https://www.nacional.hr/hkd-napredak-optuzuje-franju-topica-da-zaraduje-na-njihovim-nekretninama/?fbclid=IwAR2Satemv_NUdfAW2840fNnjXD4y5u-WwNoaRIHqHabjmoLS5VjamLf7LU0
Nakon što je na Skupštini Hrvatskog kulturnog društva Napredak iz Sarajeva funkciju predsjednika tog društva napustio Franjo Topić, ne prestaju sukobi između središnjice ovog društva i zagrebačkog ogranka, na čijem je čelu poznati kulturni djelatnik i bivši ravnatelj Zagrebačke filharmonije Miljenko Puljić. Predstavnici HKD-a Napredak Zagreb tvrde da im na 66. Skupštini društva koja je protekle subote održana u Sarajevu nije dozvoljeno iznijeti svoje stavove o poslovanju HKD-a Napredak i radu Franje Topića koji je ovo društvo vodio od 1992. godine, a u subotu je izabran za počasnog predsjednika HKD-a Napredak.
Miljenko Puljić i ostali članovi HKD-a Napredak Zagreb, među kojima su i vlasnik hotela Antunović, Tomislav Antunović, bivši ministar pravosuđa Bosiljko Mišetić, znanstvenik Tomislav Dubravac te odvjetnik Juro Martinović, optužuju Franju Topića da preko tvrtke koju je osnovao u Hrvatskoj netransparentno upravlja vrijednom imovinom u vlasništvu HKD-a Napredak te da novac zarađen od iznajmljivanja nekretnina ne koristi za potrebe ovog kulturnog društva, već za svoju osobnu korist. Naime, Puljić i ostali članovi HKD-a Napredak za Nacional su otkrili da je tvrtka Napredak Futura, kako se zove tvrtka kojom Franjo Topić upravlja nekretninama u Hrvatskoj, u posljednjih deset godina imala prihode od oko 23 milijuna kuna, a da nitko ne zna gdje je taj novac završio.
Ove optužbe bacaju posve novo svjetlo na rad monsinjora dr. Franje Topića koji je u ožujku ove godine dobio i Šestoaprilsku nagradu, najvažniju nagradu Grada Sarajeva koja se dodjeljuje najistaknutijim stanovnicima tog grada. Topić je bio predsjednik Napretka od njegova ponovnog pokretanja 1992. pa sve do prošle subote te je najdugovječniji predsjednik u povijesti ovog kulturnog društva koje je osnovano 1902. Zanimljivo je da su stipendije HKD-a Napredak u prošlosti dobili i dobitnici Nobelove nagrade Ivo Andrić i Vladimir Prelog, ali u posljednje vrijeme Napredak je postao mjesto prepiranja i unutarnjih sukoba dviju frakcija, a najveće žrtve su mladi iz BiH koji više gotovo da i ne mogu računati na financijsku pomoć ovog društva koju su im između ostalih osigurali i hrvatski porezni obveznici. Iz HKD-a Napredak su na pitanja o sukobu sa zagrebačkom podružnicom i upravljanju nekretninama odgovorili opsežnim priopćenjem u kojem su naveli da su optužbe ciljano plasirane radi nanošenja štete Franji Topiću, ali nisu ponudili konkretna očitovanja na zamjerke koje im upućuju, nego kritičarima osporavaju legitimitet navodeći da se ne radi o predstavnicima ogranka iste udruge.
‘NA 66. SKUPŠTINI Napretka prošle smo subote željeli upozoriti na to kako se upravljalo iz Sarajeva, ali nažalost nismo niti pozvani, kao
ni kolege iz Varaždina i Dubrovnika’, kaže Miljenko Puljić
Miljenko Puljić za Nacional kaže da je vodstvo zagrebačkog ogranka HKD-a Napredak na 66. Skupštini željelo upozoriti članove na financijske podatke koji se odnose na upravljanje financijama Središnje uprave u Sarajevu: „Željeli smo upozoriti članove na završne bilance društva za 2017. i 2018. koje nikada nisu predstavljene Skupštini društva, a koje pokazuju kolikim bogatstvom upravlja Franjo Topić. Dakle, 31. prosinca 2017. Napredak je raspolagao imovinom iskazane knjigovodstvene vrijednosti 21,3 milijuna KM ili oko 85 milijuna kuna, a gotovo je jednaka situacija bila i na kraju 2018. Nažalost, nije nam dozvoljeno govoriti na Skupštini jer na nju nismo ni pozvani, kao ni kolege iz ogranka u Dubrovniku i Varaždinu“.
Puljić kaže i da u dostavljenoj bilanci nije precizirana vrijednost imovine Napretkove zagrebačke tvrtke Napredak futura koja je na kraju 2017. imala oko 6 milijuna kuna zadržane dobiti (oko 1,5 milijuna KM), dok se u navedenoj bilanci Društva navodi dobit te tvrtke u iznosu od oko 1 milijun KM ili 4 milijuna kuna. U 2018. ta je tvrtka imala zadržanu dobit od 7.333.265 kuna: „S obzirom na sve navedeno, kao i na činjenicu da su vrijednosti nekretnina u Zagrebu evidentno podcijenjene, može se zaključiti da Napredak raspolaže imovinom od oko 100 milijuna kn (oko 13,3 milijuna eura ili 25 milijuna KM). Sve to razlozi su nastojanja sada počasnog predsjednika Franje Topića da i dalje kontrolira tu ogromnu imovinu i novac“.
Ono što članove zagrebačkog ogranka posebno ljuti jest činjenica da hrvatska država, odnosno hrvatski porezni obveznici iz proračuna svake godine financiraju HKD Napredak i to kako bi ovo društvo moglo stipendirati Hrvate iz BiH. Međutim, usprkos izdvajanjima iz proračuna, ali i silnog novca na računu HKD-a Napredak, iznos za stipendije je vrlo nizak pa je tako 2018. za stipendije isplaćeno samo 59.898 KM ili oko 240 tisuća kuna, što iznosi oko osam posto izdataka HKD-a Napredak u prošloj godini. Miljenko Puljić smatra da je za društvo kojem bi glavni cilj trebalo biti stipendiranje osoba slabije financijske moći, neprihvatljiv ovako mali iznos koji se izdvaja za stipendije: „Porezni obveznici ovdje u Hrvatskoj darivali su novac.
DOM NA TREBEVIĆU koji je trebao biti mjesto okupljanja Hrvata iz BiH nikada nije zaživio kao takav i HKD Napredak iz Sarajeva tu vrijednu nekretninu iznajmljuje tvrtki koja je u toj zgradi otvorila luksuzni hotel
Napretku prvenstveno za stipendije učenika i studenata, a ne za nešto drugo. Međutim, i u tom malom broju i iznosu stipendija ipak se našlo mjesta za stipendiju bivšem bliskom suradniku predsjednika i nekadašnjem glavnom tajniku Središnje uprave Napretka u Sarajevu koji je danas u Hrvatskoj zaposlen s plaćom iznad ovdašnjih prilika koja, uvjereni smo, ne opravdava dodjelu doktorske stipendije. Takvu politiku stipendiranja smatramo krajnje neprimjerenom i neprihvatljivom“.
Puljić govori o stipendiji koja je dodijeljena članu hrvatske Agencije za elektroničke medije Vanji Gavranu. On je stipendiju dobio, iako prima izdašnu naknadu za rad u Agenciji, a zanimljivo je da je protiv njegova imenovanja u Agenciju za elektroničke medije prilikom glasovanja u Saboru bio i Božo Ljubić, inače zastupnik iz redova dijaspore i član HDZ-a BiH. Drugi zanimljivi primjer je slučaj Napretkova doma na Trebeviću koji je 2011. svečano otvoren kao mjesto na kojem će se okupljati Hrvati iz BiH i za koje su tamošnji mediji pisali da ga je djelomično financiralo hrvatsko Ministarstvo znanosti koje je Napretku za njegovu gradnju dodijelilo 400 tisuća KM ili 1,2 milijuna kuna. No dom koji je trebao biti mjesto okupljanja Hrvata iz BiH nikada nije zaživio kao takav i HKD Napredak iz Sarajeva danas tu vrijednu nekretninu koja je sagrađena i novcem hrvatskih poreznih obveznika iznajmljuje tvrtki koja je u toj zgradi otvorila luksuzni hotel. Drugim riječima, HKD Napredak iz Sarajeva danas zarađuje veliki novac zahvaljujući sredstvima koja su iz Hrvatske stigle za potpuno drugu svrhu. Koliko točno Napredak zarađuje iznajmljujući dom na Trebeviću nije poznato jer nam iz tog društva na to pitanje nisu željeli odgovoriti. Tvrde da su se pripremali za Skupštinu i obećali su da će odgovore poslati nakon njena završetka.
Miljenko Puljić kaže da je problem doma na Trebeviću ogledni primjer kako posluje Napredak pod Franjom Topićem i da je to glavni razlog zbog kojeg je zagrebački ogranak suspendirala središnjica u Sarajevu. To se dogodilo kada su članovi u Zagrebu počeli propitivati na koji se način troše sredstva od iznajmljivanja nekretnina u Hrvatskoj. Umjesto odgovora Puljić, Antunović i ostali su izbačeni iz društva, a sarajevska središnjica je suspendirala zagrebački ogranak. Miljenko Puljić tvrdi da za to nema nikakve zakonske osnove i da HKD Napredak Zagreb i danas nastavlja rad, bez obzira na sukob sa sarajevskom središnjicom: „Sve je napravljeno suprotno Zakonu o udrugama, ali i suprotno statutu HKD-a Napredak, tako da je naše izbacivanje protuzakonito. Ovdje se radi o klasičnoj osveti jer smo se usudili pitati kako se raspolaže ogromnim novcem kojima upravlja tvrtka Napredak Futura“.
HKD Napredak je do nekretnina došao kada mu je odlukom vlade Ivice Račana vraćeno u vlasništvo veliki broj nekretnina, među kojima se ističe Napretkov neboder u Bogovićevoj ulici u Zagrebu. Miljenko Puljić tvrdi da je povrat tih nekretnina u vlasništvo Napretka u Sarajevu bila velika greška vlade Ivice Račana i smatra da su one trebale biti vraćene zagrebačkom ogranku jer, kako tvrdi, „stranim udrugama se ne može izvršiti povrat imovine“ te kao primjer navodi niz odmarališta na Jadranu koje Hrvatska nije vratila vlasnicima iz drugih država bivše Jugoslavije: „Međutim, odluka je provedena i nikad je nismo htjeli osporavati jer smatramo da je imovina ipak vraćena Napretku.
Od nekretnina u Zagrebu, riječ je o neboderu i palači Napretka u Bogovićevoj, Boškovićevoj, Jurišićevoj i Ilici te više od 13.000 četvornih metara na Tuškancu. Sve to vraćeno je na upravljanje stranoj udruzi u Sarajevu sa sjedištem u Zagrebu, iako su zahtjev za povrat napisali i potpisali Napredak iz Zagreba te Napredak iz Sarajeva. Odluka tadašnje vlade, kao i svaka, podložna je reviziji, ali nismo o tome ni razmišljali. Dosad smo se borili za transparentno upravljanje, a ne za nekretnine. Još jednom napominjem da ne želimo nekretnine, tražimo transparentno upravljanje njima, tražimo da dobit od najamnine ide za pomoć učenicima i studentima Hrvatima katolicima iz Bosne i Hercegovine, a ne da sve ide preko tvrtke koju je registrirao sada počasni predsjednik HKD-a Napredak“.
Puljić i njegove zagrebačke kolege su podnijeli DORH-u i kaznenu prijavu, ali do danas nisu dobili nikakvu obavijest jesu li pokrenute istražne radnje.
