(UN JSAP) THEMATIC REPORT III: ON ARREST WARRANTS, AMNESTY AND TRIALS IN ABSENTIA (1999)

(UN JSAP) TEMATSKI IZVJEŠTAJ BR. 2: POTJERNICE, AMNESTIJA I SUĐENJA U ODSUSTVU (1999)

(UN JSAP) TEMATSKI IZVJEŠTAJ BR. 3: POTJERNICE, AMNESTIJA I SUĐENJA U ODSUSTVU (1999)

(UN JSAP) AMNESTY AND RETURN: A Report on Implementation of Amnesty Legislation in the RS (2000)

SPECIAL REPORT: ASPI-KAS; 2nd Australia-Europe Counter-Terrorism Dialogue (2016) (MENTION OF MEHICEVIC)

ADDRESSING THE NEW INTERNATIONAL TERRORISM: Prevention, Intervention and Multilateral Cooperation (A REPORT TO THE TRILATERAL COMMISSION) (2003)

Dayton projekat/ Dayton Project - program za civilni dijalog u BiH (info)

Udruženje “Dayton Projekat – Program za civilni dijalog u Bosni i Hercegovini”

Misija

Udruženje Dayton Projekat nastoji da služi kao glas civilnog društva sa ciljem jačanja i fokusiranja javnog mišljenja u vezi sa pitanjima koja će pomoći pri kreiranju stabilne države Bosne i Hercegovine - zasnovane na demokratskim principima i usmjerene ka članstvu u Evropskoj uniji. Udruženje podržava demokratske procese koji uključuju cjelokupno građanstvo i ne fokusiraju se isključivo na političke i društvene elite. Dayton Projekat će raditi u cilju promoviranja civilne i političke odgovornosti. Udruženje želi usmjeriti svoj rad ka tome da pomogne državi Bosni i Hercegovini u njenim nastojanjima da se priključi uglednim međunarodnim organizacijama kao što su Evropska unija i NATO. Generalno gledajući, namjera je udruženja da ojača demokratske procese u BiH i da pomogne državi u nastojanju da postane aktivni partner na međunarodnoj sceni.

Dayton Projekat se ističe kao nevladina organizacija ili udruženje jer nastoji da postane aktivna i postojana veza između građana i vlade. Namjera udruženja je da osigura da osnovni stub demokratije, javno mišljenje, je prihvaćen i praktikovan od strane građana kao jedan od glavnih elementa demokratske države. Drugim riječima, mi želimo osigurati da se javno mišljenje iznosi, čuje i realizuje. Dayton Projekat namjerava da posluži kao organizacija za pružanje javnih usluga koja povezuje vladu i građane u cilju prevazilaženja rascjepa između očekivanja javnosti i rada vlade. Udruženje predstavljamo kao forum za odgovorno iznošenje javnog mišljenja i učešće javnosti. Mi nismo povezani ni sa jednom od političkih stranaka ili međunarodnih organizacija. 

Programi

Težimo da ostvarimo našu misiju kroz raznovrsne programe:

• Istraživanje i analiza
• Dayton Projekat, kao istraživačko-analitički institut (think-tank) će ponuditi temeljitu analizu i preporuke koje se odnose na pitanja civilne i političke odgovornosti. Koristit ćemo usluge nekoliko nezavisnih domaćih i međunarodnih stručnjaka u cilju izrade analiza jer želimo da im osiguramo forum za iznošenje analiza i stavova.

• Publikacije
• Kroz naše publikacije, Dayton Projekat će skrenuti pažnju javnosti na ključna pitanja od domaćeg i međunarodnog značaja što se tiču Bosne i Hercegovine. Ove publikacije će većinom biti policy analize i komentari za koje ćemo angažovati naše vanjske saradnike – istražitelje i analitičare.

·       E-komentar: Ovo su kratki komentari koji će biti objavljeni na našoj web stranici i koji će nuditi kritičko gledište na aktuelna pitanja od domećeg i međunarodnog značaja za Bosnu i Hercegovinu.

·       Dayton Analiza: Ovo je besplatna publikacija koja će izlaziti četiri puta godišnje. Pokrivaće široki spektrum pitanja koja su od značaja za privredni, društveni i politički razvoj Bosne i Hercegovine. Opšta namjera je da Dayton Analiza ponudi analize o ključnim pitanjima koja će biti od velike koristi vlastima, akademcima, civilnom društvu i široj javnosti. Ova publikacija i objavljene analize će predložiti korisne alternative kako bi se pozicija Bosne i Hercegovine unutar i van granica popravila.

·       Prezentacije: Ovdje ćemo objaviti izlaganja koja će Dayton Projekat i naši partneri držati na raznim seminarima i konferencijama.

·       Press: Ovdje ćemo prezentirati članke koji su objavljeni u domaćim i međunarodnim medijima vezane za Dayton Projekat.

• Otvoreni Javni Dijalog
• Ovaj program je okosnica naših aktivnosti jer se fokusira na kontinuirani civilni dijalog. Dayton Projekat nastoji da uključi građane u kontinuirani dijalog na teritoriji čitave zemlje a koji bi se ticao pitanja koja se odnose na politički razvoj i odgovornost, evropske i međunarodne standarde čime će se graditi i njegovati važnost javnog mišljenja.

Projekti:

• Reforma ustava, politička i društvena rekonstrukcija
• Izgradnja povjerenja

Reforma ustava, politička i društvena rekonstrukcija

Činjenica je da Bosna i Hercegovina ne funkcioniše kao održiva i stabilna demokratska država. Građani su u velikoj mjeri isključeni iz demokratskih i političkih procesa što je donekle rezultat komunističkog nasljeđa a donekle post-ratnih uslova. Neovisno o razlozima koji su doveli do trenutne apatije javnosti, stanje nije nepopravljivo. Dayton Projekat želi naglasiti važnost domaćeg posjedovanja demokratskih procesa i izgradnji povjerenja među građanima.

            Danas, deset godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog Sporazuma, vladine institucije u BiH ne funkcionišu na odgovarajući način, zvaničnici ne preuzimaju potpunu odgovornost za upravljanje, a zemljom u stvari upravlja međunarodna zajednica. Dio razloga za neefikasno funkcionisanje državnih institucija BiH se nalazi u dejtonskom Ustavu. S tim u vezi, reforma Ustava je urgentno potrebna kako bi se zemlja postavila na ispravan politički i društveni pravac jer se smanjuje interes međunarodne zajednice za BiH što uvećava potrebu za lokalnim preuzimanjem odgovornosti. Reforma Ustava pruža konkretan projekat u koji bi se uključili građani BiH i koji će generirati konkretan rezultat a koji će takođe imati uticaj na živote ove generacije i na generacije dolaze. Mi učimo dok radimo tako da mi možemo naučiti o učešću javnosti i snazi javnog mišljenja dok radimo zajedno na ovom konkretnom projektu.

            Dayton Projekat će omogućiti forum za neovisne domaće stručnjake kako bi predstavili svoja ključna mišljenja u sferi političkih, društvenih i ekonomskih pitanja na koja utiče trenutna struktura Ustava. Na ovaj način će Dayton Projekat javno osigurati neophodne informacije i doprinjeti javnoj debati između organa vlasti koji donose odluke, akademika i praktičara. Nastojaćemo da se povežemo sa sličnim nevladinim organizacijama kako bi zajednički diskutovali o bitnim pitanjima koja su za dobrobit Bosne i Hercegovine.

            Uz to, što je najbitnije, Dayton Projekat će omogućiti prostor svim građanima da se uključe i iznesu svoje mišljenje o političkim i društvenim reformama. Udruženje će informirati građane o trenutnom statusu BiH i njenim međunarodnim pravnim obavezama a zauzvrat će od građana tražiti njihovo mišljenje o promjenama koje žele da vide u državnoj vladi i ustavnom tekstu. Udruženje će pozivati dostavljanje mišljenja od strane građana na osnovu distribuiranih temeljitih stručnih analiza koje ćemo im staviti na raspolaganje. Dayton Projekat planira provesti ove aktivnosti u partnerstvu sa predstavnicima lokalne samouprave kao i domaćim i međunarodnim organizacijama.

            Stanje urgencije vezane za ove aktivnosti proizilazi iz izvještaja Venecijanske komisije koja naglašava nedostatak kvaliteta u sferi upravljanja i javnoj administraciji u BiH a stavovi ove Komisije predstavljaju ključne odrednice za uspješno priključivanje Evropskoj uniji. Naše susjedne zemlje su napravile ogromne korake ka prilagođavanju svojih društvenih i ekonomskih politika u skladu sa zahtjevima Evropske unije i usljed toga već su  primjetne znatne koristi u polju stranih ulaganja i političkog i društvenog razvoja. Mi možemo postići isto.

• Cilj:
• Uvođenje Ustava u Bosni i Hercegovini koji je kompaktibilan sa međunarodnim standardima sa naglaskom na posjedovanju procesa reformi od strane građana širom BiH.
• Uspostava funkcionalih i odgovornih državnih institucija.
• Aktivno i odgovorno učešće javnosti.
• Podsticanje izgradnje javnog mišljenja.

• Komponente:

o   Stručne analize vezane za relevantna ustavna pitanja.

o   Pres kampanje kao način distribucije informacija i obrazovanja.

o   Aktivni javni dijalozi u saradnji sa predstavnicima lokane samouprave, domaćim i međunarodnim organizacijama putem kojih će se javnost informirati o trenutnom statusu BiH i mogućim budućim putevima koji su u skladu sa međunarodnim zakonima. Zauzvrat, javnost će biti podstaknuta da izrazi svoje mišljenje o pitanjima čime će se oblikovati političke i društvene reforme.

Znanje je moć, dozvolite nam da vam osiguramo određene informacije ali tražimo i vaše mišljenje za zauzvrat.

Izgradnja povjereja

Dayton Projekat će se upustiti u proces izgradnje povjerenja u Bosni i Hercegovini služeći i kao medijator i kao platforma za dijaloge koji će se odvijati širom zemlje u cilju procjene da li postoji potreba i spremnost za postojanjem Komisije za izgradnju povjerenja, koja bi se bavila događajima iz rata u Bosni i Hercegovini. Proces otkrivanja bi obuhvatao dijaloge sa civilnim društvom koje je uključeno u slične projekte, gradonačelnicima, članovima vjerskih zajednica i političkim liderima. Kao prvo, opšta namjena ovih dijaloga bi bila saznanje da li bi takva Komisija bila pravi mehanizam za stimulisanje izgradnje povjerenja u Bosni i Hercegovini. Kao drugo, ukoliko se partneri u ovom procesu općenito slože da postoji potreba za Komisijom za izgradnju povjerenja u Bosni i Hercegovini, onda bi ponudili kriterije za takvu Komisiju, prema kojima bi se izradila legislativa za izradu njenog mandata, članstva i metodologije rada. Kao treće, Dayton Projekat bi se zajedno sa svojim partnerima upustio u promovisanje ideje osnivanja Komisije i jačanja podrške za postojanje iste, među građanima Bosne i Hercegovine. 

Dayton Projekat i partneri će nastojati da se izgradi autentičan model prilagodan za Bosnu i Hercegovinu. U potrazi za najboljim mogućim modelom možda budemo smatrali potrebnim da se osvrnemo na mnoštvo lekcija iz iskustava drugih zemalja. Međutim, cije je da se ustanovi i izradi model koji je najprikladniji i najefikasniji za BiH. 

           Bilo bi važno gledati na potencijalnu Komisiju za izgradnju povjerenja Bosne i Hercegovine kao na preventivni mehanizam. Drugim riječima, bitno je informisati javnost da je ovaj proces usmjeren ka budućnosti i stvaranju društva čije se buduće generacije neće izloženi sličnim okrutnostima. Proces izgradnje povjerenja u Bosni i Hercegovini je od ekstremne važnosti za njenu društvenu rekonstrukciju.  

Pitanja koja bi se mogla primjeniti u procesu dijaloga:

• Opšta pitanja:

§  Koliko se “razotkrivanja” istine i prikupljanja dokaza uradilo po pitanju Bosne i Hercegovine, od strane nevladinih organizacija ili za sudske procese? Ovo je važan aspekt diskusije kako bi se procijenilo koliko čega je već urađeno, kako bi se izbjeglo dupliciranje aktivnosti?

§  Da li bi bilo korisno svrstati Komisiju u okvir prema kojem se postavlja pitanje, šta Komisija može uraditi za pojedince, šta Komisija može uraditi da pomogne u iznalaženju načina kako bi ljudi zaista mogli opet živjeti zajedno, a ne u nevjerici i strahu?

§  Koja se terminologija može koristiti, a koja se treba izbjegavati kada se priča o izgradnji povjerenja? Koje konotacije riječ “istina” sa sobom nosi? Da li je bolje  ne koristiti riječ “pomirenje”? Da li bi termin “društvena rehabilitacija” bio prikladniji?

§  Tko će doprinjeti radu Komisije, i žrtve i učesnici u sukobu? Kako možemo uobličiti ove pojmove da ideja ne bi bila odbijena?

§  Još jedan ključ za efikasan rad Komisije i ostvarivanje njene svrhe bi moglo biti to da se učesnici u sukobu pridobe da učestvuju u radu Komisije? Na koji način Komisija to može postići?

§  Da li bi u Bosni i Hercegovini bilo od pomoći da se u radu sa učesnicima u sukobu fokus usmjeri ka njima kao pojedincima, u cilju ublažavanja pritiska/tereta kriminalne kolektivne krivice?

§  Da li bi bilo važno za Komisiju da diskutuje i pohvaljuje pojedinačna humana djela kako bi ublažila teret kriminalne kolektivne krivice? Ukoliko bismo se usmjerili na krivicu pojedinaca, onda bi bilo od koristi isticati primjere humanih djela.

§  Da li bi Komisija trebala istražiti ulogu institucija ili isključivo ulogu pojedinaca, ili i jednih i drugih?

§  Jedno od pitanja koja bi se mogla istražiti je uništavanje zajedničkih istorijskih lokacija, ponovno aludirajući na našu zajedničku istoriju, umjesto isključivog fokusiranja na pojedine ustanove svake od zajednica?

§  Kakva bi uloga Vlade trebala biti u ovom procesu? A Parlamenta?

§  Da li bi trebalo nametnuti vremenski rok za rad Komisije? Ukoliko da, onda koliko bi taj vremenski rok trebao trajati?

§  Kako riješiti pitanja lokacije, infrastrukture i pomoćnog osoblja?

§  Ko bi finansirao Komisiju? Lokalne vlade? Međunarodna zajednica? Ili i jedni i drugi?

§  Koje su moguće prepreke, problemi, izazovi sa kojima će se susresti proces istraživanja ovog pitanja, iz iz kojih izvora?

§  Kako se može garantovati nezavisnost i nepristrasnost?

§  Šta bi trebao biti “konačni proizvod”, ako ga uopće treba biti? Da li bi to mogle biti istorijske knjige o onom što se dogodilo?

§  Da li bi se pitanje obeštećenja moglo pojaviti? Kako bi se Komisija trebala baviti sa ovim pitanjem? Ukoliko su obeštećenja potrebna, kakva bi trebala biti?

§  Gdje će Komisija biti locirana? Da li će imati područna prestavništva?

§  Koja bi u ovom procesu trebala biti uloga međunarodne zajednice – finansijska, tehnička, posmatračka itd?

§  Neki kažu da Komisija može biti ključni mehanizam za prekidanje kontinuiranog uticaja rata na političare i one koji su ih izabrali, da li će Komisija za izgradnju povjerenja Bosne i Hercegovine imati takav politički efekat?

§  Šta je do sad učinjeno po ovom pitanju u Bosni i Hercegovini? Kako je tekao taj proces? Možemo li izvući neke pouke iz tih iskustava? Prijedor? Srebrenica?

• Rad sa sudskim sistemom:

§  U jednoj od faza našeg dijaloga, da li bismo trebali uključiti nekoga iz sudskog sistema Bosne i Hercegovine, posebno iz odjela za ratne zločine, u cilju iznalaženja načina da se svi lokalni, i potencijalni međunarodni mehanizmi učine kompatibilnim, a ne konkurentnim jedan naspram drugog? Pored toga moramo osigurati da Komisija koju formiramo radi unutar ograničenja međunarodnog prava.

§  Da li bi bilo važno objasniti javnosti da će biti mjesta za retributivnu pravdu i da restorativna pravda neće poništi prethodnu? Koja pitanja bi se trebala pokriti jednom a koja drugom vrstom procesa?

§  Kakva bi trebala biti veza između Komisije i sudskog sistema? Uloga i funkcija Komisije mora biti jasno definisana kako bi se izbjegla zabuna sa ulogom i dužnostima sudova.

• Metodologija:

§  Kako bi izgledao vizuelni raspored rada Komisije u slučaju Bosne i Hercegovine? Koji bi vizuelni/fizički aranžman bio najbolji za BiH?

§  Da li bi lokaliziraniji pristup ili pristup baziran na lokalim zajednicama bio od pomoći u Bosni i Hercegovini, posebno u ponovnom uspostavljanju susjedskih odnosa kojim se Bosna ponosi?

§  Da li bi saslušanja trebala biti javna ili privatna, ili mješavina? Tu se postavlja pitanje transparentnosti i manipulacije.

§  Da li bi se Komisija trebala sastojati od raznih odbora koji su nadležni za različite aspekte rada Komisije?

• Sastav:

§  Posebna pažnja se treba posvetiti sastavu Komisije. Važno je da članovi Komisije budu osobe koje su do najveće moguće mjere prihvaćene od strane svih populacija u Bosni i Hercegovini. Od krucijalnog je značaja ostvariti uspješnu komunikaciju između javnosti i članova Komisije, a upravo tu sastav ima najznačajniju ulogu. Prema tome, potrebno je istražiti sljedeće:

·       Šta bi trebalo biti profesionalno zvanje članova Komisije?

·       Da li će “etnički” sastav biti bitan?

·       Da li će regija porijekla u Bosni i Hercegovini biti bitna?

·       Koliko bi trebalo biti članova Komisije?

·       Kako bi oni trebali biti birani?

• Mandat:

§  Što se tiče mandata Komisije za izgradnju povjerenja, bilo bi korisno razmotriti sav rad koji je do danas uložen po pitanju prikupljanja svjedočenja i dokaza kako bi se izbjeglo dupliciranje. To ide u korist mudrog korištenja vremena i sredstava, i što je još važnije to je u interesu zaštite žrtava kako ne bi bili prisiljeni da višestruko proživljavaju svoje tragedije.

·       Šta će biti mandat Komisije za izgradnju povjerenja?

·       Moguće dužnosti Komisije:

o   Fokusirati se na iskustva žrtava i zadovoljenje njihovih potreba

o   Analiza šireg konteksta zločina

o   Stvaranje nepristrasnog istorijskog arhiva

o   Razriješiti problem nekažnjivosti

o   Promovisati ozdravljenje

o   Spriječavanje ponavljanja

o   Pružanje psihološkog olakšanja

o   Stvaranje istorijskog arhiva, pismenog i usmenog

o   Pružanje dubljeg razumijevanja i perspektive o ratu

o   Pomoći u razbijanju nepovjerenja

o   Pomoći da se razumije kako izbjeći ponavljanje faktora koji vode u rat

o   Izrađivanje jedne državne istorije

o   Smanjivanje broja laži i glasina

o   Obraditi pitanje obeštećenja

o   Uticati na uklanjanje počinioca ratnih zločina sa pozicija organa vlasti

§  Koje će biti ovlasti Komisije za izgradnju povjerenja?

§  Da li bi Komisija trebala imati ovlasti da dodjeli amnestiju u određenim slučajevima?

§  Da li bi otkrivanje uzroka onoga što se dogodilo trebalo biti u sklopu mandata Komisije?

• Operativna pitanja:

§  Da li Komisija treba da radi svaki dan? Koliko sati?

§  Treba li plaćati članove Komisije? Koliko?

§  Kako ćemo riješiti pitanje sigurnosti članova i pomoćnog osoblja?

§  Budžet?

Praksa/Stažiranje

• U skorijoj budućnosti planiramo otvoriti mjesto praktičnog rada za studente iz Bosne i Hercegovine. Očekujemo da ćemo uskoro objaviti ovo mjesto za angažiranje stažiste koji bi radio u polju Odnosa sa javnošću i koji bi pomogao našem programskom službeniku prilikom davanja saopštenja za javnost i održavao stalne kontakate sa medijima. Takođe je moguće delegiranje dodatnih obaveza i poslova. Uz to planiramo ponuditi simboličnu stipendiju.

Izvršni ured

• Zoran Kulundžić
• Maja Marjanović
• Emir Kaknjašević