Prikazani su postovi s oznakom Obavještajci/ Intelligence agents. Prikaži sve postove
Prikazani su postovi s oznakom Obavještajci/ Intelligence agents. Prikaži sve postove

nedjelja, 5. srpnja 2020.

Igor Bavčar: S prevzemom ministrstva sem prišel v središčno točko partijskega režima (Novice, 1. 6. 2016)

https://siol.net/novice/slovenija/igor-bavcar-s-prevzemom-ministrstva-sem-prisel-v-srediscno-tocko-partijskega-rezima-418716?fbclid=IwAR27nGel5qbbFxe0NA7k_07VOXKIWCHqrhD5o4bWT9MsDMvacug3j12pIM0

Naš protielitizem nasprotuje tudi tistemu pozitivnemu smislu elite, ki jo za uspe­šen razvoj potrebuje vsaka družba, o vzpostavljanju nove gospodarske elite v času osamosvajanja pravi takratni notranji minister Igor Bavčar.
Štiri tedne pred dnevom državnosti 25. junija dnevno objavljamo izseke intervjujev z osebnostmi, ki so pomembno vplivale na slovensko osamosvojitev. Pogovori so zbrani v knjigi Boštjana Furlana, Ožbeja Peterleta in Marka Balažica Slovenija in pika!, ki bo pri Cankarjevi založbi izšla 15. junija.

Danes objavljamo dele pogovora z republiškim sekretarjem za notranje zadeve v Demosovi vladi Igorjem Bavčarjem.

Kaj za vas pomeni krilatica "sestop z oblasti"?
Odločitev za volitve je padla ob pričakovanju, da jim bo skozi formo svobodne politične volje uspelo podaljšati obstanek na oblasti. Z volilnim rezultatom koalicije Demos se jim ta račun ni izšel. A naša nesposobnost in napačna ocena, do kam smo pri prehodu v nov sistem prišli, sta omogočili, da je bil ta sestop z oblasti v resnici navidezen. Neizvedene reforme so omogočile, da je velik del partijske nomenklature preživel, tako v državni administraciji kot v pravosodju, tudi v medijih. Ostala je naklonjenost državnemu lastništvu, ki se enostavno ne more posloviti.
naslovnica
Danes poslušam očitke, da nismo izvedli lustracije. Takrat sem admini­strativno upokojil nekaj sto uslužbencev SDV-ja, tudi takšne s štiridesetimi leti. Demos na tej točki ni mogel priti do soglasja. Fokusiranje na lustracijo pred osamosvojitvijo bi pripeljalo do nevarnega razdora.
Prav tako je treba upoštevati, da smo prišli tako rekoč z ulice. Lojze Peterle je bil raziskovalec na nekem inštitutu, Janša in jaz sva bila mala podjetnika, potem so bili tu v glavnem profesorji, pisatelji, kulturniki. Nekateri smo imeli vsaj nekaj šole z ZSMS-ja, kar se je poznalo pri operacionalizaciji osamosva­janja. Nismo imeli Tomáša Masaryka, ki je naredil češko zgodbo s propadom K.u.K. imperija (Kaiserliche und Königliche Monarchie, Cesarska in kraljeva monarhija, op. a.). Stvari smo dobesedno delali sproti.
"Zelo težko je bilo premakniti ovire v glavah. Med drugim sem vodil projektno skupino za meje. Ko sem svojim ljudem povedal, da potrebujemo koncept za vzpostavitev južne meje, so me debelo gledali." (foto: Tone Stojko, hrani: Muzej novejše zgodovine Slovenije)"Zelo težko je bilo premakniti ovire v glavah. Med drugim sem vodil projektno skupino za meje. Ko sem svojim ljudem povedal, da potrebujemo koncept za vzpostavitev južne meje, so me debelo gledali." (foto: Tone Stojko, hrani: Muzej novejše zgodovine Slovenije) Foto: Tone Stojko
Učenje ob delu?
Tako je. Dan pred dogovorjenim formalnim prevzemom funkcije sva šla z Janšo v ministrske kabinete, ker smo popoldne izvedeli za odvzem orožja. Ko sem prišel, je vratarja skoraj kap. V moji bodoči pisarni ni bilo nikogar. V odprtem sefu je bila samo študija Analiza Ministarstva unutranjih poslova o delovanju Gestapa. V blagajni mi je predhodnik Tomaž Ertl pustil eno "reichsmarko" s Hitlerjevo podobo. Tam je bil kup telefonov. Poklical sem stalno službo in se je vendarle nekdo prikazal (smeh). Po prevzemu skoraj pol leta nisem mogel dobiti načelnika SDV-ja. Med desetimi kandidati ni bilo junaka, ki bi prevzel to nalogo. Končno sem našel Miho Brejca.
Večinoma smo imeli zelo naivne predstave o teh državnih zadevah. Zelo težko je bilo premakniti ovire v glavah. Med drugim sem vodil projektno skupino za meje. Ko sem svojim ljudem povedal, da potrebujemo koncept za vzpostavitev južne meje, so me debelo gledali. Ko sem to povedal hrvaškemu ministru Josipu Boljkovcu, pa je rekel: "Pa kakva granica. Ste vi ludi? Pa šta vam je? Pa daj. Ma nemoj sada to. To će biti sami problemi." (Kakšna meja! Ste nori? Kaj vam pa je? Dajte, nehajte! Same težave bodo s tem.) (smeh)
/…/
"Administrativno sem upokojil čez 300 ljudi. Najbolj moteče pa je bilo, ko sem jih razorožil in jim vzel policijska pooblastila.""Administrativno sem upokojil čez 300 ljudi. Najbolj moteče pa je bilo, ko sem jih razorožil in jim vzel policijska pooblastila." Foto: Matjaž Rušt
Ertl je aprila 1988 na sestanku v Beogradu poročal, da so v preteklem letu slovenskemu političnemu vodstvu poslali 127 informacij o »meščanski desnici«. Kako ste se lotili preobrazbe politične policije, namenjene pregonu slo­venskih državljanov, v obveščevalno službo, namenjeno zaščiti slovenskih državljanov?
Lotil sem se prijemov, ki niso bili epohalni, bili pa so zelo učinkoviti. Prepovedal sem uporabo vmesnih delilnikov. To so posebne sobe, ki še vedno obstajajo na vseh slovenskih poštah. Tja so speljani vsi kabli za telefonsko ko­munikacijo. Prepovedal sem uporabo Siemensove centrale pod Cankarjevim domom in "uherjev". To so bile vrhunske naprave za prisluškovanje in snemanje pogovorov. "Uher" so bile takrat sanje vsakega novinarja. Udba jih je imela 400.
Vodja oddelka za prisluškovanje je bil Srečko Brišar. Spominjam se, kako mi je polepšal dan, ko ni mogel priti na razgovor zaradi vnetega ušesa. Šef prisluškovanja na SDV-ju ima vnetje ušesa! Zdelo se mi je neznansko zabavno. Mislil sem si, Bog je!
Administrativno sem upokojil čez 300 ljudi. Najbolj moteče pa je bilo, ko sem jih razorožil in jim vzel policijska pooblastila. Potem sem počasi začel iskati nove ljudi, kar je potekalo res počasi.
/…/
Ali je obstajala želja po zamenjavi starih ekonomskih elit?
T. i. obračun s starimi gospodarskimi elitami je bil načrtovan, a bi zame­njavo gospodarskih elit težko izvedli tudi zato, ker je slovensko gospodarstvo relativno uspešno zamenjalo trge. Ne pozabimo, da smo imeli takrat enako število brezposelnih, kot jih imamo danes, a smo zadeve hitro sanirali. Ta ekonomija namreč ni bila tako centralno vodena, kot se nam je mogoče zdelo, ampak je imela neko določeno svobodo že takrat.
"Spominjam se, da sem v kampanji predlagal, da bi zagovarjali predajo upravljanja KAD-a in SOD-a tujim družbam. Saj so me skoraj odslovili!""Spominjam se, da sem v kampanji predlagal, da bi zagovarjali predajo upravljanja KAD-a in SOD-a tujim družbam. Saj so me skoraj odslovili!" Foto: Matej Leskovšek
Tukaj ni čarobne paličice. Govorimo o procesu, ki je praktično enak večstoletni prvotni akumulaciji, iz katere je nastal kapitalistični sistem. Pogovarjamo se o 25 oziroma 10 letih, ko bi se to moralo zgoditi. Kaj takega se ne more zgoditi brez radikalnih družbenih konfliktov. Zato je tudi današnje dogajanje, z vsemi očitki v zvezi s privatizacijo, povsem logično.
Slovenci tudi nismo imeli resne gospodarske elite v diaspori, ki bi bila sposobna pomembno poseči na slovenski trg kapitala. Predvojni kapital je bil pretežno nemški, češki, italijanski … Malo je bilo slovenskega, in še tega je komunistična oblast ne le odvzela, ampak je lastnike celo fizično iztrebila. Čeprav je velika večina podpirala odpor, jim to ni kaj dosti pomagalo. Naš protielitizem nasprotuje tudi tistemu pozitivnemu smislu elite, ki jo za uspe­šen razvoj potrebuje vsaka družba. Imeli smo kulturno elito, a to ni dovolj. Mešanica vsega tega je privedla do našega zaostajanja v tranziciji.
Ko smo z LDS-om leta 2000 premočno zmagali, smo nekateri hoteli v radikalne reforme. A posluha ni bilo niti znotraj LDS-a niti pri Drnovšku. Bil je prepričan, da smo zgodba o uspehu. V veliki meri smo v LDS-u sami generirali in spodbujali prepričanje, da ne potrebujemo resnejših reform. Spominjam se, da sem v kampanji predlagal, da bi zagovarjali predajo upravljanja KAD-a in SOD-a tujim družbam. Saj so me skoraj odslovili!
/.../
"Zdaj vidim, da Kučan vleče vzporednice med pobojem domobrancev in izbrisanimi, kar se mi zdi skrajno odurno.""Zdaj vidim, da Kučan vleče vzporednice med pobojem domobrancev in izbrisanimi, kar se mi zdi skrajno odurno." Foto: Bor Slana
Ko ste bili notranji minister, je prišlo do izbrisa. Bi se danes odločili enako?
Sprejemam stališče Ustavnega in Evropskega sodišča. Ne želim se opra­vičevati, vendar bi rad opozoril, da je vlada podprla amandma poslanke Mencinove, a je večina v parlamentu glasovala proti njemu. Po drugi strani so imeli ti ljudje možnost, da bi v nekem obdobju uredili svoj status. Nekateri so se celo javno opredelili proti temu, kar je na drugi strani spodbujalo zelo žolčne reakcije. Veliko je bilo nespretnosti administracije notranjega mini­strstva oziroma upravnih enot, ki so ljudi obravnavale kot po tekočem traku.
Žal mi je, da je do izbrisa prišlo. Ne bom trdil, da zadeva ni bila problematična, vendar bi bila v veliki meri rešljiva zgolj z angažmajem ljudi, ki jih je zadela. Obstaja del ljudi, ki tega niso vedeli. Je pa tudi del ljudi, ki namenoma niso hoteli prevzeti slovenskega državljanstva.
/.../
Bili ste prvi minister za evropske zadeve v Sloveniji. Kako ste vodili procese približevanja EU-ju?
Zdi se mi, da smo zadevo izvedli optimalno. Ves čas sem imel probleme z našim lastnim razmišljanjem, ne z EU-jem. V ta klub smo šele vstopali, pa so hoteli mnogi že na začetku menjati pravila za klub. Seveda pa v tem klubu niso bili zainteresirani za takšne ideje. Takrat sem spoznal celo vrsto procesov, ki mi prej niso bili poznani.
V rubriki 25 let Slovenije predstavljamo zgodbe iz časa slovenskega osamosvajanja in dogodke, ki so na drug način povezani s časom pred 25 leti. Brali boste lahko o dogodkih ob osamosvojitvi in njihovih akterjih, o tem, kakšno je bilo življenje v tistem času, kakšna je bila povprečna plača in kaj je bilo mogoče kupiti zanjo, s kakšnimi vozili smo se prevažali Slovenci, kdo so uspešni posamezniki, rojeni v žlahtnem letu 1991, in druge prispevke, povezane s slovensko petindvajsetico.

utorak, 15. listopada 2019.

Miroslav Tuđman najbolje zna ko je "Zagrepčanina" Ahmeda Zuhaira Handalu poslao u Mostar - Enes Ratkušić, STAV, 2017.

Prvi se put  dio medija, bosanskohercegovačkih i hrvatskih, o terorizmu udostojio progovoriti unoseći nevjericu u opservacije Miroslava Tuđmana o mudžahedinima, njihovim upotrebama i zloupotrebama u vrijeme rata u BiH, pogotovo o ulozi Alije Izetbegovića, omiljenoj zabavi “bh. honoraraca”, plaćenika spremnih isključivo na suicidna objašnjenja prema kojima su BiH i njeno rukovodstvo krivi za sve što se događalo u ovoj zemlji.

Za Miroslava Tuđmana kasno je da se ujeda za jezik. Računajući na “bosansku zaboravnost”, zaglibio je spominjući teroristički napad u Mostaru iz 1997. godine, naivno računajući da bi na taj način mogao osnažiti vlastite optužbe. Očito je da se prevario, kao i Ivo Lučić, njegov sufler i zamjenik u istom poslu. Nema dileme da je Ahmed Zuhair, zvani Handala, izvršilac spomenutog terorističkog akta. Ali, u čijem interesu i pod čijim pokroviteljstvom, pitanje je za diskusiju. Za interes islama zasigurno nije, kao što niti jedan drugi nije, a bilo ih je da im se broja ne zna, kako prije 11. septembra, dok se takav koncept uvježbavao u manjim sredinama poput Mostara, tako i poslije kada su ubojitost bombi trebali osjetiti i stanovnici svjetskih metropola.

Kada je BiH u pitanju, treba podsjetiti na neke činjenice koje, uprkos tome što ih mahom svi znamo, nerado izgovaramo jer razbijaju stereotipna tumačenja terorizma kao planetarnog problema. Da, mudžahedina je bilo u redovima Armije RBiH. Dakako da ih je bilo. To je neporecivo. Ali, kako su došli u zemlju, to je već tema o kojoj se oduvijek nerado govorilo, iako odgovor baš svako ko nije ostao bez pameti vrlo dobro zna. Jedina taksi-služba koja je u to vrijeme funkcionirala bio je UNPROFOR, a jedina destinacije preko koje su dolazili bila je Hrvatska. Više nego indikativan oblik saradnje. A šta se nameće kao zaključak? Tuđman ih otpremio za Bosnu, UNPROFOR ih dopremio, a Alija kriv što je paket dopremljen?!

Radi boljeg razumijevanja, pogotovo uvida u filozofiju obmanjivanja za kojom poseže Miroslav Tuđman, slučaj s autobombom koji se dogodio 18. septembra u Mostaru na najbolji način o tome svjedoči. Bilo je u to u vrijeme kada je koordinirano obmanjivanje javnosti, bez ulaženja u motive, bilo više nego očito. Samo zbog nezgodnih pitanja u tekstu koji sam u Ljiljanu objavio nakon mostarskog slučaja, redakcija je od strane međunarodnih asocijacija dobila oštar ukor, uz obrazloženje da je novinar izašao iz okvira profesionalnog pristupa događaju i zašao u tada očito zabranjenu sferu komentiranja. A šta sam pitao? Pitao sam se, naravno, odkud se Handala tako jednostavno, kad to ni Hrvati iz Hercegovine nisu bili u stanju, skrasio kao novopečeni Zagrepčanin? Dakle, pitao sam ono što danas, nakon dvije decenije, problematizirajući Tuđmanove opservacije, pitaju svi mediji. No, ono što je dušebrižnike iz međunarodnih ustanova daleko više zabrinjavalo i što, u kontekstu boljeg razumijevanja, neizostavno treba ponoviti, bilo je pitanje posljedica eksplozije autobombe.

Upravo je zato neophodno spomenuti nekoliko činjenica. Naime, autobomba, koju su u Mostar dopremili i s Handalom aktivirali Ali Ahmed Ali Hamad iz Bahreina i Nebil Ali Hil, poznatiji kao Abu Jemen, eksplodirala je u najprometnijem dijelu grada?! Sve se, dakle, zbilo u samom centru, u neposrednoj blizini policijske uprave, bolnice i stambenog kompleksa. Eksplozija autobombe, koja se dogodila dvadeset minuta prije ponoći, što je prema ljetnom kalendaru najpodesnije vrijeme za šetnju, napravila je krater širine gotovo dva i po metra i metar dubine, potpuno je uništila 56 stanova i 46 automobila i… niko nije poginuo?!

Naravno, graniči s nevjerovatnim. Takav epilog događaja kao i druge okolnosti u velikoj mjeri ostale su nejasne, ali je još manje jasnije zbog čega je pod zabranu stavljen svaki oblik snebivanja i čuđenja i zbog čega su takva vrsta pitanja tretirana sugestivnim, samim tim i stranim novinarskom komentaru događaja.

Miroslava Tuđmana, također, treba podsjetiti da bezočno laže iznoseći optužbe da BiH nije pokazala spremnost na kažnjavanje mudžahedina, navodeći mostarski slučaj za primjer. Bilo bi bolje da je takvu opservaciju uopće nije potkrepljivao primjerom, iz prostog razloga što je javnosti, bez obzira na kratka pamćenja, poznato da Ali Ahmed Ali Hamad dobio osam, a Nebil Ali Hil pet godina zatvora. Što se tiče Handale, glavnog izvođača radova, Tuđman i Lučić zasigurno najbolje znaju kako je i gdje pobjegao, pogotovo ako je na sigurno sklonjen od samog početka rata već spomenutim sredstvima prijevoza. Građanin Hrvatske na koncu nije mogao postati bez njihove saglasnosti. Ko mu je omogućio prijevoz i bjekstvo, javnosti barem za sada nije poznato, a što se BiH i njenog odnosa spram terorista, Handali je u odsustvu presuđeno deset godina zatvora.

(2017.)

Kompilacija članaka Enesa Ratkušića koje je pisao tokom perioda 1992. - 2018. objavljena je u knjizi "Bosna je veća od Evrope", CIF BiH, Stolac, 2019.




nedjelja, 27. siječnja 2019.

MEMORANDUM ON COOPERATION, RENDERING ASSISTANCE, AND MUTUAL COORDINATION OF AFFAIRS BETWEEN INTELLIGENCE SECURITY AGENCY AND STATE INVESTIGATION AND PROTECTION AGENCY (English translation) 2005

Mindful of the fact that in 2004 the Parliamentary Assembly of BiH enacted the Law on Intelligence Security Agency of BiH and as well the Law on State Investigation and Protection Agency, whose primary task is protection of BiH in the broadest term,

Considering the provisions of the Law on Law on Intelligence-Security Agency of BiH (Article 67, paragraph 1) and as well the Law on State Investigation and Protection Agency (Articles 21 and 22) which prescribe the obligation of mutual cooperation of the agencies,

Bearing in mind special and joint activities of the agencies and prescribed responsibility and obligation of the Director General of the Intelligence Security Agency (Article 27, paragraph 2, item 14) and the Director of the State Investigation and Protection Agency (Article 8, paragraph 1, item e) to close the contracts and provide cooperation with relevant institutions of BiH,

Being determined, as joint signatories, to arrange their mutual relations related to cooperation, rendering assistance, and mutual coordination of affairs from within competencies prescribed by the Law in the following manner:



MEMORANDUM
ON COOPERATION, RENDERING ASSISTANCE, AND
MUTUAL COORDINATION OF AFFAIRS BETWEEN
INTELLIGENCE SECURITY AGENCY AND
STATE INVESTIGATION AND PROTECTION AGENCY



I         GENERAL PROVISIONS

Item 1

Memorandum on cooperation, rendering assistance, and mutual coordination of affairs (hereinafter: Memorandum) has been made between the Intelligence Secuirty Agency (hereinafter: OSA/OBA) and the State Investigation and Protection Agency (hereinafter: SIPA).

Item 2

          The signatories of the Memorandum have hereby defined and arranged the manners and principles of cooperation, rendering assistance, and mutual coordination of affairs in accordance with their roles and competencies.

Item 3

          The Memorandum defines the basics of cooperation, roles and responsibilites of the signatories leaving the possibility to additionally elaborate its content later, in more precise and more detailed manner.

Item 4

          The reasons for making the Memorandum are desirable harmonization and complementariness of the intelligence, security and police activities of the institutions of BiH which are responsible for collection, assessment and delivery of intelligence data on threats against BiH, and as well for prevention, detection and investigation of criminal offenses from within the jurisdiction of the Court of BiH.


II        JURISDICTION/RESPONSIBILITIES/COMPETENCIES

Item 5

          OSA/OBA shall be responsible for the collection of data related to threats against the security of BiH, both in and out of BiH, their analysis and transfer to relevant users as defined in the Law on Intelligence Security Agency, and to other relevant bodies and officials in BiH when necessary in order to remove the threats against the security of BiH.

Item 6

          The Law on Intelligence Security Agency defines the threat against the security of BiH as threat against sovereignity, territorial integrity, constitutional order, basics of economic stability and as well threats against global security detrimental for BiH, including:

1.    terrorism, including international terrorism;

2.  espionage directed against BiH or detrimental for the security of BiH in any manner;

3.  sabotage directed against vital [rm1] national infrastructure of BiH or directed against BiH in another manner;

4.  organized crime directed against BiH or detrimental for BiH in any other manner;

5.  trafficking in drugs, weapons and humans directed against BiH or detrimental for BiH in any other manner

6.  illegal international production of weapons of mass destruction or their components and as well materials and devices needed for their production;

7.  illegal trade of products and technologies that are under international control;

8.  actions punishable under international humanitarian law;

9.  acts of organized violence or intimidation of ethnic and religious groups in BiH

Item 7

          OSA/OBA shall not have powers to conduct investigative actions, to arrest nor to force persons to cooperation.

Item 8

          The competencies of SIPA shall be:

1.       Prevention, detection and investigation of criminal offenses from within the jurisdiction of the Court of Bosnia and Herzegovina, especially organized crime, terrorism, war crimes, human trafficking and other criminal offenses against humanity and values protected by international laws, and serious financial crime;

2.       Collection of information and data on criminal offenses as referred in previous paragraph, and monitoring and analysis of security situation;

3.       Rendering assistance to the Court and the Prosecutor Office of Bosnia and Herzegovina in collecting information and carrying out the orders of the Court and of the Chief Prosecutor of BiH;

4.       Physical and technical protection of persons, facilities and other property protected under the Law on SIPA;

5.       Witness protection;

6.       Crime expert examination.


Item 9

          SIPA is police authority of BiH, whose sworn officers exercise police powers under the Law on Police Officials and act as sworn officers under the Criminal Procedure Code of BiH.


III       PRINCIPLES

Item 10

          OSA/OBA and SIPA shall commit themselves to assess mutually exchanged information in objective and detailed manner, making efforts to check them by application of own methods and means of work and objectify them for the purpose of their completion or rejection as groundless.

Item 11

          The obligation of each agency during mutual exchange of information is to achieve full protection of sources and methods through which the information have been obtained. With regard to this, the mentioned obligation is imperative for both agencies.

Item 12

The obligation of each Agency during mutual exchange of information which are classified under certain level of confidentiality is to treat, protect and file them in the manner correspondent to the level of confidentiality and rules which prescribe procedures for that field in each agency.

Item 13

          In certain cases in which OSA/OBA obtains information on commission of criminal offense from within the jurisdiction of SIPA, it is possible to withdraw the information from SIPA because of operational interest and grounded expectation that OSA/OBA shall through its methods identify wider criminal blackground, organizers or financiers of committed criminal offenses and, using consequent information, produce much wider effect on the security of BiH.


IV       FIELDS OF COOPERATION

Item 14

          The fields of cooperation between OSA/OBA and SIPA, before all in the area of combat against terrorism/international terrorism, organized crime, human trafficking, and actions punishable under international criminal law have been limited by legal competencies, powers and goals of the work of SIPA as police agency and OSA/OBA as intelligence agency.

Item 15

OSA/OBA shall be competent for the collection of data on activities and occurences out of BiH which pose threat against the security of BiH or they are in the interest of maintaining security of BiH.

As a priority, the goal of OSA/OBA defined by the law is informing users on recognized and assessed threats against the security of BiH.

OSA/OBA shall be competent for the collection of data on occurences and activities even within BiH which are threat against BiH in general.

Item 16

          SIPA shall be competent for the acts and occurences within BiH which imperil it by certain criminal act from within the jurisdiction of the Court of BiH.

          The priority task of SIPA as a law enforcement agency (police) shall be detection, prevention and investigation of criminal offenses, with the final goal of criminal-legal processing before court authorities.

Item 17

          Through the cooperation with foreign law enforcement agencies and other foreign relevant bodies, OSA/OBA and SIPA shall obtain information collected out of BiH. Depending on their nature, such information shall be delivered to each other for further check/completion or use in accordance with legal powers.

Item 18

          In cases in which the activities of OSA/OBA are concurrent during investigation of certain illegal occurences, it is necessary to take measures at the shortest time possible aiming at coordination and harmonization of the work of both agencies.

          The Director General of OSA/OBA and the Director of SIPA shall be responsible for making of specific and precise plan of further activity in such cases.

          As pre-requisite, the plan should include specific responsibility and precise executive powers.

Terrorism, including international terrorism

Item 19

Within the framework of collection of data on threats from the aspect of terrorism/international terrorism, and beside informing regular users on certain individuals, groups or organizations that may be directly linked to terrorist activities in BiH, OSA/OBA shall inform SIPA as well.


Item 20

In case that OSA/OBA obtains information on imminent preparations and plans for performance of terrorist act in BiH, it will promptly inform SIPA beside regular users.

Item 21

SIPA shall inform OSA/OBA on indications related to occurences, individuals, groups or organizations found out during its investigations and which may be directly or indirectly linked to the possible terrorist activites, but without enough elements for criminal responsibility.

Item 22
         
          While collecting information from all available sources, OSA/OBA and SIPA shall periodically make assessments on threats against BiH from the aspect of terrorism.


Organized crime

Item 23
         
          Within the framework of collecting data on organized crime, trafficking in drugs, weapons and humans directed against BiH or detrimental for BiH in any way, OSA/OBA shall inform SIPA on activities containing elements of criminal offense for further action.

Item 24
         
          SIPA shall inform OSA/OBA on occurences from mentioned field, initial or insufficiently checked information which still do not point to the elements of criminal responsibility.

Item 25

SIPA and OSA/OBA shall periodically (quarterly, semi-annually, annually) exchange assessments of the security situation in BiH, i.e. threats against BiH from the aspects of organized crime, trafficking in drugs, weapons and humans and other elements of security that are of interest for the security of BiH.
         





Sabotage, threat against persons and facilities

Item 26

Data that OSA/OBA collects within the framework of resisting threats of sabotage directed against vital [rm2] national infrastructure or in another way directed against BiH, and which point to the imminent commission of criminal offense or perpetrator shall be at the shortest time possible delivered to the authorized users and SIPA.
         
Item 27
         
          Also, OSA/OBA shall promptly and at the shortest time possible deliver to SIPA data collected using its operational means and methods in protection of institutions, facilities and persons of special importance in BiH, state level visits and other events, and assessed as necessary and which point to imminent threat, concrete plans or perpetrators of criminal offenses.

Item 28
         
OSA/OBA and SIPA shall continuously exchange information on indications, individuals, persons and organizations which may be linked with threats against the institutions of BiH and persons of special importance for BiH, and as well persons visiting BiH to whom the protection shall be provided under the regulations.

Item 29

SIPA and OSA/OBA shall periodically (quarterly, semi-annually, annually) exchange assessments of the security situation from the aspect of mentioned threats.
         

Actions punishable under international humanitarian law

Item 30

In the field of collection of data on criminal offenses punishable under international humanitarian law, having processed the information, including electronic data processing and filing, OSA/OBA shall deliver data to SIPA for further documenting, investigation and preparation for criminal proceeding for the Court of BiH.
                   
Item 31

OSA/OBA and SIPA shall continue to collect data on committed criminal offenses punishable under international humanitarian law in new or insufficiently investigated cases in which quality information and information on elements of criminal offense are missing.
         
Item 32

In case that OSA/OBA obtains data on stay and movement of ICTY indictees in BiH, exact location and all specific information related to the indictees and their accessories, it shall promptly inform SIPA (and vice versa) so that necessary measures could be taken in coordinated actions.

Item 33

SIPA shall inform OSA/OBA on indications related to mentioned criminal offenses or, especially, in the cases when it is necessary to conduct intelligence activity, checks or infiltration into target groups out of BiH.


V        LIAISON OFFICERS, IMPLEMENTATION AND DEADLINES

Item 34

OSA/OBA shall perform tasks and obligations from the "Memorandum on Mutual Cooperation on Rendering Assistance and Coordination of Affairs between OSA/OBA and SIPA" through relevant organizational units tasked with cooperation with other authorities and institutions.

Item 35

SIPA shall perform tasks and obligations from the Memorandum on Cooperation through its organizational unit – War Crimes Center or the person designated by the Director of SIPA.

Item 36

When assessed as necessary, OSA/OBA and SIPA shall establish joint task forces for the performance of tasks in specfic security issues.

Item 37

The Director General of OSA/OBA and the Director of SIPA shall be responsible for fulfillment of duties and obligations on mutual cooperaion, rendering assistance and coordination of affairs in the manner laid down in this Memorandum.

Item 38

The deadline for commencement of implementation of obligations laid down in the Memorandum shall begin immediately after the signing of Memorandum.



Intelligence Security Agency                 State Investigation and Protection Agency

        Director General                                              Director         



No:     01-693/05                                            No:     14-01-04-1360/04
Sarajevo, 18.01.2005                                      Sarajevo, 18.01.2005         



 [rm1]Not clear whether it's meant "ethnic  structure" or "state infrastructure".
 [rm2]Again,  not clear whether this is "ethnic structure" or "state infrastructure".

subota, 19. siječnja 2019.

SAZNAJEMO Bivši šef CIA kupuje dugove srpskih tajkuna - blic.rs 7-5-2016

https://www.blic.rs/vesti/ekonomija/saznajemo-bivsi-sef-cia-kupuje-dugove-srpskih-tajkuna/b0t2syt

SAZNAJEMO Bivši šef CIA kupuje dugove srpskih tajkuna

Investicioni fond KKR na čijem je čelu Dejvid Petreus, bivši šef CIA, zainteresovan je da otkupi neke od nenaplativih kredita banaka u Srbiji.
Dejvid Petreus FOTO: TANJUG/AP
Dejvid Petreus
To znači da bi ovaj investicioni fond otkupio neke od kredita koje banke potražuju od firmi iz privatnog ili državnog sektora, a ne mogu da ih naplate, a gde spadaju i dugovi tajkuna. Na taj način bi ušli u vlasničku strukturu firmi jer kupovinom nenaplativih kredita firmi stekli bi deo vlasništva firme koja se zadužila kod banke, a nije mogla da servisira svoje obaveze.
Među najvećim dužnicima: Goran Perčević, Miroslav Bogićević i Željko ŽunićFOTO: RAS / RAS SRBIJA
Među najvećim dužnicima: Goran Perčević, Miroslav Bogićević i Željko Žunić
Među najvećim dužnicima bankama su Miroslav Bogićević, vlasnik "Farmakoma MB", sa oko 400 miliona evra, Goran Perčević, vlasnik "Interkomerca", sa oko 160 miliona evra, i Željko Žunić, vlasnika "Beohemije", čija dugovanja prelaze oko 150 miliona evra.
- Fond je zainteresovan za rekstrukturiranje kompanija koje imaju problema u otplati - kaže izvor našeg lista iz Vlade.
Sastao se sa Aleksandrom Vučićem: Dejvid PetreusFOTO: TANJUG/AP
Sastao se sa Aleksandrom Vučićem: Dejvid Petreus
A Dejvid Petreus zajedno s ostalim predstavnicima fonda sastao se juče sa premijerom Aleksandrom Vučićem.
- Vučić je razgovarao sa predstavnicima KKR i o pronalaženju modela za rešenje nenaplativih kredita banaka u Srbiji na kojem već rade zajedničke radne grupe Ministarstva finansija, Narodne banke i KKR - navodi se u saopštenju koje je prosleđeno nakon sastanka.
U izjavi za "Blic" Vučić kaže da je zadovoljan sastankom.
- Upravo zbog loših iskustava banaka sa našim kompanijama, od Bogićevića do mnogih drugih, ogromne svote novca, stotine miliona evra, danas su nenaplative. Kada to rešimo, imaćemo dodatni uticaj na rast naše ekonomije i banke će ponovo davati više novca u privredu, za startapove. To je jedna od važnih stvari koje pokušavamo da rešimo - rekao je Vučić.
PETREUS: ULAGANJE MILIJARDI DOLARA U ZEMLJE BIVŠE JUGOSLAVIJE


Jedan od gostiju Sarajevo Biznis Foruma Dejvid Petreus, predsednik KKR Global Instituta, rekao je da je u zemlje bivše Jugoslavije taj investicioni fond uložio milijarde, jer veruje da će te investicije uspeti.

Pročitajte još:

Američki investicioni fond planira da proširi paket ulaganja u region

U pomenutu priču ušla bi i Vlada Srbije.
- Nenaplativi krediti banaka su oko 3,5 milijardi evra. Fond KKR želi da zajedno sa državom otkupi neke od tih kredita, oni otkupe dug, reorganizuju firmu i kasnije je prodaju. Vlada bi tu bila kao kontrolor - kaže izvor našeg lista.
Jorgovanka Tabaković u izjavi za "Blic" kaže da je NBS opredeljena za traženju tržišnih rešenja:
- Visoko kredibilni međunarodni investitori će za nas biti uvek dobrodošao sagovornik. Aktivnosti koje smo sproveli od avgusta 2015. uticale su na uklanjanje velikog broja prepreka za rešavanje problematičnih kredita i aktivnosti potencijalnih investitora.

Ovo je pozitivan signal

- Produbljivanje tržišta problematičnih kredita i potencijalni ulazak renomiranog fonda velike finansijske snage kao što je KKR, koji već ima nekoliko uspešnih investicija u Srbiji, predstavlja pozitivan signal u nastavku započetih reformi i osnaživanju domaćeg finansijskog tržišta - rekli su u Ministarstvu finansija.

Fond KKR ukratko

Na čelu Fonda je Dejvid Petreus, bivši direktor CIA. Fond je 2013. godine potpisao sporazum o preuzimanju SBB. Pomenuti fond, kako se pominje, ima udeo u nekim medijskim kućama na Balkanu.