For History Lovers - June, 1994 - Month that Shaped Future of BiH

A summary of events in Bosnia and Herzegovina following the signing of the Geneva truce agreement on the 8th of June, 1994 (effective as of the 10th of June) providing for a month suspension of offensive military operations and provocative actions between the Bosnian Serb Army (BSA) and Presidency (BiH) Forces in BiH (UNPROFOR News, no. 9)

• Fighting and heavy shelling continued between the rival Muslim parties in the Bihac pocket  over entire June and July (on the 14th of June more than 1300 detonations were reported).
• Breaches of the Truce Agreement and casualties: Brcko (civilian casualties) , Gorazde (presence of the BSA in the exclusion zone), Maglaj (Britbat -1 Warriors engaged in fire with the BSA), Sarajevo (two civilians hit by sniper fire - one fatally - from unidentified side and one Serb civilian killed by sniper fire from the BiH Army side), Velebit mountains (a Jordanian Battalion 3 soldier - seriously injured in a mine explosion), Gorazde (a Britbat soldier injured in a mine explosion and one British soldier killed on the 26th of June as the result of the attack of the BSA and BiH forces directed at Ukrainian and British observation posts), Sector South (a Canadian soldier killed and two injured in a mine explosion), Sector North (two Polish soldiers killed and two injured in a mine explosion and one Croat civilian killed and three injured as a result of the collision between an UNPROFOR vehicle and a motorcycle), near Tesanj (a Britbat armored vehicle seriously damaged in a mine explosion leaving unidentified number of injured soldiers), Kiseljak (a Canadian soldier wounded by BiH forces).  
• Intensification of work of the five-nation Contact Group on the former Yugoslavia resulting in the completion of the proposed map of BiH. On the 5th of July they met in Geneva to approve a peace plan for BiH proposing a 51 (Serb side) - 49 (Muslim-Croat Federation) percent division of territory.
• Sarajevo meeting of donors and international agencies chaired by William Eagleton, Special Coordinator for the restoration of essential public services, which was followed by a pledging conference for the restoration of services in Sarajevo in New York, where ca $68 million was pledged by 20 Governments and the Soros Foundation. 
• On the 24th June, Lord Owen and Thorvald Stoltenberg (Co-chairmen of the International Conference on the Former Yugoslavia) met in Corfu with the European Union Ministers, that was followed by the meeting with the Special Representative of the Secretary- General, Yasushi Akashi in Zagreb
• A 1,450-strong Turkish Battalion joined UNPROFOR.
• Planning for the arrival of additional UNPROFOR personnel from Pakistan and Bangladesh.
• Over two years a daily average of 163 tonnes of food and aid was delivered to Sarajevo.

Safet Oručević 1995. godine tražio da policija Republike Hrvatske patrolira Mostarom

U pismu Hansu Koschnicku, administratoru Administracije Evropske unije u Mostaru, tadašnji gradonačelnik tadašnjeg Istočnog Mostara, Safet Oručević, u januaru 1995. predložio da se u Mostar pozove policija iz Republike Hrvatske da patrolira Mostarom umjesto policije tadašnjeg Zapadnog Mostara.

U istom pismu koje je objavljeno u br. 7 novina koje su izdavali Muslimani/Bošnjaci u Istočnom Mostaru pod nazivom: "Stari most", Oručević traži administrativno uređenje grada sa šest općina radi očuvanja multietničkog karaktera Mostara, nazivajući Mostar stolnim gradom Hrvata i glavnim gradom Bošnjaka Hercegovine.

Iako se Oručević stalno poziva na multietničnost, zanimljivo je da za njega u Mostaru postoje samo Hrvati i Bošnjaci. U skladu sa njegovim prijedlozima, funkciju gradonačelnika i guvernera Neretvanskog kantona mogu isključivo vršiti Bošnjaci i Hrvati.

    

Hrvatska #INA među najvećim eksploatatorima naftnih polja kod Palmire

Kako piše hrvatski Express, među globalnim gigantima, koji drže naftna polja u Siriji, i to u okolini drevne Palmire, nalazi se i hrvatska INA.
Express navodi da ta polja predstavljaju obiteljsko blago cijele kompanije, jer su to najvrednija polja gdje INA ima pravo na eksploataciju.
2012. godine, INA je trljala ruke zato što su otkrili bogato nalazište plina i nafte i upravo su bili u pogon pustili postrojenje vrijedno nekoliko stotina milijuna eura. Međutim, samo 57 dana kasnije, proglašene su sankcije protiv Bašara al-Asada i INA se povukla iz Sirije. Navedeno postrojenje su eksplozivom uništili pripadnici Islamske države, te tako prouzrokovali INI višemilijunsku štetu.

Međutim, ovaj gubitak ne bi trebao predstavljati veliki problem za INU, imajući u vidu da je, prema pisanjima Expressa, vrijednost nafte na poljima INE u Siriji je oko dvije milijarde američkih dolara.
Sada postaje jasnije otkud toliko zanimanje Hrvatske za događanja u Siriji.

Five months after her concerns about the threat of Islamization of Bosnia and Herzegovina, Grabar-Kitarović receives royal treatment in Qatar

Ne tako davno, predsjednica R Hrvatske, gđa. Kolinda Grabar-Kitarović je, nakon sigurnosnog foruma NATO-a održanog u novembru u kanadskom gradu Halifaxu, dala intervju za Defense News u kojem je između ostalog navela da je Bosna i Hercegovina, pod prijetnjom islamizacije.

Zanimljivo je da je samo pet mjeseci kasnije, predsjednica Grabar-Kitarović, po pisanju hrvatskog ženskog magazina "Gloria", "primljena u Katru gotovo kao kraljica". Dočekao ju je katarski emir šeik TAMIM BIN HAMAD AL-THANI, a njegov otac je prekinuo odmor u Rimu, vrativši se u Dohu, isključivo radi ove posjete. 

Iz današnje perspektive (13.11.2023.) kada sam se ponovno vratila ovoj svojoj objavi zbog upozorenja Googlea vezanog za tehničke probleme sa ovom stranicom, još je zanimljivije da je razgovor sa tadašnjom predsjednicom uklonjen sa stranice portala defensenews Interview: President of Croatia Kolinda Grabar-Kitarovic (defensenews.com). Također su uklonjena otvorena pisma na koja se poziva portal Balkan Transitional Justice, a koja su uputili članovi nekoliko bošnjačkih udruženja žrtava rata, kojima su osudili njen navod da je Bosna i Hercegovina prijetnja regionalnoj stabilnosti zbog islamskog radikalizma (Bosnia War Victims Slam Croatia President’s Terror Claims | Balkan Insight).   

Ovaj put sam napravila skrinšotove članaka u pitanju - za svaki slučaj. Očito su pojedinci u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj shvatili procese rebrandiranja i kristaliziranja javnog mnijenja - na koje se tako često pozivaju u posljednje vrijeme - pretjerano doslovno!

Not so long ago, Croatia's president, Ms. Kolinda Grabar-Kitarovic, in the aftermath of the NATO Defense Forum held in November in Canadian Halifax, spoke for The Defense News, raising concerns about the Islamization of Bosnia and Herzegovina.

Interestingly, only five months late, President Grabar-Kitarovic, according to the Croatian magazine for women Gloria "was received in Qatar almost like a queen". She was welcomed by the Qatar emir sheikh TAMIM BIN HAMAD AL-THANI, and his father interrupted his vacation in Rome and came back to Doha, exclusively because of this visit.

Sumnjivi krediti Hypo banke plasirani na Balkanu

Kako je prenijela eKapija u septembru, 2013., nadležni iz Hypo Alpe Adria banke u Banjaluci su izjavili da je  Evropska komisija zvanično odobrila plan restruktuiranja ove banke na Balkanu, te su podružnice ove banke nastavile stabilno sa svojim poslovanjem. U prilogu pogledajte spiskove sumnjivih kredita koje je ova banka odobrila na Balkanu preko mreže koja obuhvata Hypo Alpe Adria Bank Int. - AG Klagenfurt, dd Zagreb, Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina i Slovenija.  

Neka od poznatijih imena su: Dita dd Tuzla (7.1 miliona EUR), SA Dundee Group doo Sarajevo (4.1 milion EUR), FIS Vitez (12 miliona EUR), NTV Hayat (4.8. miliona EUR), Autokuća Lijanovići (8.7 miliona EUR), Lijanovići - Široki Brijeg (5.2 miliona EUR), Sprind/Vegafrut/Sarajevska pivara (15.1 miliona EUR), a vrlo zanimljivi su i iznosi dodijeljeni Mercatoru (35 miliona EUR) i Ušću (60.1 miliona)

U Bosni i Hercegovini su do marta  2016. godine, 24 građana izvršila samoubistvu zbog kredita koji su uzeli u ovoj banci.

Odluka Doma za ljudska prava u predmetu Glamoč, 2001.

U odluci Doma za ljudska prava u predmetu „Glamoč“ navedeno je da tzv. Centar za borbenu obuku na teritoriji Glamoča postoji od prije 1991. godine, što znači da je uspostavljen još u vrijeme dok su građani u Bosni i Hercegovini bili čvrsto uvjereni da do rata u BiH ne može doći. U vrijeme donošenja ove odluke 2001., taj centar je koristio #SFOR.

Inicijativa za proširenje i „legalizaciju“ ovog centra krenula je 1997. kada je SFOR zatražio od Ministarstva odbrane Federacije da zvanično uspostavi Centar za borbenu obuku Federalne vojske na teritoriji Glamoča. Vlada SAD je u sklopu programa: „Opremi i obuči“, obećala značajnu pomoć Federaciji i angažovala američku firmu #MPRI za usmjeravanje razvoja Centra.

Radi nadgledanja rješavanja civilnih pitanja u vezi sa projektom legalizacije i proširenja Centra 1997. formirana je komisija sastavljena od predstavnika međunarodne zajednice u BiH sa ambasadorom Dieterom Woltmannom iz #OSCE-a na mjestu predsjedavajućeg.

Na teritoriji na kojoj se krenulo sa legalizacijom i proširenjem Centra nalazili su se domovi i imanja Srba koji su uslijed ratnih zbivanja na ovom području, 1995. napustili Glamoč. Njima je faktički oduzeta imovina i onemogućen povratak na inicijativu međunarodne zajednice u BiH. Odlukom Doma za ljudska prava je utvrđeno da je došlo do povrede njihovih prava na mirno uživanje imovine i na poštivanje doma u smislu člana 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima.

Značajno je navesti da je teritorij Glamoča područje plodne i obradive zemlje gdje se stanovništvo bavi nadaleko cijenjenih poljoprivrednih sorti i stočarstvom. Također, radi se o području atraktivnom za turizam, koje je predstavljalo svojevrsnu ekološku oazu. U tom smislu, posebno su zanimljivi navodi iz odluke da je 1998. godine, SFOR napravio snimke iz zraka kuća i drugih građevina na terenu predviđenom za izgradnju tzv. Centra za borbenu obuku. Na fotografijama su kuće imale krovove. Međutim, na fotografijama, snimljenim 2001. godine, krovovi su nestali. U odluci se navodi da je ostalo nejasno kako je do toga došlo.

Vlada Federacije po odluci Ustavnog suda BiH u predmetu Glamoč platila preko 2 miliona maraka