Konaković u Istanbulu: Pokazali ste kako se brani vlast (N1, 4.08.2016.)

https://ba.n1info.com/vijesti/a107980-konakovic-u-istanbulu-pokazali-ste-kako-se-brani-vlast/

 

Premijer Kantona Sarajevo Elmedin Konaković je u pratnji delegacije posjetio gradonačelnika Istanbula Kadira Topbasa te mu tom prilikom izrazio saučešće zbog žrtava tokom pružanja otpora pokušaju državnog udara FETO-a.

Konaković i Topbas su posjetili mjesto sa fotografijama i imenima poginulih tokom pokušaja državnog udara gdje su pritom položili cvijeće.

Konaković je tokom posjete istakao kako je sa zabrinutošću pratio dešavanja u noći pokušaja puča.

“Ovdje se nalazimo kako bismo odali počast braći koju smo izgubili, a koja je svojim postupcima cijelom svijetu pokazala kako se srčano brani Vlada i vlast izabrana demokratskim putem. Također, ovdje se nalazimo kako bismo poslali jasnu i snažnu poruku u ime svih građana Kantona Sarajevo i BiH. Sa zabrinutošću smo pratili dešavanja tokom ovog izdajničkog pokušaja u Turskoj. Zabrinutost se već narednog dana pretvorila u veoma snažan ponos. Osjećao sam se veoma ponosno zato što su lideri i narod Turske još jednom pokazali cijelom svijetu svoju snagu. Još jednom vam želimo čestitati na stavu u vezi s lekcijom iz demokratije koju ste dali cijelom svijetu”, kazao je Konaković.

Topbas se tokom susreta zahvalio premijeru Kantona Sarajevo na upriličenoj posjeti kao i cijelom narodu BiH.

“Događaj koji se desi u bilo kojoj zemlji utječe na cijeli svijet. Da su ovi izdajnici uspjeli u svome naumu, u svijetu su se mogli pojaviti mnogi problemi i nedaće. Dobro je da je naš narod odmah odgovorio na poziv predsjednika Turske i snagom vjere i iskrenih srca izašli na ulice. Cijelom svijetu su poručili da se protiv volje naroda i građana ništa ne može uraditi. Naš narod je umio stati pred tenkove i avione. Platili smo cijenu, ali ovi izdajnici nisu uspjeli ostvariti svoje ciljeve”, kazao je Topbas.

Na kraju je istakao kako se, nakon posljednjih događaja u Turskoj, više nigdje u svijetu pučisti neće usuditi da zanemare snagu i volju naroda.

 

Narod i pravda, predstavljanje političkog programa i kandidata za nivo HNK/Ž i FBiH (Mostar, 29.08.2018)

 

Na prezentaciji održanoj 29.08.2018. u hotelu Bristol u Mostaru, Narod i pravda predstavio je svoj politički program i kandidate za nivo HNK/Ž i FBiH. Predstavili su se: Elmedin Konaković, Nihada Obradović, Melika Čorbadžić, Nermin Muzur i Ensar Mulaosmanović. Građanima Mostara obratio se i gosp. Senad Šepić, kandidat Nezavisnog bloka za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda kojeg će Narod i pravda podržati na predstojećim izborima, imajući u vidu da im se politički ciljevi podudaraju. Kao glavni ciljevi navedeni su borba protiv korupcije, jačanje ekonomije i unapređenje položaja mladih. Najavili su poduzimanje mjera za utvrđivanje podrijetla imovine i uvođenje reda u javne nabavke. U svojoj kritici postojeće situacije posebno su se osvrnuli na blokade vezane za donošenje propisa iz oblasti turizma zbog nepostojanja dogovora o nivou na kojem će se uplaćivati boravišna taksa, kao i na postojeće propise o kladionicama. Narod i pravda je mlada stranka osnovana 12/03 o.g. kao stranka širokog spektra centra i uglavnom okuplja mlade i obrazovane ljude.

 

 

 

Obavijest o Odluci visokog predstavnika da ukine zabranu izrečenu Anti Jelaviću Odlukom visokog predstavnika od 7. ožujka 2001. godine

http://www.ohr.int/obavijest-o-odluci-visokog-predstavnika-da-ukine-zabranu-izrecenu-anti-jelavicu-odlukom-visokog-predstavnika-od-7-ozujka-2001-godine-2/ 

89/14

Svojom Odlukom od 7. ožujka 2001.godine (“Odluka iz 2001.godine”), visoki predstavnik je smijenio gospodina Antu Jelavića s položaja člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Gospodin Jelavić je također prestao biti predsjednik političke stranke „HDZ BiH“. Navedenom Odlukom također je zabranjeno g. Jelaviću obnašanje bilo koje zvanične, izborne ili imenovane javne dužnosti i kandidiranje na izborima te dužnosti unutar političkih stranaka (“zabrana”). Odlukom iz 2001. godine je dalje izričito utvrđena mogućnost ukidanja zabrane prema isključivom nahođenju visokog predstavnika.

Na osnovu razmatranja predmeta g. Jelavića, odlučio sam da ovu zabranu ukinem. Gospodinu Anti Jelaviću se odlukom visokog predstavnika više ne zabranjuje da obnaša bilo koju zvaničnu, izbornu ili imenovanu javnu dužnost i kandidiranje na izborima te dužnost unutar političkih stranaka. Radi izbjegavanja svake sumnje, svaka zabrana koja proizlazi iz Odluke iz 2001. godine ovim se putem ukida.

Ovakav ishod opravdavaju načela pravičnosti, pravilnog upravljanja i razboritog ispunjavanja međunarodnog mandata visokog predstavnika, kojima se uzima u obzir ravnoteža između zaštite državne stabilnosti i prava pojedinaca.

Ovom Odlukom ne dovodi se u pitanje validnost Odluke iz 2001. godine. Ovom Odlukom ne ovlašćuje se g. Jelavić da se vrati na dužnosti s kojih je smijenjen na temelju Odluke iz 2001. godine. Također, ovom Odlukom, njemu se ne daje pravo na odštetu po osnovu bilo koje naknade, drugih oblika neostvarenih novčanih beneficija ili privilegija odnosno statusa koje je izgubio kao rezultat Odluke iz 2001. godine.

Ova Odluka ne predstavlja amnestiranje nego prospektivno ukidanje Odluke iz 2001. godine. Odluka iz 2001. godine se ne briše i ostaje kao integralni dio zakonodavne evidencije Bosne i Hercegovine.

Ovom Odlukom se ne utječe na rješenje niti se njome na drugi način ne prejudicira rješenje u bilo kojem pravnom postupku koji se vodi ili će se voditi unutar ili izvan Bosne i Hercegovine.

Ukoliko su odredbe ove Odluke u suprotnosti s domaćim zakonodavstvom u svezi s bilo kojim od predmeta koji su njom obuhvaćeni, ova Odluka će biti mjerodavna. Odluke visokog predstavnika imaju veću pravnu snagu i prednost u odnosu na domaće zakonodavstvo koje je s njima u suprotnosti. Ovom zakonodavnom izjavom deklarativno se obuhvaćaju postojeće i buduće odluke visokog predstavnika.

Ova Odluka stupa na snagu odmah i ne zahtijeva poduzimanje nikakvih dodatnih proceduralnih radnji.

Ova Odluka se objavljuje odmah u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”, “Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine” i “Službenom glasniku Republike Srpske”.

Sarajevo, 19. kolovoza 2014.
Dr. Valentin Inzko
Visoki predstavnik

Odlukom povjerenika Inzka pomilovani Kalinić i društvo (Slobodna Dalmacija, 26. kolovoza 2009.)

 https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/odlukom-povjerenika-inzka-pomilovani-kalinic-i-drustvo-64907

 

 Kao dio kontinuiranog procesa koji se tiče revidiranja odluka o smjenama, visoki predstavnik Valentin Inzko ukinuo je sankcije za četiri osobe koje su ranije smijenjene zbog opstruiranja implementacije mira u BiH.

Kako je priopćeno iz OHR-a, sankcije su ukinute bivšem predsjedniku Narodne skupštine RS i nekadašnjem lideru SDS-a Draganu Kaliniću, te Savi Kruniću, Jovi Kosmajcu i Nemanji Vasiću, koji su smijenjeni s izabranih i imenovanih funkcija i funkcija u političkim strankama u RS u lipnju 2004. godine.

Kako je obrazloženo, odluka je dio procesa koji je pokrenuo visoki predstavnik u ožujku 2005. godine. Također, ovom se odlukom navedeni pojedinci ne vraćaju na funkcije na kojima su se nalazili u vrijeme kad su smijenjeni.

Otkad je proces revidiranja započeo, sankcije su ukinute u 52 pojedinačna slučaja. Visoki su predstavnici, pozivajući se na “bonnska ovlaštenja”, smijenili 187 dužnosnika u BiH. Većina ih je bila iz SDS-a.

Među ostalima, smijenjeni su bivši predsjednik NSRS Kalinić, nekadašnji predsjednici RS Nikola Poplašen i Mirko Šarović, zatim hrvatski članovi Predsjedništva BiH Ante Jelavić i Dragan Čović.

Sa smjenama je prvi počeo Carlos Westendorp, a najviše je dužnosnika smijenio Paddy Ashdown. Inače, iz OHR-a su odbili komentirati medijske spekulacije kako je cilj rehabilitacije smijenjenih dužnosnika SDS-a najnovijom odlukom visokog predstavnika Valentina Inzka slabljenje pozicije premijera RS Milorada Dodika, odnosno njihovo ponovno angažiranje u političkom životu u svrhu jačanja opozicije u manjem bosanskohercegovačkom entitetu u kojemu apsolutnu vlast ima Dodikov SNSD.

D. PAŠIĆ

 

 

Ante Jelavić, zaboravljeni bjegunac i noćna mora bh. pravosuđa (S.H. za portal klix 17.01.2017.)

 

Jelavića je Sud BiH 2005. godine nepravomoćno osudio na 10 godina zatvora u slučaju "Hercegovačka banka" za zlopotrebu finansijske pomoći iz Republike Hrvatske namijenjene Hrvatima u BiH, i to po optužnici koja ga tereti za podrivanje ustavnog poretka, vojne i odbrambene moći zemlje te zlopotrebu položaja i ovlasti.

U trenutku izricanja presude on nije bio u BiH. Potom je Apelaciono vijeće poništilo presudu i naređeno je novo suđenje koje do danas nije održano. Za Jelavićem je raspisana potjernica, a on već godinama živi u Zagrebu.

O krivičnom postupku protiv Jelavića govorio je i odvjetnik Josip Muselimović:

"U pravosudnom sistemu BiH ne postoji opcija da se sudi u odsustvu okrivljene osobe, tako da je sada nastala pat pozicija. Moj stav je da Tužilaštvo BiH treba preispitati svoju optužnicu i obustaviti krivični postupak", kazao je Muselimović.

Dodaje da su radnje za koje se tereti njegov klijent stare 15 godina i više te da je je postupak protiv Jelavića besmislen.

"Po meni je rješenje sačekati zastaru krivičnog gonjenja ili povući optužnicu", poručuje advokat Muselimović.

 

 https://www.klix.ba/vijesti/bih/ante-jelavic-zaboravljeni-bjegunac-i-nocna-mora-bh-pravosudja/170117071?fbclid=IwAR0M4mlevXNyv8qamonHFGZlVIZmWwqLESVzQlzCkH_M9AkLVK-0_R30JMM

 

 

Nakon što su bosanskohercegovačke pravosudne institucije dobile obavijest od nadležnih organa Hrvatske da ta zemlja ne može pružiti međunarodnu pravu pomoć u slučaju Ante Jelavića, njegov advokat Josip Muselimović za Klix.ba je kazao da bi najbolje bilo da Tužilaštvo BiH odustane od tog slučaja.

U septembru 2016. godine BiH je službeno zatražila od Hrvatske da preuzme predmet iz 2004. gdje se optuženi Ante Jelavić tereti za podrivanje vojne i odbrambene moći te za zloupotrebu položaja i ovlasti u slučaju "hrvatska samouprava.

Jelavića je Sud BiH 2005. godine nepravomoćno osudio na 10 godina zatvora u slučaju "Hercegovačka banka" za zlopotrebu finansijske pomoći iz Republike Hrvatske namijenjene Hrvatima u BiH, i to po optužnici koja ga tereti za podrivanje ustavnog poretka, vojne i odbrambene moći zemlje te zlopotrebu položaja i ovlasti.

U trenutku izricanja presude on nije bio u BiH. Potom je Apelaciono vijeće poništilo presudu i naređeno je novo suđenje koje do danas nije održano. Za Jelavićem je raspisana potjernica, a on već godinama živi u Zagrebu.

U Tužilaštvu BiH nisu imali neki konkretan odgovor u slučaju narednih koraka koje planiraju poduzeti, već su samo poručili da će postupiti u skladu sa zakonom. Ipak, sudeći prema reakciji hrvatskih vlasti, Jelavić će i dalje ostati nerješena enigma i noćna mora bh. pravosuđa.

Jelavić je poručio da se ne želi pojaviti pred Sudom BiH.

"U pravosudnom sistemu BiH ne postoji opcija da se sudi u odsustvu okrivljene osobe, tako da je sada nastala pat pozicija. Moj stav je da Tužilaštvo BiH treba preispitati svoju optužnicu i obustaviti krivični postupak", kazao je Muselimović.

Dodaje da su radnje za koje se tereti njegov klijent stare 15 godina i više te da je je postupak protiv Jelavića besmislen.

"Po meni je rješenje sačekati zastaru krivičnog gonjenja ili povući optužnicu", poručuje advokat Muselimović.

Sada je na potezu Tužilaštvo i Sud BiH, koji trebaju pronaći način kako da procesuiraju odbjeglog Jelavića ili da u potpunosti odustanu od slučaja. Ako je suditi prema posljednjim reakcijama hrvatskih vlasti Jelavić će i dalje ostati nerješiva enigma i noćna mora bh. pravosuđa.

Trumpov čovjek za Hrvatsku: Da, ručao sam s Hernadijem! (Igor Alborghetti, Express 24 sata,

 

Trump's man for Croatia Robert Kohorst: "Yes, I had a lunch with Hernadi!" Trump's friend and donor, Robert Kohorst was Trump's Ambassador to Croatia until Trump lost elections. Following Trump's debacle at the last year's US elections, he left Croatia. In the interview to 24 sata, Kohorst confirmed that he had a lunch in Budapest with the main boss of INA/MOL, Zsolt Hernadi, despite the fact that Hernadi was wanted by INTERPOL at that time. Interpol decided to renew an arrest warrant for Hernadi issued by Croatia in November 2018. Hernadi has been indicted in Croatia for allegedly bribing former Croatian Prime Minister Ivo Sanader to allow MOL to become the key decision-maker in Croatian energy company INA, in which MOL is the biggest but not the majority shareholder.

In 2018 Croatia began the trial of Sanader, who served as prime minister from 2003 to 2009, and Hernadi in that case. Hernadi was tried in absentia. 

 

 https://express.24sata.hr/top-news/trumpov-covjek-za-hrvatsku-da-rucao-sam-s-hernadijem-20752?page=2&fbclid=IwAR1Np6vkEZ0sT9P5YyIpAPpWQOf2DICG5q0gLbDh3f6WRbo-ZENM8sUBEpo

 

 

Ambasador SAD-a u Hrvatskoj ne vidi problem što se druži s čovjekom za kojim je naše pravosuđe raspisalo tjeralicu

Robertu Bobu Kohorstu već je prošlo 14 mjeseci mandata u Republici Hrvatskoj. Nije uvijek bilo mirno. Kupnja izraelskih zrakoplova F-16, koja je naprasno propala, dosta je, barem kroz pisanje medija i diplomatske kuloare, opteretila odnose SAD-a i Hrvatske. Oko toga, pak, ambasador je prilično opušten. Razumije hrvatske postupke, zadovoljan je kako je ministar Krstičević vodio pregovore. I ne prihvaća da je to bilo čiji poraz ili neuspjeh.

Kao iskusni i uspješni biznismen, kojeg je predsjednik Trump imenovao za veleposlanika u Republici Hrvatskoj, hvali racionalnu odluku koju je oko zrakoplova donijela Vlada. Uostalom, i Hrvatska mu je kao destinacija legla. Istina, kako je rekao, nema namjeru, nakon mandata, tu kupiti nekretninu. Ipak, u svemu su presudili veleposlanikovi unuci s kojima, nakon odlaska iz Hrvatske, želi provoditi puno vremena.

No dovoljno je pogledati njegov službeni profil na Twitteru kako bi ste shvatili da on i njegova gospođa jako vole i uživaju u Hrvatskoj.

Kako biste ocijenili razinu sveukupnih odnosa SAD-a i Republike Hrvatske? Je li propast gotovo potpisanog ugovora o kupnji američkih borbenih zrakoplova iz Izraela, iz poznatih razloga, pogoršala relacije između Washingtona i Zagreba?

Hrvatska i Sjedinjene Američke Države imaju odličnu suradnju na mnogim područjima. Pogotovo u vojnom segmentu. Doista ne vidim da je program kupnje zrakoplova F-16 završio neuspjehom. Sve što se dogodilo je dio procesa. SAD je, u tom smislu, spreman pomoći ako Hrvatska to zatraži.

Sandra Šimunović/Pixsell

Istina je da je Izrael prihvatio odgovornost zato što ugovor o prodaji zrakoplova nije potpisan. Istodobno, mediji u Hrvatskoj nisu mogli izbjeći pisanje o razočaranju zbog tvrdog stava SAD-a. Nije li vaša vlada mogla učiniti više kako bi se spasio cijeli posao?

Moje je mišljenje da su Sjedinjene Američke Države snažno stajale u podršci tog posla. Učinili smo sve ono što se od nas tražilo. Uključujući i tzv. Third Party Transfer (dopuštenje za prodaju američke tehnologije trećoj strani, op.a.). Sjedinjene Američke Države nisu razočarane. Rekao sam da na sve ovo gledamo kao na proces i da je ovo samo jedan korak u tom procesu. Nadamo se da će Hrvatska, u konačnici, sklopiti pravi posao i kupiti zrakoplove.

Što to znači kad kažete sklopiti pravi posao? Imate li neke indicije što će se dogoditi s nabavkom novih borbenih zrakoplova ili što planira hrvatska strana u sljedećim mjesecima?

Vlada je, mislim, pokazala interes za nastavkom procesa odabira borbenog zrakoplova F-16. Nemamo specifične informacije koji su točno planovi hrvatske strane. No mi smo prenijeli vašoj Vladi spremnost da se uključimo u proces kad oni to zatraže.

Stalno naglašavate kako je SAD bio vrlo jasan o uvjetima prodaje zrakoplova, uključujući i zahtjev za demontažom izraelske elektronike prije isporuke Hrvatskoj. Zašto bi onda Izrael pristupio tenederu imajući na umu stroge američke odredbe koje bi, sasvim je jasno, ubile ugovor s Hrvatskom već na samom početku?

Čujte, nemam pojma kakve su bile nakane izraelske strane od ulaska u pregovore. Od početka je postojalo očekivanje da će zrakoplovi dobiti opremu sukladnu NATO standardima što je posebno važno za Hrvatsku. Ti zrakoplovi su morali biti u stanju komunicirati s drugim zrakoplovima kako bi postali dio vrijednih kapaciteta Saveza. Dakle, znalo se da će avioni trebati opremu koja je kompatibilna NATO-u. Ali zaista ne mogu ništa reći o tome kakve su bile namjere uključenih strana.

Što biste rekli na tvrdnje da je Hrvatska ispala kolateralna žrtva konflikta Izraela i Sjedinjenih Američkih Država, a ne tek trapavi kupac, kako se to pisalo u hrvatskim medijima?

Ne bih rekao da je riječ o sukobu. Više o procesu. U svake pregovore su uključene različite strane. One trebaju postići dogovor s kojim će svi biti zadovoljni. Nije do toga došlo, a to je opet dio procesa. Ako Hrvatska želi, sad može ponovno pokrenuti nabavku borbenog zrakoplova. Vjerujem da će, na kraju, vaša zemlja učiniti ono što će za nju biti najbolje. Ništa nije propalo, to je proces kako bi se pronašlo najbolje rješenje.

Hoćete li biti razočarani ako Hrvatska, primjerice, kupi borbene zrakoplove koji nisu proizvedeni u Sjedinjenim Američkim Državama, unatoč vašem angažamanu?

Svakako bismo voljeli da Hrvatska kupi američke zrakoplove F-16. A koje točno, odlučit će Hrvatska. Ali da. Htjeli bismo da ih kupite.

Kako biste odgovorili na tvrdnje iz medija da je odluka o zaustavljaju prodaje izraelskih F-16 donesena ovdje, u ambasadi u Buzinu kraj Zagreba, a ne u Washingtonu?

Ovo veleposlanstvo, naše Ministarstvo vanjskih poslova i naše Ministarstvo obrane potpuno su podupirali prodaju zrakoplova Republici Hrvatskoj. Učinili smo sve što je bilo u našoj moći da Hrvatskoj omogućimo da postigne svoj cilj. Nismo vas blokirali ili se na taj način uplitali.

Sandra Šimunović/Pixsell

Što kažete na informacije da ste umalo bili proglašeni personom non grata?

Ne znam ništa o tome. Mislim da to nema veze s istinom niti da se o tome ozbiljno razgovaralo.

Hrvatski ministar obrane Damir Krstičević bio je pod neviđenim pritiskom zbog toga jer nije potpisan ugovor. Kakvo je vaše mišljenje o pozivima hrvatske oporbe na njegovu ostavku?

Ministar Krstičević je sudjelovao u pregovorima i smatram da je učinio posao za svaku pohvalu. Ne mislim da je na meni da ocjenjujem njegove postupke. Ti su pregovori bili složeni, ali kako se to zna dogoditi u poslu, dvije strane, Hrvatska i Izrael, nisu postigle zadovoljavajući dogovor. Zato je Hrvatska odustala. Uvijek treba biti spreman reći ne ako niste zadovoljni ishodom. To je ispravna odluka Vlade RH koja je time, između ostaloga, zaštitila i sačuvala hrvatski proračun.

Održan je niz sastanaka između vas i ministra obrane. O čemu ste razgovarali, jeste li pružali neke savjete hrvatskoj strani i, ako jeste, koje?

Sadržaji sastanaka između predstavnika Vlade SAD-a i Republike Hrvatske su povjerljivi. Ne smijem ulazili u detalje. Tijekom pregovora trudili smo se pružati podršku kad je to od nas traženo. Ni u jednom trenutku nismo se neprimjereno postavili ili sprečavali pregovore.

Okej, ali jeste li kao američki diplomat s mandatom u Hrvatskoj razočarani činjenicom da ovaj posao nije uspio?

Nisam. Uopće. Mislim da je Hrvatska ispravno postupila odbacivši sporazum koji im nije osigurao ono što su željeli. Tako se i treba postaviti kad ne postižete ono što vam treba.

Sad iz vas kao da progovara biznismen...

Biznismen bi napravio istu stvar kao i političar. Treba zaštititi svoj novac, zaštititi proračun i postići ono što zapravo želite. Ako je za to potrebno više vremena ili drugi krug pregovora, neka tako bude. To je sasvim prihvatljivo. Hoću reći da je Hrvatska učinila baš ono što je trebala.

Kako će se razvijati američko-hrvatska vojna suradnja u budućnosti? Primjerice, Srbija je iz Rusije, Kine i Bjelorusije dobila značajne količine naoružanja i vojne opreme. Imajući na umu ne tako davna iskustva, Hrvatska nije baš sretna takvom situacijom. Slažete li se?

Ne znam što su to Rusija i druge države dale Srbiji, ali znam da SAD snažno podržava hrvatske oružane snage. Tijekom proteklih godina donirali smo Hrvatskoj više od pola milijarde dolara vojne opreme, uključujući borbene helikoptere Kiowa Warrior, borbena vozila i oklopna terenska vozila, pokretne kuhinje, dva Black Hawk helikoptera vrijedna više od 50 milijuna dolara... Dakle, snažno podupiremo hrvatske oružane snage kako u opremi, tako i u obuci koju organiziramo za hrvatske časnike na američkim vojnim učilištima. Nije, naravno, sve u vojnoj opremi, važan je stupanj znanje i obuke. Mi, dakle, vjerujemo da imamo posebno vojno partnerstvo s Hrvatskom.

Možete li, molim vas, objasniti koji je financijski interes Republike Hrvatske u gradnji LNG terminala koji snažno gura i podržava vaša vlada u Washingtonu?

LNG terminal se planira već godinama. Jako sam sretan što se sad cijela stvar realizira. Ovo je strateški projekt za Hrvatsku i ovu regiju. Uz to, to je zaista projekt Europske unije i Hrvatske. Oni daju više od 100 milijuna eura što pokazuje njihovu snažnu predanost energetskoj diversifikaciji i sigurnosti. Mogu također radosno dodati da će Sjedinjene Američke Države poduprijeti projekt. LNG terminal će, dakle, biti vrlo velika prednost za cijelu regiju te će isto tako potvrditi da je Hrvatska kredibilan partner unutar Europske unije.

 

Sigurno, Hrvatska će dobiti izvor plina, ali tu neće biti neke financijske dobiti za nas. Zašto je tome tako? 

 

Nisam siguran da je tako. Pričekajmo desetak godina. Cijene plina rastu i padaju. Imati na raspolaganju još jedan izvor energije omogućuje bolju poziciju u pregovorima oko niže cijene plina s drugim proizvođačima. Iako to ne možete izravno povezati s gubitkom ili dobiti na LNG terminalu, ukupna cijena plina na tržištu mogla bi biti niža i tako dovesti do visoke stope povrata na ovoj investiciji. S druge strane, LNG terminal pruža sigurnost opskrbe plinom. Imate još jedan izvor. Cijene plina su jedno, ali uopće nemati plin je problem posebne vrste. Rekao bih da gradnja LNG terminala pruža mogućnost držanja cijena plina pod kontrolom i sigurnost opskrbe.

 

 

Gospodin ambasador Azimov kaže da njegova država, Rusija, vidi interes u kupnji mađarskih dionica Ine. Što vi mislite o tim namjerama? 

 

Nemam pojma koje su njihove namjere. Ono što znam jest to da je hrvatska Vlada poduzela prve korake i krenula u pravom smjeru. Angažirali su konzultante koji će im pomoći odrediti vrijednost kompanije. Ne možeš kupiti nešto ako ne znaš koliko vrijedi. To je prvi korak. Kad to bude gotovo, trebali bi se raspitati tko bi bio dobar investitor. Ovo je bitno - nije važno da ima potreban novac, nego da Hrvatskoj bude dobar i dugoročan partner. Iz poslovnog iskustva znam da nije uvijek dobro uzeti novac od onoga koji ga ima samo zato što ga ima. Morate dijeliti zajedničke dugoročne interese. Nadam se da će, tijekom tog procesa, američke tvrtke pozorno ispitati mogućnost ulaganja i dati financijsku ponudu. Već sad su neke američke tvrtke pokazale interes. 

 

Velike tvrtke? 

 

Naravno. To je velika investicija. Prilično sam uvjeren da će, kad dođe vrijeme, američke tvrtke dati ponude i biti pouzdan hrvatski partner. 

 

Lijepo, a kolika je razina potrebnog ulaganja? Neka vaša procjena? 

 

Ne znam. Premalo je dionica na tržištu da bi se mogla postaviti neka utemeljena procjena vrijednosti. Svakako, to je skupi pothvat. Puno više od milijarde dolara. Potrebni su eksperti, poput ovih koje je angažirala vaša Vlada, da bi se utvrdila dugoročna vrijednost. 

 

U redu, ali koliko su Rusi ozbiljni u najavama kupnje mađarskih dionica Ine? Ili je to tek stanoviti test američkih namjera u regiji? 

 

Pa, nisam sasvim siguran da je to samo test. Mislim da pokazuju stanoviti interes za kupnjom. Ali ako žele kupiti Inu, neka daju ponudu baš kao i drugi ponuđači. Hrvatska mora procijeniti dvije stvari. Iznos ponude i tko bi joj bio najbolji partner. 

 

 Ipak, zbunjuje pozicija u kojoj ne bi trebalo išta iz energetskog sektora prodati Rusima, a istodobno nema američkih ulaganja. Možete li to malo objasniti? 

 

Nije nam u interesu zaustaviti Ruse. Želimo nešto drugo: diversificirati opskrbu i omogućiti postizanje povoljnijih cijena plina. To je uloga LNG terminala. To je kao kad kupujete osiguranje za vašu kuću. Ako ne izgori, jeste li taj novac uludo potrošili? Naravno da niste. Imali ste osiguranu imovinu. I LNG će u budućnosti osigurati redovitu opskrbu plinom po povoljnim cijenama. I ako bude stajao nešto novca, svejedno će biti dragocjeno imati takvu vrstu osiguranja. Mi stojimo uz projekt, ali nemamo nikakav financijski interes. Možda hoćemo, a možda i nećemo prodavati plin. Koncentriramo se na to da ova regija bude sigurna i stabilna. Energija je važna komponenta u tome. 

 

Čuo sam da ste se, prije nekoliko tjedana, trebali susresti s glavnim šefom MOL-a Zsoltom Hernadijem u Budimpešti? Jeste li?

 

 Da. Bili smo na ručku.

Jeste li s njim razgovarali o ruskoj ponudi za MOL-ove dionice Ine? 

 

Ne bih ulazio u detalje našega razgovora. Naravno da smo se dotakli svih energetskih tema u ovoj regiji. On o tome zna puno. Vidite, nadam se da će Mađari i Hrvati biti u stanju zajedno sjesti te dogovoriti kupnju plina preko LNG terminala. Mislim da Hrvatska sad, baš zbog LNG terminala, može sasvim ravnopravno pregovarati i postići sporazum u kojemu će sudjelovati obje strane. 

 

Ok, razumijem. Znate li, gospodine Kohorst, da Zsolta Hernadija godinama traže pravosudna tijela Republike Hrvatske? 

 

Čitao sam o tome. 

 

I kako onda mislite da će na susret američkog veleposlanika u Hrvatskoj s Hernadijem reagirati Vlada RH? 

 

Samo smo bili na ručku. Nema tu ništa dubinskog ili ozbiljnog. Mislim da je bilo korisno čuti što on ima reći oko energetike. Nemam nikakav komentar oko njegove optužnice. On, očito, nije osuđen zbog kriminala (kršenja zakona)... ...dok nije osuđen smatra se nevinim... Barem tako funkcionira pravni sustav u Sjedinjenim Američkim Državama. Vjerujem da je tako i u Hrvatskoj. 

 

Nedavno ste podržali izjavu predsjednice Kolinde Grabar Kitarović koja se potpuno ogradila od ustaškog pozdrava 'Za dom spremni'. U međuvremenu je malo promijenila stajalište rekavši da je u nekim situacijama ipak prihvatljiv. Imate li neki komentar? 

 

Trebali biste pitati gospođu predsjednicu koja je njezina pozicija. Moje je mišljenje da bi svi trebali uživati fundamentalne slobode: govora i medija. S druge strane, to ne znači da bi svi trebali govoriti što im pada na pamet. Pojedinci bi trebali voditi računa kad daju neprikladne izjave i kloniti se toga. 

 

Novinari se bune da hrvatska Vlada kontrolira medije?  

 

Općenito sam mišljenja da Vlada RH poštuje slobodu medija i slobodu govora. Nadam se da će tako ostati. Zabrinut sam zbog broja sudskih tužbi protiv novinara. Time bi se trebalo baviti i ne dopustiti da stvar ode predaleko. Novinari također imaju obvezu istinito izvještavati. Dakle, mora postojati ravnoteža između slobode medija i odgovornosti novinara koji trebaju izvještavati istinito. Stranica 2/2

Pročitajte više na: https://express.24sata.hr/top-news/trumpov-covjek-za-hrvatsku-da-rucao-sam-s-hernadijem-20752?page=2 - express.24sata.hr

Posebna veza Valentina Inzka i Međugorja (portal Republika, 26.06.2020.)

 

"Evo me u Međugorju, baš kao i 24. 6. 1982. kada sam bio u bivšoj Jugoslaviji mladi ataše austrijske ambasade za tisak i kulturu. U međuvremenu, bio sam u Međugorju bezbroj puta, a samo u ovom mjesecu dva puta" (lipanj, 2020. tijekom epidemije korone)

Inače, Visoki predstavnik za BiH dolazi iz obitelji koja je dala šest katoličkih svećenika.

 

 https://republikainfo.com/posebna-veza-valentina-inzka-i-medugorja/?fbclid=IwAR1fCULzmfChGaKMEE09Q45dEOsnI55v2RXKUUKu62pboQI81iALwVPNTVQ

 

 

Visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko veliki je prijatelj Međugorja i redoviti je posjetitelj tog hercegovačkog svetišta mira. Povezanost Inzka i Međugorja traje još od 1982. godine kada je austrijski diplomata prvi put posjetio malo mjesto gdje se nekolicini djece 1981. godine na jednom brdašcu ukazala Gospa. Inzko je tada bio na dužnosti u austrijskom Veleposlanstvu u Beogradu, gdje je radio kao mladi ataše za tisak i kulturu.

Bez obzira na pandemiju korona virusa Inzko je i ove godine nekoliko puta boravio u Međugorju, a samo u lipnju dva puta…

 -Evo me u Međugorju, baš kao i 24. 6. 1982. kada sam bio u bivšoj Jugoslaviji mladi ataše austrijske ambasade za tisak i kulturu. U međuvremenu, bio sam u Međugorju bezbroj puta, a samo u ovom mjesecu dva puta. 1982. godine, oko crkve svugdje je bila trava, nije bilo nijednog pansiona, a spavao sam u kolima. Sada su svugdje pansioni, a malo je ostalo trave. Siguran sam da će sve ovo proći i da će Međugorje biti još jači centar molitve, ispovijedanja i pomirenja, kazao je Inzko za Dnevni list prilikom posljednje posjete hercegovačkom svetištu.

Prije 38 godina, na prvu obljetnicu ukazanja, Inzko je došao na nagovor austrijskog novinara Kurta Seinitza iz Beča (KRONENZEITUNG) koji je došao pratiti što se to događa u Hercegovini.

 Zanimljivo, Inzka i Seinitza tada nisu htjeli primiti u tadašnjem praznom Hotelu Čitluk jer se nisu najavili preko protokola u Beogradu, što jasno govori kako je tadašnji državni sustav funkcionirao.

Inzko je uvijek napominjao da je molitva u Međugorju poseban osjećaj, a nerijetko je isticao da ne može zamisliti život bez vjere te da je svaki pravi vjernik ujedno i čovjek dobre volje. Inače, Visoki predstavnik za BiH dolazi iz obitelji koja je dala šest katoličkih svećenika, a učinio je puno po pitanju međureligijskog dijaloga u našoj zemlji konstantno propagirajući prijateljstvo i poštivanje svake vjere.

(Izvor: Dnevni list)