četvrtak, 2. srpnja 2020.

Alta Shopping centar još uvijek u mraku, vrata zaključana (27.10.2011.)

https://www.klix.ba/biznis/privreda/alta-shopping-centar-jos-uvijek-u-mraku-vrata-zakljucana/111027015

Foto: Sarajevo-x.comFoto: Sarajevo-x.com

Ispred ulaza smo zatekli nekoliko radnika prodavnica koje se nalaze u Alti. Na posao su, kažu, došli jer su očekivali da će problem biti riješen.

"Nemamo nikakvih informacija. Nadali smo se da je struja već uključena, ali nije. Inače je komunikacija sa upravom Alte veoma loša tako da ne znamo ni kad će, ni hoće li struja doći", kažu naši sagovornici.

Informaciju o tome kada će struja biti uključena smo pokušali dobiti i od menadžmenta Alta centra, ali na naše pozive niko nije odgovarao. Kako Sarajevo-x.com saznaje, vlasnik Alta Shopping centra Tie Sosnowski pobjegao je iz BiH prije 15 dana zbog velikih dugovanja.

Foto: Sarajevo-x.comFoto: Sarajevo-x.com

Kako smo već pisali, prostorije Alta Shopping centra jučer su u poslijepodnevnim satima ostale u mraku.

Našem portalu je u Elektrodistribuciji potvrđeno da je struja isključena zbog neplaćenih računa za nekoliko mjeseci, te da dug iznosi 126.000 KM.

Kako su se u Alti oglušili na upozorenja Elektrodistribucije da izmire dugovanja, struja im je isključena.

nedjelja, 28. lipnja 2020.

Sulejman Tihić se odmara na Oručevom posjedu, Dani (22.05.2009)

U selu Duhre, nadomak Kiseljaka, prolaznicima cesto zastane pogled na visokoj zidanoj ogradi, koja se uzidiže oko imanja smještenog na vrhu jednog brežuljka. Mještani, ako ih upitate cije je to imanje, kao iz topa ce vam odgovoriti: "Pa Selvera Oruca". Za neupucene, Selver Oruc je vlasnik Robot Commerce i bihacke fabrike kucanskih aparata Bira, a uz to je intimni prijatelj Zlatka Lagumdžije, predsjednika SDP-a - kažu da mu je sinu za rodendan kupio motor na kojem je bila velika crvena mašna.




Bihać: Protesti pratili otvorenje Robota (Akta, 15.08.2015)

https://www.akta.ba/vijesti/bihac-protesti-pratili-otvorenje-robota/55649

Bihać: Protesti pratili otvorenje Robota

15.08.2015. 08:23 / Izvor: Oslobođenje
U Bihaću je jučer otvoren novi Robot centar na samom ulazu u grad iz pravca Sarajeva. Svečanom otvorenju prisustvovao je vlasnik kompanije Selver Oruč i direktorica Robota Sajma Hodžić, a zajedno sa njima svečanu vrpcu su presjekli gradonačelnik Bihaća Emdžad Galijašević i premijer Unsko-sanskog kantona Izudin Saračević.
Radnici
Otvorenju je prisustvovalo oko hiljadu građana Bihaća, ali na samom ulazu na parking Robota stajali su i otpušteni radnici fabrike rashladnih uređaja Bira Bihać.
Inače, nekadašnje Gorenje, a kasnije Bira Bihać, nakon privatizacije postala je vlasništvo kompanije Selvera Oruča, međutim, prošle godine ovaj proizvodni pogon je zatvoren, a oko 200 radnika je ostalo bez posla.
"Imam 33 i po godine staža i ostala sam bez posla, nisam dobila ni fening otpremnine. Bili su nam rekli da će do 30. maja isplatiti sve, međutim, slagali su", kazala nam je Nada Vujić, otpuštena radnica.
Najmanji iznosi za otpremninu koja se duguju radnicima su 2.000 maraka. Nakon zatvaranja Bire radnicima je bila pružena mogućnost da nastave radni odnos, umjesto u proizvodnji, u trgovini. Međutim, ponuđene su im bile poslovnice na drugom kraju države.
Radnici kažu da u novom Robot centru ni jedan otpušteni radnik nije zaposlen, izuzev što sumnjaju da je netko iz njihovog sindikata dobio radno mjesto jer su ih u sindikatu izdali.
Otpušteni radnici, koji su jučer protestovali, kazali su nam da su vlasnici i uprava Robota bili izričiti da ne primaju stare radnike jer im još nisu oprostili što su tražili svoja zagarantovana prava.
Gradonačelnik
Zamjeraju i gradonačelniku Galijaševiću koji je upoznat sa problemima otpuštenih radnika Bire, ali ističu da je gradnja ovog novog objekta bila obustavljena zbog spornih urbanističkih rješenja, sve dok za gradonačelnika nije došao Galijašević, koji im je izdao sve dozvole. U obraćanju prilikom otvaranja, Galijašević se samo kratko se dotaknuo Bire.
"Ja sam danas razgovarao i sa gospodinom Oručem o sudbini Bire i tu se treba vidjeti šta se može učiniti, ali neke stvari nisu u nadležnosti Općine. Mi ipak trebamo da podržavamo domaću proizvodnju i danas smo ovdje jer upravo to činimo", kazao je Galijašević.
Prilikom otvorenja, direktorica Robota Sajma Hodžić, koja je i sestra Selvera Oruča, kazala je da je u novom objektu u Bihaću zaposleno 70 osoba.



Selver Oruč, sivomaslinasti ratni “bizmismen“ Sarajevski Robot Commerce je, prema presudama Suda BiH, preko 15 firmi "oprao" skoro tri miliona maraka (23. Apr. 2012)


Selver Oruč, sivomaslinasti ratni “bizmismen“


https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/697/selver_oruch_sivomaslinasti_ratni_bizmismen.html
Sarajevski Robot Commerce je, prema presudama Suda BiH, preko 15 firmi "oprao" skoro tri miliona maraka

  • Ekonomija
  • 23. Apr. 2012  20. Jun. 2012

Velike trgovačke firme: MG Mind iz Mrkonjić Grada, Robot Commerce iz Sarajeva i Diona iz Širokog Brijega su, prema presudama Suda BiH, utajile najmanje 1,1 milion KM poreza, ali zbog toga nisu kažnjene, stoji u danas objavljenom članku CIN-a.

Sarajevski Robot Commerce je, prema presudama Suda BiH, u periodu od 2003. do 2005. godine preko 15 firmi oprao najmanje 2,8 miliona KM. Iznos utajenog poreza nije naveden.
Protiv Saime Hodžić, direktorice Robota, je vođen postupak za poresku utaju u iznosu od 127.000 KM, ali ju je 2009. godine Općinski sud u Sarajevu oslobodio krivice.

U presudi se navodi da je Tužilaštvo djelomično dokazalo da je optužena "fiktivno prodala veću količinu robe", ali da nije uspjelo dokazati da je to urađeno u namjeri da izbjegne plaćanje poreza.

U međuvremenu, Robot je nakon 2005. godine nastavio razvijati svoju trgovačku mrežu. Danas ova firma ima šoping-centre na četiri lokacije u Sarajevu, te još desetak u drugim bh. gradovima.

Trenutno je pred Sudom BiH u toku proces protiv Robot Commercea za utaju poreza.
Ko je, zapravo, Selver Oruč, “samozatajni” vlasnik Robota i na koji način posluje, Slobodna Bosna je pisala u nekoliko navrata.
Svoju golemu mrežu maloprodajnih objekata Oruč je skoro isključivo izgradio u općinama čiji su nečelnici iz SDP-a ili SDA. Iako "Robot Commerce" spada u red vodećih trgovinskih kompanija u BiH, o vlasniku kompanije Selveru Oruču zna se jako malo.

Oručev munjeviti poslovni uspon započinje sredinom ratne 1993. godine kada je u sarajevskom predgrađu Butmiru otvorio improviziranu prodavaonicu prehrambenih proizvoda koja je poslovala u okviru njegovog tadašnjeg poduzeća Salamender. Radnja se nalazila na najprometnijem mjestu ratnog Sarajeva - tik uz tranšeju koja je vodila ravno do tunela prokopanog ispod piste Sarajevskog aerodroma. Nešto kasnije, kada je prvi put otvoren "plavi put", kada se roba mogla na mjesec-dva nesmetano uvoziti u Sarajevo, Oručevi konvoji bili su najbrojniji i u pravilu su se kretali u pratnji policije - vojne ili civilne - koja je štitila transport od usputne hajdučije. Oruč se vozio ispred konvoja, u sivom Mercedesovom džipu, i kroz prozor dijelio darove na brojnim vojnim i policijskim "punktovima" postavljenim na "putu spasa" na potezu od Kreševa, Igmana do Butmira.

"Salamander" se u kratkom roku nametnuo kao glavni i najkrupniji igrač na sivom ratnom tržištu prehrambenih proizvoda s maloprodajnim cijenama koje su u pravilu bile deset puta više od nabavnih. Biznis s hranom u ratnom Sarajevu bio je višestruko unosniji čak i od poratnog narko-biznisa.

Nekoliko mjeseci nakon sklapanja mira u Daytonu, Oruč je uklonio sve poslovne tragove poduzeća "Salamander". Umjesto "Salamandera" osnovao je novo poduzeće, bez kreditne povijesti i ratne hipoteke, pod nazivom "Robot Commerce". Prvi veći prodajni objekt u Sarajevu Oruč je izgradio u općini Novo Sarajevo (naselje Hrasno), u vrijeme prvog načelničkog mandata SDP-ovca Željka Komšića, aktualnog člana Predsjedništva BiH.

Prema neslužbenim informacijama, Oruč se SDP-u približio početkom 2000. godine, kada je SDP zabilježio izvanredan uspjeh na lokalnim općinskim izborima. Pored ostalog, SDP-ovi načelnici nalazili su se na čelu općina Novi Grad (Damir Hadžić), Novo Sarajevo (Željko Komšić), Centar (Ljubiša Marković), a u partnerstvu s drugim strankama držali su vlast u praktično svim sarajevskim općinama i desetak najvećih gradova u Federaciji BiH - Tuzli, Zenici, Gradačcu, Tešnju, Bihaću...

Vrata SDP-a Oruču je navodno širom otvorio Damir Hadžić, SDP-ova politička zvijezda na lokalnim izborima 2000. godine. Nakon provedene čistke u vrhu SDP-a, Hadžić se nametnuo kao jedan od najbližih suradnika autoritarnog SDP-ovog lidera Zlatka Lagumdžije. Hadžić je navodno Oručev daljnji rođak, barem se tako Hadžić "pravdao" pred prijateljima koji su sumnjičavo vrtili glavom zbog njegove pretjerane bliskosti s tajkunom Oručem.
Pored ostalog, Hadžić je godinama ljetovao u Oručevom stanu u Makarskoj, a na većinu duljih tura neizostavno putuje u Oručevom luksuznom džipu marke Mercedes. Oruč je neko vrijeme i Komšiću na raspolaganje stavio egzotični Mercedesov dvosjed, no Komšić je pod pritiskom javnosti vratio dar.

U najužem vrhu aktualnog vodstva SDP-a Oruč uživa status povlaštenog biznismena kome su vrata SDP-ovih funkcionara uvijek širom otvorena. Zauzvrat, Oruč u već nekoliko izbornih ciklusa sudjeluje u pokrivanju i troškova SDP-ove predizborne kampanje.

No, prije primicanja SDP-u Oruč se uspio približiti i vrhu SDA, osobito aktualnom stranačkom šefu Sulejmanu Tihiću, kojem se primakao prije skoro šest godina u vrijeme privatizacije bihaćke tvornice Bira, nekadašnjeg pogona slovenske kompanije Gorenje.

"Bira" je za Oruča imala važnu, možda presudnu ulogu za razvoj trgovinske djelatnosti "Robot Commerca". Preko "Bire" Oruč je postao najveći bescarinski uvoznik kućanskih aparata u BiH, budući da su svi aparati sklopljeni u "Biri" imali povlašteni carinski tretman "domaćeg proizvoda". Oručeva poratna "šrafciger industrija" donosila je basnoslovnu zaradu i bila je temelj Oručeve trgovinske ekspanzije koja traje do danas.
Vlasnik "Robota" Selver Oruč s velikim uspjehom kopira predratni "patent" Alije Delimustafića, čija je kompanija Cenex na prvim višestranačkim izborima 1990. godine obilato financirala tri politička projekta: Reformiste Ante Markovića, SDP Nijaza Durakovića i SDA Alije Izetbegovića. Investicija mu se isplatila: u prvoj postkominističkoj vladi BiH, Delimustafiću je povjeren jedan od ključnih resora - ministarstvo policije. Oruč, sasvim izvjesno, nema slične ambicije, njegova paralelna igra na tri terena isključivo je povezana s očekivanim poslovnim probitkom i povlasticama, koje uključuju i punu političku zaštitu od eventualnog kaznenog progona.
Zbog "udruživanja radi činjenja krivičnih djela" Kantonalnom tužilaštvu u Sarajevu iz Uprave policije FMUP-a 2006. godine podnesen je službeni izvještaj protiv: Selvera Oruča (1962.), vlasnika firme Robot commerce, Zlatka Petrovića (1957.), ministra za prostorno uređenje Kantona Sarajevo, Mirka Blaževića (1934.), penzioniranog pravnika, Momira Bejatovića (1954.), zaposlenog u Robot commercu, svi iz Sarajeva, te Frane Dugandžića (1957.), nezaposlenog ugostitelja iz Čitluka. Prema izvještaju, Oruč je organizirao ovu četvorku kako bi "nezakonito pribavili novčanu korist u iznosu od 830.000 KM". Većina prijavljenih djela ocijenjena je kao zastarjela, jer su se dogodila u periodu 1997. i 1998. te 2000. godine. (Nedim Hasić)
loading...

četvrtak, 25. lipnja 2020.

Report on the Inspection of U.S. Mission to the United Nations and Other International Organizations in Geneva, Switzerland (OFFICE OF INSPECTIONS BUREAU OF INTERNATIONAL ORGANIZATION AFFAIRS, US Department of State, June, 2020)

The findings of the Inspection of U.S. Mission to the United Nations and Other International Organizations in Geneva, Switzerland included the following points:
1) The mission lacked documentation to support its 2019 Annual Chief of Mission Management Control Statement of Assurance.
2) Mission Geneva had deficiencies in its procurement program, including unauthorized commitments and poor contract administration. The mission did not complete reviews of blanket purchase agreements as required.
3) Although the Information Management Office met customer needs, the mission did not always carry out information security responsibilities, putting the Department of State’s information systems at risk of compromise.
4) Mission Geneva and the Bureau of International Organization Affairs did not have shared procedures for promoting and tracking U.S. citizen employment at Geneva-based UN and other international organizations.




srijeda, 24. lipnja 2020.

Lunch mit dem Staatsfeind (Angela Richter about the lunch with Assange and Žižek for Spiegel, 2011)

Unfortunately, this post has been  massacred, probably by those concerned. It was about the lunch given by WikiLeaks to eight people who participated in the fundraiser on eBay.   

 

WikiLeaks offered bidders on eBay to win a chance to dine with their founder Julian Assange. 

According to the eBay information, "guests will dine July 2 at one of London’s finest restaurants with Assange and Slovenian Marxist philosopher Slavoj Zizek".






srijeda, 17. lipnja 2020.

Srbi iz Glamoča: Naplata uništene imovine (Novosti, 11. septembar 2005.)


Inače, pitanje isplate naknade za uništenu imovinu pokrenuto je još 1999. Tada se deset vlasnika uništene imovine obratilo Domu za ljudska prava BiH. Dom je naložio FBiH da im isplati po pet hiljada maraka, što je ona i učinila.
Federaciji je naloženo da obezbedi sredstva za eksproprijaciju zemljišta i drugih nekretnina ili kompenzaciju štete, ali ona to ni do u četvrtak nije učinila. Vlasnicima je pričinjena velika materijalna šteta na objektima i zemljištu.
Tužbe su podneli vlasnici nekretnina iz četiri od desetak sela na čijem području je izgrađen vojni poligon “Odvažna Barbara”. Poligon zauzima površinu od 72 kilometra kvadratna, a obuhvata sela Stekerovci, Prijani, Krasinac, Perduvovo Selo, Odžak, Reljino Selo i Masna Strana.

Srbi iz Glamoča: Naplata uništene imovine

M. FILIPOVIĆ | 29. septembar 2011. 06:15 | Komentara: 2
Srbi na čijem je zemljištu bio vojni poligon NATO-a i Vojske Federacije BiH “Odvažna Barbara” odlučni su da dođu u posed imovine i da im se isplati nadoknada za štetu
GLAMOČ - Srbi iz Glamoča, na čijem je zemljištu do pre nekoliko godina bio vojni poligon NATO-a i bivše Vojske Federacije BiH, “Odvažna Barbara” a kojima je tokom vojnih vežbi uništena imovina, odlučni su da dođu u posed imovine i da im se isplati nadoknada za štetu.
Vlasnici traže da im se isplati više od 500 miliona konvertibilnih maraka naknade za pričinjenu štetu na objektima i zemljištu.
Najavili su da će i u narednom periodu posredstvom advokata Emira Karače tražiti povrat zemlje koju im je tadašnje Ministarstvo odbrane FBiH nezakonito oduzelo za potrebe vojnog poligona “Odvažna Barbara”.
Posebno su ih ohrabrile ranije presude Osnovnog suda u Livnu da se pojedincima, kojima su uništene kuće i drugi dvorišni objekti, jer su bile meta za gađanje iz tenkova tokom vojnih vežbi, isplati nadoknada štete u iznosu i do 137.000 maraka.
ZATROVANO ZEMLJIŠTEOSIM uništenih kuća, oranice i njive su razorane, jer je federalna vojska tu gradila puteve, železničke koloseke, grudobrane, podizala pokretne mete i mnogo toga za obuku tenkista. Nakon vežbi i gađanja bojevom municijom, u zemljištu je ostalo neeksplodiranih ubojnih sredstava. Veliki problem predstavlja i kontaminacija zemljišta, koje se još dugo neće moći koristiti u poljoprivredne svrhe.
Advokat tužitelja Emir Karača je potvrdio da je nova Vlada FBiH početkom meseca zadužila Upravu za geodetske i imovinsko-pravne poslove da prikupi svu relevantnu dokumentaciju i pripremi nalaz i mišljenje o nekretninama obuhvaćenim izgradnjom vojnog poligona.
- Vlasnici nekretnina srpske nacionalnosti na području označenom kao vojni poligon pre nekoliko godina podneli su oko 190 tužbi Opštinskom sudu u Livnu, od kojih se 10 predmeta nalazi na Ustavnom sudu BiH, a u tužbama se tretiraju prava i interesi oko 3.000 oštećenih - rekao je Karača.
Odlukom o izgradnji vojnog poligona na području opštine Glamoč od 14. maja 1998. i rešenjem Vlade FBiH od 6. oktobra 1998, tadašnjem Ministarstvu odbrane FBiH dozvoljeno je stupanje u posed nekretnina - zemljišta pre obavljene eksproprijacije i isplate naknade vlasnicima.
Inače, pitanje isplate naknade za uništenu imovinu pokrenuto je još 1999. Tada se deset vlasnika uništene imovine obratilo Domu za ljudska prava BiH. Dom je naložio FBiH da im isplati po pet hiljada maraka, što je ona i učinila.
Federaciji je naloženo da obezbedi sredstva za eksproprijaciju zemljišta i drugih nekretnina ili kompenzaciju štete, ali ona to ni do u četvrtak nije učinila. Vlasnicima je pričinjena velika materijalna šteta na objektima i zemljištu.
Tužbe su podneli vlasnici nekretnina iz četiri od desetak sela na čijem području je izgrađen vojni poligon “Odvažna Barbara”. Poligon zauzima površinu od 72 kilometra kvadratna, a obuhvata sela Stekerovci, Prijani, Krasinac, Perduvovo Selo, Odžak, Reljino Selo i Masna Strana.

https://www.novosti.rs/vesti/planeta.300.html:346962-Srbi-iz-Glamoca-Naplata-unistene-imovine