Brojne terorističke organizacije vehabijsko-selefijske ideologije prisegnule su rigidnoj Islamskoj državi
Unatoč tome što je teroristička organizacija Islamska država (ISIL) teritorijalno poražena i 2017. je izgubila područje koje je nazivala državom kalifata na Bliskom istoku te unatoč likvidaciji njezina utemeljitelja Abu Bakra al-Baghdadija, stručnjaci za sigurnost upozoravaju da ta zloglasna organizacija nije mrtva, štoviše da oživljava i na Bliskom istoku i u drugim regijama. Ponovno pojavljivanje ISIL-a ili bilo koje njegove inačice, neizbježno je s obzirom na velike neuspjehe nekoliko vlada na Bliskom istoku, u Africi i Aziji da je suzbiju. Zbog rata u Ukrajini i stanja u svijetu ISIL je u drugom planu i nije u fokusu, a još uvijek je vrlo aktivan i opasan. Samo u posljednjih godinu dana, osim u Afganistanu, ISIL je izveo nekoliko bombaških napada na vojne konvoje u planinskoj regiji Hamrin u Iraku, a u Siriji je pokrenuo napade na Deir Ezzor, Al-Hasakah, Raqqu i Aleppo, ubivši oko 300 ljudi. Procjenjuje se da još ima između 10.000 i 15.000 boraca u Siriji i Iraku, kojima su baze uglavnom u ruralnim područjima pod kontrolom sirijske i iračke vojske te nastavljaju postavljati zasjede i izvoditi bombaške napade uz ceste. Jedini teritorij koji je do danas ostao pod kontrolom ISIL-a i ostalih džihadističkih skupina je provincija Idliba na sjeverozapadu Sirije. Ondje je prije rata živjelo oko 300 tisuća ljudi, a danas ih je gotovo dva milijuna. Nitko nema prave informacije koliko je džihadista na tom području. Prema obavještajnim podacima, ondje su još i brojni državljani zemalja članica EU, SAD-a, Rusije ...
ISIL još djeluje u Afganistanu, ali njegova snaga i utjecaj variraju, iako se procjenjuje da i ondje ima između 15 i 20 tisuća boraca. U toj zemlji djeluje od 2014. godine. Tada su se neki talibanski borci odvojili od talibanske organizacije i pridružili se ISIL-u. Ta grupa bila je poznata kao ISIL-K (Islamska država Horasana provincija Khorasan) i uglavnom sekoncentrirala na istočne i sjeverne dijelove zemlje. ISIL-K i talibani često su se sukobljavali oko teritorija i utjecaja. Iako imaju slične ideološke korijene, dvije skupine imaju različite strategije i prioritete. Taj je sukob rezultirao brutalnim okršajima dviju skupina. Nakon povlačenja većine američkih snaga iz Afganistana 2021. godine, talibani su brzo napredovali u preuzimanju kontrole nad mnogim dijelovima zemlje. To je stvorilo novo okruženje u kojem ISIL-K pokušava iskoristiti nestabilnost i oslabljeni sigurnosni aparat.
Nakon gubitka teritorija na Bliskom istoku, ISIL se prebacio na taktiku gerilskih napada, kojima pokušava destabilizirati zemlje u kojima djeluje. Njegovi ciljevi uključuju vojne postrojbe, sigurnosne snage, civilno stanovništvo i vjerske manjine. ISIL i dalje koristi internet i društvene mreže za propagandu i regrutiranje novih članova. Iako su mu glavni računi na platformama poput Twittera, Facebooka i YouTube uklonjeni, ISIL koristi enkriptirane komunikacijske kanale i druge mreže kako bi širio svoju ideologiju i privukao nove simpatizere i borce. Do prihoda je, poznato je, dolazio prodajom nafte, pljačkama banaka, otmicama i drugim kriminalnim aktivnostima. Iako su mnogi od tih izvora prihoda smanjeni, još postoje izvješća da im novac pritječe od krijumčarenja nafte, trgovine oružjem, iznuda, ali i donacija izvana. ISIL i dalje promiče svoju radikalnu verziju islama i pokušava privući sljedbenike. Ta ideologija potiče nasilje, vjersku netoleranciju i stvaranje kalifata prema njihovoj interpretaciji. I u zemljama EU ISIL je i dalje aktivan, ali ne kao organizacija. Isilovci su u Europi vukovi samotnjaci, a njihovim smo napadima svjedočili i nedavno.
Posljednjih godina najviše su se na udaru ISIL-a našle afričke zemlje, u kojima je našao jako utočište. Da je Afrika danas postala uporište ISIL-a. dokazuje i zadnji krvavi napad koji su izvele Savezničke demokratske snage (ADF), paravojska povezana s terorističkom organizacijom Islamske države, u gradu Mpondwe u Ugandi, blizu granice s Demokratskom Republikom Kongo. Pripadnici terorističke skupine ADF, koja djeluje iz DR Konga, podrijetlom su iz Ugande i zakleli su se na vjernost Islamskoj državi. Dužnosnik pokrajinske vlade kazao je kako je islamistička milicija ubila najmanje 42 osobe, 38 učenika, zaštitara i dva člana zajednice u napadu na srednju školu, a oteto je 15-ero djece, uglavnom djevojke, dok su ubijeni uglavnom muškarci. Prema policijskim izvještajima, teroristi su upali u srednju školu Lhubiriha duboko u noći dok su učenici spavali te pritom zapalili spavaonice.
ADF i druge kongoanske paravojske već godinama izvode napade u pograničnom području dviju istočnoafričkih zemalja. Savezničke demokratske snage tvrde da se bore za prava muslimana, koje vlada u Ugandi sve više pomiče prema marginama društva. Cilj je skupine svrgnuti vladu u ugandskom glavnom gradu Kampali. Međutim, žrtve njihovih terorističkih napada uglavnom su civili. Dosad najgori napad koji je izvela ta teroristička skupina bio je na sveučilište u graničnoj pokrajini 1998., u čemu je smrtno stradalo 80 studenata.
ADF se protivi vladavini predsjednika Ugande Yowerija Musevenija, koji je na vlasti od 1986. godine. Američka vlada klasificirala je ADF kao globalnu terorističku organizaciju. Snage demokratskog saveza (ADF) već su više od dva desetljeća aktivne u Demokratskoj Republici Kongo i dijele istu radikalnu ideologiju s ISIL-om. Skupinom se upravlja prema šerijatu. Ako kradeš, izgubit ćeš ruku. Siluješ li dijete, umrijet ćeš. Kažeš li laž o nekome i otkriju te, kazna je smrt.
Vjerski rat između islama i kršćanstva u Africi, koji je počeo krajem prošlog i početkom ovog stoljeća na području Somalije, Sudana, preko Sahare, sjeveroistočno od Nigerije, ubrzano se širi prema ekvatorijalnom pojasu. Nakon obnove sukoba u Somaliji, Južnom Sudanu i Srednjoafričkoj Republici, džihadisti iz Ugande, povezani sa somalijskim ogrankom Al'Qa'ide, prelili su vjerski sukob neizvjesnog ishoda na krševit teren sjeveroistočnog dijela DR Konga. Jedini islamski pobunjenički pokret koji je djelovao u ekvatorijalnim džunglama Ugande od sredine 1990-ih upravo je ADF-NALU (Ujedinjene demokratske snage - Nacionalna vojska za oslobođenje Ugande). O toj se organizaciji ne zna mnogo. Ono što se zna jest to da su pripadnici ADF-a prekaljeni i obučeni borci kojima je zapovjednik Jamil Mukulu, katolik iz Ugande koji je prešao na islam sredinom 1990-ih i na meti je sankcija UN-a od 2011. godine. Prema podacima zapadne obavještajne službe, Mukulu je nekoć prošao ozbiljnu obuku u Al'Qa'idinim kampovima u Sudanu i Afganistanu te je još 2003. zamolio istomišljenike u Iraku da mu pomognu u srcu Afrike, ali i protiv zapadnih interesa u Ugandi, Keniji, Burundiju, Južnoj Africi.
Iako Jamil Mukulu potječe iz poznate kršćanske obitelji, tvrdi da je prešao na islam jer nije zadovoljan vladom Ugande zbog ponašanja prema muslimanima i njihova tlačenja ističući da islam jedini jamči vječni život u raju. Teroristička skupina stigla je iz Ugande 1995. godine. ADF ima nekoliko kampova za obuku u istočnom DR Kongu. Između srpnja 2010. i studenoga 2013. Benijevo civilno društvo registriralo je 660 otmica koje je izveo ADF, od kojih su se 382 dogodila u 2013. godini.
Teroristička organizacija Islamska država nakon nestanka u Iraku i Siriji, osim u Afganistanu, brojna uporišta našla je i u afričkim zemljama, gdje su brojne terorističke organizacije iste ideologije, vehabijsko-selefijske, dale prisegu i pridružile se ISIL-u. Radikalna organizacija Wilayat Sinai u Egiptu, prije poznata kao Beit al-Maqdis, pristupila je ISIL-u i sve svoje aktivnosti vodi kao ogranak ISIL-a u toj zemlji. Slična teroristička organizacija aktivna je i u Alžiru pod nazivom Vojska halifata. Ta je skupina otkazala poslušnost Al Qa'idi i pridružila se ISIL-u kao njegov ogranak u toj afričkoj zemlji. Teroristička organizacija Boko Haram nastala je prije nekoliko godina u nigerijskoj pokrajini Borno, a danas djeluje i na prostorima Kameruna i regije oko jezera Čad. Kao jedna od najvećih terorističkih organizacija u Africi, Boko Haram dao je prisegu i pridružio se pokretu ISIL-a. Trenutačno vodi sukobe protiv snaga sigurnosti Nigerije, Nigera, Kameruna i Čada, ali izvodi i napade na civile.
Al Shabaab, čiji je lider Abdel Kabir al-Mu'min, teroristička je organizacija koja je nastala 2006. godine nakon etiopske okupacije u Somaliji. Tu se organizaciju tereti za niz terorističkih napada u Somaliji i Keniji. Svoju odanost ISIL-u objavila je i radikalna skupina Al Murabitun, koja uporište ima u Maliju, ali djeluje duž afričkog pojasa Sahel. Riječ je o organizaciji koja je prije dvije godine nastala udruživanjem nekoliko manjih radikalnih pokreta. Nakon pada režima Moamera Gadafija, i Libija je postala povoljno tlo za različite terorističke skupine, uključujući i ISIL. Organizacija je uspjela uspostaviti baze i izvesti napade u nekim dijelovima zemlje. Djelovanje ISIL-a u Libiji dodatno je destabiliziralo situaciju u toj zemlji. U nekim dijelovima Malija zabilježeno je djelovanje ISIL-a, posebno u regiji Sahel. ISIL je uspio izvesti terorističke napade i regrutirati borce iz lokalnih militantnih skupina. Djelovanje ISIL-a u Maliju dodatno komplicira sigurnosnu situaciju u regiji koja već pati zbog drugih terorističkih skupina. Posljednjih godina pokrajina Cabo Delgado u Mozambiku postala je također poprište nasilja i terorističkih napada. Grupa poznata kao ISIL-Mozambik, koja je povezana s ISIL-om, izvodi napade na civilno stanovništvo, vojne postrojbe i infrastrukturu. Djelovanje ISIL-a u Mozambiku izazvalo je humanitarnu krizu i velik broj raseljenih ljudi. Velika prisutnost ISIL-a u afričkim zemljama zasigurno je pridonijela kompleksnosti situacije na afričkom kontinentu te stvorila plodno tlo i za druge terorističke skupine i lokalne konflikte. Teroristička organizacija ISIL koristi veze s drugim skupinama kako bi proširila svoj uzjecaj i iskoristila nestabilnost u tim regijama.
Nema komentara:
Objavi komentar