vreću buha je mlađi Špirić upao nedugo nakon okončanja studija. Zaposlen je, uprkos izostanku potrebnih kvalifikacija, u banjalučkom uredu OSA-e. U imovinskom kartonu iz 2010. godine njegov je otac naveo da Aleksandrova mjesečna primanja iznose 3.600 KM mjesečno. Nije loše za prvo radno iskustvo. Pored solidnih sinovih primanja, novitet u Špirićevom imovinskom kartonu iz 2010. godine je, za razliku od četiri godine starijeg kartona, bio i Aleksandrov 150.000 KM vrijedan stan u Beogradu.
Imovinski karton Nikole Špirića iz 2010. godine koji se odnosi na primanja i imovinu sina Aleksandra
Pobrinuo se brižni otac da beogradski stan ne ostane prazan. Pri trgovini za raspodjelu mjesta u Vijeću ministara 2012. godine je, pored pozicije ministra finansija i trezora za sebe, Špirić za sina uspio isposlovati poziciju prvog sekretara Ambasade BiH u Srbiji. Zahvaljujući potpisanom protokolu između BiH i Srbije, prema kojem obavještajci jedne zemlje mogu raditi u diplomatsko-konzularnim predstavništvima u drugoj državi, Akeksandar Špirić se preselio u Beograd.
Pobrinuo se brižni otac da beogradski stan ne ostane prazan. Pri trgovini za raspodjelu mjesta u Vijeću ministara 2012. godine je, pored pozicije ministra finansija i trezora za sebe, Špirić za sina uspio isposlovati poziciju prvog sekretara Ambasade BiH u Srbiji. Zahvaljujući potpisanom protokolu između BiH i Srbije, prema kojem obavještajci jedne zemlje mogu raditi u diplomatsko-konzularnim predstavništvima u drugoj državi, Akeksandar Špirić se preselio u Beograd.
Iako je promijenio prebivalište, nije promijenio navike, poput sklonosti ka brzoj vožnji. U jednoj takvoj je 2014. godine uspio uništiti službeni automobil Ambasade BiH.
Slupani automobil Ambasade BiH u Srbiji
Ostavio je dubok trag obavještajac Špirić i na beogradskim splavovima, koji ga pamte po bahatosti i incidentima u kojima je učestvovao. Sinova obavještajna i diplomatska karijera nije spriječila oca Nikolu da se "progura" na mjesto predsjedavajućeg Zajedničke komisije za nadzor nad radom OSA-e, iako je i više nego očigledno da se radilo o sukobu interesa.
Ostavio je dubok trag obavještajac Špirić i na beogradskim splavovima, koji ga pamte po bahatosti i incidentima u kojima je učestvovao. Sinova obavještajna i diplomatska karijera nije spriječila oca Nikolu da se "progura" na mjesto predsjedavajućeg Zajedničke komisije za nadzor nad radom OSA-e, iako je i više nego očigledno da se radilo o sukobu interesa.
Sa te je pozicije tek nedavno smijenjen i to ne zbog sukoba interesa već zbog falsificiranja dokumenta Zajedničke komisije, kojeg je Špirić sročio, potpisao i bez znanja svojih kolega poslao OSA-i. Bio je to još jedan pokušaj diskreditiranja ove Agencije, nakon što prethodni sa izmišljenom aferom "Ušće" nije urodio plodom.
Mnogo zna, ne sumnjamo, Nikola Špirić i o paraobavještajnim službama u BiH. Jednom takvom rukovodi Risto Zarić, nekadašnji zamjenik direktora OSA-e, čiji je vozač Dragan Savić ukrao dokument OSA-e i dostavio ga "anonimno" Nenadu Stevandiću, zastupniku u Narodnoj skupštini RS-a i članu uže porodice Nikole Špirića. Mogao bi nešto Špirić reći i o ilegalnom prisluškivanju, ali ne onom kojeg pripisuje OSA-i, već prisluškivanju zvaničnika Saveza za promjene mobilnim prislušnim uređajima za potrebe njegovog SNSD-a.
To nije spriječilo Špirića da, nekoliko dana nakon što je golišavim fotografijama oplemenio vremensku prognozu RTRS-a, upozorava na pogubnost djelovanja paraobavještajnih službi po odnose sa Srbijom i Hrvatskom.
- Obavještajni sektor mora biti u funkciji politike koja zagovara dobrosusjedske odnose. Ovo što se dešava je kontra pravac od toga – kazao je Špirić.
S obzirom da se zna koje političke opcije u BiH su "prvaci" u gajenju dobrosusjedskih odnosa i zastupanju interesa Srbije i Hrvatske u našoj zemlji, Špirić je, sasvim slučajno, priznao namjeru da se OSA mora staviti u funkciju SNSD-a i HDZ-a, što je zapravo pozadina višemjesečnih nasrtaja na rad te Agencije.
Ko vodi sigurnosni sistem BiH: Od osumnjičenika za ratne zločine do osuđenika za pokušaj atentata (klix.ba 26.11.2015.) - Osmica, Džuvo, Aleksandar Špirić, Vuković, Zlatko Humo, Branislav Trišić
https://www.klix.ba/vijesti/bih/ko-vodi-sigurnosni-sistem-bih-od-osumnjicenika-za-ratne-zlocine-do-osudjenika-za-pokusaj-atentata/151126104
To i nije iznenađujuće s obzirom na činjenicu da su u strukturama ključnim za očuvanje nacionalne sigurnosti uposleni sinovi bh. političara, osumnjičeni za ratne zločine, osuđenici za pokušaj atentata, te optuženi za nesvjestan rad u službi. Nažalost, bh. građanima postale su uobičajene vijesti da su nosiocima ključnih funkcija u sferama sigurnosti oduzeti pristupi tajnim podacima.
Vijeće ministara BiH imenovalo je Osmana Mehmedagića na funkciju direktora Obavještajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine. Mehmedagić je na ovoj poziciji naslijedio Almira Džuvu koji se na čelu OSA BiH nalazio deset godina.
U političkim krugovima odavno se znalo da će Osman Mehmedagić zvani Osmica biti imenovan na čelo Obavještajno-sigurnosne agencije BiH.
Odluka o imenovanju donesena je nakon konsultacija predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića s članovima Predsjedništva BiH Draganom Čovićem, Bakirom Izetbegovićem i Mladenom Ivanićem.
Iako se spekulisalo da se predstavnici Saveza za promjene iz entiteta Republika Srpska, a koji čine parlamentarnu većinu na državnom nivou zajedno sa SDA, HDZ BiH i DF-om, protive imenovanju, Vijeće ministara BiH imenovalo je Mehmedagića na funkciju direktora OSA BiH i to na prijedlog Ministarstva sigurnosti BiH na čijem čelu se nalazi Dragan Mektić.
Mehmedagić je obnašao dužnost rukovodioca Odjela za tajno praćenje u Obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH, a radio je i u jugoslavenskoj Službi državne sigurnosti.
Devedesetih godina angažovan je na poslovima osiguranja Predsjedništva BiH, a naknadno je počeo da radi kao pratilac predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića.
U Obavještajno-sigurnosnoj agenciji zaposlen je i Aleksandar Špirić, sin zastupnika SNSD-a Nikole Špirića u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Aleksandar Špirić u svojim dvadesetim godinama zaposlio se u Ambasadi Bosne i Hercegovine u Srbiji gdje je bio angažovan kao sekretar bosanskohercegovačke diplomatske misije u Beogradu.
Po povratku u BiH Aleksandar Špirića se zaposlio u Obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH.
Njegov otac izabran je za predsjedavajućeg Zajedničke komisije Parlamenta BiH za nadzor nad radom OSA BiH.
"To nije sukob interesa. Znate li vi koliko OSA BiH ima zaposlenih? U prvom sazivu bio sam predsjedavajući te komisije. To je Komisija koja se bavi ocjenom zakonitosti rada službe ne provodi niti zna za istrage", stava je Nikola Špirić.
Pored Špirića u OSA BiH zaposlen je i Zlatko Humo koji je nedavno bacio pirotehničko sredstvo u tunelu Salakovac, a tokom istrage priznao je krivicu. On se sumnjiči za izazivanje opće opasnosti.
U OSA BiH zaposlen je i Branislav Trišić zvani Brana na funkciji inspektora. U septembru 2015. godine Trišić je uhapšen po nalogu Tužilaštva BiH zajedno sa još četiri osobe.
Osim Trišića uhapšeni su Zoran Bogdanović, inače uposlenik u institucijama Brčko Distrikta BiH, te Milan Đokić zvani Mićo i Ljubiša Ikić, obojica nastanjeni u Bijeljini.
Navedeni osumnjičeni su pod istragom Posebnog odjela za ratne zločine i osumnjičeni su da su od 1992. do 1994. godine, u svojstvu pripadnika i zapovjednog kadra MUP-a RS, CJB Bijeljina - Stanice milicije Janja, sudjelovali u širokom i sistematičnom napadu usmjerenom protiv bošnjačkog stanovništva na području Janje i okolnih mjesta.
Oni su osumnjičeni za nezakonita zatvaranja, pretrese i hapšenja civilnog bošnjačkog stanovništva na području Janje i okoline. Nezakonito privođene žrtve su tom prilikom mučene, zlostavljane i premlaćivane, nanošene su im teške tjelesne povrede, tri osobe su od posljedica zlostavljanja smrtno stradale, a veći broj žrtava pretrpio je fizičke i psihičke povrede koje su ostavile trajne posljedice na njihovo zdravlje.
Upitna je i prošlost pomoćnika ministra sigurnosti BiH Vjekoslava Vukovića koji je odgovarao pred sudom za pripremu atentata autobombom u Rijeci u oktobru 2008. godine.
Hrvatski mediji pišu da je Vuković "bio osuđen na devet mjeseci zatvora kao posrednik u nabavi eksploziva kojim je trebao biti izveden atentat, a jednaka kazna, također zbog posredništva, bila je izrečena i Ivanu Filipoviću (41), vojnom penzioneru, nekad selektoru juniorske boksačke reprezentacije i oficiru u Afganistanu, dok je Robert Dragin (45), riječki redar, bio zbog poticanja na ubistvo iz koristoljublja osuđen na šest godina i tri mjeseca zatvora".
Vuković je prvostepenom presudom osuđen, ali je drugostepeni organ presudu ukinuo i postupak vratio prvostepenom.
Tu se ne završavaju sve afere čelnika sigurnosnog sistema BiH. Podsjećamo, nekadašnji direktor SIPA-e Goran Zubac prošle godine je osuđen jer 7. februara nije ispoštovao obavezu da zaštiti zgradu Predsjedništva Bosne i Hercegovine čime je državnoj imovini zbog toga pričinjena šteta od gotovo 200.000 eura.
Prema optužnici, on je odbijao odgovoriti na zahtjeve za pomoć u sprječavanju napada demonstranata na zgradu Predsjedništva, koje mu je upućivao tadašnji direktor Direkcije za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine Himzo Selimović.
Nakon što je Tužilaštvo BiH podiglo i potvrdilo optužnicu za nesavjestan rad u službi, Ministarstvo sigurnosti BiH oduzelo je tadašnjem direktoru SIPA-e Goranu Zubcu dozvolu za pristup tajnim podacima.
U obraćanju zastupnicima u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH državni tužilac Goran Salihović pozvao je zastupnike da smijene Zubca.
"Imamo slučaj Zubac, čovjek je osuđen, on vodi Agenciju za istrage i zaštitu BiH (SIPA), to je vaš zadatak da ga smijenite. Ne znam zašto ga ne smjenjujete, ja ne mogu da radim neke predmete jer imam zabranu pristupa tajnim podacima", pitao je Salihović parlamentarce.
Nedavno je Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine oduzelo i ministrici odbrane BiH Marini Pendeš dozvolu za pristup tajnim i vrlo tajnim podacima i to zbog potvrđene optužnice u postupku koji se protiv nje vodi pred Sudom BiH.
Vijeće ministara BiH imenovalo je Osmana Mehmedagića na funkciju direktora Obavještajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine. Mehmedagić je na ovoj poziciji naslijedio Almira Džuvu koji se na čelu OSA BiH nalazio deset godina.
U političkim krugovima odavno se znalo da će Osman Mehmedagić zvani Osmica biti imenovan na čelo Obavještajno-sigurnosne agencije BiH.
Odluka o imenovanju donesena je nakon konsultacija predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića s članovima Predsjedništva BiH Draganom Čovićem, Bakirom Izetbegovićem i Mladenom Ivanićem.
Iako se spekulisalo da se predstavnici Saveza za promjene iz entiteta Republika Srpska, a koji čine parlamentarnu većinu na državnom nivou zajedno sa SDA, HDZ BiH i DF-om, protive imenovanju, Vijeće ministara BiH imenovalo je Mehmedagića na funkciju direktora OSA BiH i to na prijedlog Ministarstva sigurnosti BiH na čijem čelu se nalazi Dragan Mektić.
Mehmedagić je obnašao dužnost rukovodioca Odjela za tajno praćenje u Obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH, a radio je i u jugoslavenskoj Službi državne sigurnosti.
Devedesetih godina angažovan je na poslovima osiguranja Predsjedništva BiH, a naknadno je počeo da radi kao pratilac predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića.
Humo priznao da je bacio pirotehničko sredstvo u tunelu Salakovac
U Obavještajno-sigurnosnoj agenciji zaposlen je i Aleksandar Špirić, sin zastupnika SNSD-a Nikole Špirića u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Aleksandar Špirić u svojim dvadesetim godinama zaposlio se u Ambasadi Bosne i Hercegovine u Srbiji gdje je bio angažovan kao sekretar bosanskohercegovačke diplomatske misije u Beogradu.
Po povratku u BiH Aleksandar Špirića se zaposlio u Obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH.
Njegov otac izabran je za predsjedavajućeg Zajedničke komisije Parlamenta BiH za nadzor nad radom OSA BiH.
"To nije sukob interesa. Znate li vi koliko OSA BiH ima zaposlenih? U prvom sazivu bio sam predsjedavajući te komisije. To je Komisija koja se bavi ocjenom zakonitosti rada službe ne provodi niti zna za istrage", stava je Nikola Špirić.
Pored Špirića u OSA BiH zaposlen je i Zlatko Humo koji je nedavno bacio pirotehničko sredstvo u tunelu Salakovac, a tokom istrage priznao je krivicu. On se sumnjiči za izazivanje opće opasnosti.
U OSA BiH zaposlen je i Branislav Trišić zvani Brana na funkciji inspektora. U septembru 2015. godine Trišić je uhapšen po nalogu Tužilaštva BiH zajedno sa još četiri osobe.
Osim Trišića uhapšeni su Zoran Bogdanović, inače uposlenik u institucijama Brčko Distrikta BiH, te Milan Đokić zvani Mićo i Ljubiša Ikić, obojica nastanjeni u Bijeljini.
Navedeni osumnjičeni su pod istragom Posebnog odjela za ratne zločine i osumnjičeni su da su od 1992. do 1994. godine, u svojstvu pripadnika i zapovjednog kadra MUP-a RS, CJB Bijeljina - Stanice milicije Janja, sudjelovali u širokom i sistematičnom napadu usmjerenom protiv bošnjačkog stanovništva na području Janje i okolnih mjesta.
Oni su osumnjičeni za nezakonita zatvaranja, pretrese i hapšenja civilnog bošnjačkog stanovništva na području Janje i okoline. Nezakonito privođene žrtve su tom prilikom mučene, zlostavljane i premlaćivane, nanošene su im teške tjelesne povrede, tri osobe su od posljedica zlostavljanja smrtno stradale, a veći broj žrtava pretrpio je fizičke i psihičke povrede koje su ostavile trajne posljedice na njihovo zdravlje.
Vuković osuđen na devet mjeseci zatvora zbog posredovanju u pokušaju atentata
Upitna je i prošlost pomoćnika ministra sigurnosti BiH Vjekoslava Vukovića koji je odgovarao pred sudom za pripremu atentata autobombom u Rijeci u oktobru 2008. godine.
Hrvatski mediji pišu da je Vuković "bio osuđen na devet mjeseci zatvora kao posrednik u nabavi eksploziva kojim je trebao biti izveden atentat, a jednaka kazna, također zbog posredništva, bila je izrečena i Ivanu Filipoviću (41), vojnom penzioneru, nekad selektoru juniorske boksačke reprezentacije i oficiru u Afganistanu, dok je Robert Dragin (45), riječki redar, bio zbog poticanja na ubistvo iz koristoljublja osuđen na šest godina i tri mjeseca zatvora".
Vuković je prvostepenom presudom osuđen, ali je drugostepeni organ presudu ukinuo i postupak vratio prvostepenom.
Tu se ne završavaju sve afere čelnika sigurnosnog sistema BiH. Podsjećamo, nekadašnji direktor SIPA-e Goran Zubac prošle godine je osuđen jer 7. februara nije ispoštovao obavezu da zaštiti zgradu Predsjedništva Bosne i Hercegovine čime je državnoj imovini zbog toga pričinjena šteta od gotovo 200.000 eura.
Prema optužnici, on je odbijao odgovoriti na zahtjeve za pomoć u sprječavanju napada demonstranata na zgradu Predsjedništva, koje mu je upućivao tadašnji direktor Direkcije za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine Himzo Selimović.
Nakon što je Tužilaštvo BiH podiglo i potvrdilo optužnicu za nesavjestan rad u službi, Ministarstvo sigurnosti BiH oduzelo je tadašnjem direktoru SIPA-e Goranu Zubcu dozvolu za pristup tajnim podacima.
U obraćanju zastupnicima u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH državni tužilac Goran Salihović pozvao je zastupnike da smijene Zubca.
"Imamo slučaj Zubac, čovjek je osuđen, on vodi Agenciju za istrage i zaštitu BiH (SIPA), to je vaš zadatak da ga smijenite. Ne znam zašto ga ne smjenjujete, ja ne mogu da radim neke predmete jer imam zabranu pristupa tajnim podacima", pitao je Salihović parlamentarce.
Nedavno je Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine oduzelo i ministrici odbrane BiH Marini Pendeš dozvolu za pristup tajnim i vrlo tajnim podacima i to zbog potvrđene optužnice u postupku koji se protiv nje vodi pred Sudom BiH.
Pretplati se na:
Postovi (Atom)
-
Emina Ganić je 1997. godine upisala Univerzitet Oxford, odsjek modernu historiju. Tada je njen otac bio predsjednik Vlade, potpredsjednik SD... -
O ministru bezbjednosti, Draganu Mektiću, koji je na to mjesto došao 2015. kao kadar SDS-a - mnogo se piše. Imajući u vidu da je tokom de... -
http://dnevnik.ba/vijesti/hrvatska-nije-bila-agresor-na-bih-susak-je-slao-oruzje-u-sarajevo Razgovor sa Zoranom Čegarom, zamjenikom zapo... -
Jučer sam sasvim slučajno u birou za zapošljavanje na oglasnoj ploči pronašla ovaj biser, kojem je nažalost istekao rok, pa se ne mogu više... -
Najbogatiji Hrvati u Hercegovini vs najbogatiji Bošnjaci u trokutu Sarajevo-Tuzla-Zenica. Hercegovina - 190 tisuća Hrvata Najjači hrvatsk...
-
U pismu Hansu Koschnicku, administratoru Administracije Evropske unije u Mostaru, tadašnji gradonačelnik tadašnjeg Istočnog Mostara, Safet...