petak, 21. kolovoza 2020.

https://www.tropolje.info/muselimovic-ubojstva-santica-i-leutara-nikad-se-nece-razrijesiti/

Muselimović: Ubojstva Šantića i Leutara nikad se neće razriješiti

548ab45e-829c-47a7-879d-1548b0765237-muselimovic-josip100-205x120Redovito odlazim na Dane odvjetništva u zemlje okruženja. Kada dođem na Dane hrvatskog odvjetništva, uvijek sam imao priliku sresti ministra pravosuđa, predsjednika ustavnog i vrhovnog suda, državnog odvjetnika i predsjednika države. Na Dane bh. odvjetništva nikada nitko ne dolazi. Istina, iznimku je napravio Dragan Čović kada je prvi put obnašao dužnost predsjedatelja Predsjedništva BiH.
Ove je godine Danima odvjetništva nazočio ministar pravosuđa Josip Grbeša kao osobni izaslanik predsjednika Čovića te Radmila Komadina kao izaslanica gradonačelnika.
U Mostaru su, od 18. do 20. rujna, održani tradicionalni Dani bh. odvjetništva. Prvi put u gradu mediteranske svjetlosti okupili su se odvjetnici iz svih krajeva BiH i širega okruženja. Uz kolegijalno druženje, naravno, bila je to prigoda za razmjenu mišljenja o najaktualnijim pitanjima reforme pravosudnog sustava. Tim povodom razgovarali smo s Josipom Muselimovićem, bivšim predsjednikom Odvjetničke komore FBiH i predsjedateljem svečane skupštine Dana bh. odvjetništva.
 
Večernji list: Na početku našega razgovora, možete li se prisjetiti početaka rada Odvjetničke komore FBiH? Kako je nastajala, kako se razvijala?
Odmah po okončanju rata započeli smo razgovore o obnovi rada Odvjetničke komore FBiH. Smatrali smo da se društveni procesi ne mogu oblikovati i odvijati bez stabilnog pravosudnog sustava i njegove sastavnice – samostalnog i neovisnog odvjetništva. Sastali smo se u Neumu. Bili su tu i predstavnici Međunarodne zajednice u ulozi organizatora, medijatora i koordinatora. Sjećam se da su bili zatečeni brzinom i lakoćom dogovora. Stekao sam dojam da su očekivali teške i mukotrpne razgovore, da će tu biti puno sastanaka, a time i „turističkih” putovanja i deviznih zarada. Istodobno, tekli su razgovori i o formiranju odvjetničke komore Republike Srpske. Tada sam shvatio da je zemlja podijeljena po svim šavovima – pa i po pravosudnom po kojemu nikako i nikada ne bi smjela biti razjedinjena. Sjedišta naših komora su u Sarajevu i Banjoj Luci. U vrlo kratkom vremenu pripremili smo normativne akte, održali izbornu skupštinu i uspostavili tijela naše komore. Prve dvije godine na čelu Komore bio je Ekrem Galijatović, odvjetnik iz Sarajeva. U iduća dva mandata predvodio sam odvjetništvo i obnašao dužnost predsjednika Komore. S ponosom želim kazati da sam za vrijeme mandata, s kolegama suradnicima, uspio obnoviti pokidane veze s odvjetničkim komorama Slovenije, Hrvatske, Vojvodine, Srbije, Crne Gore, Makedonije i Međunarodne unije odvjetnika. Mi smo profesionalna obitelj. Smatrao sam da trebamo biti zajedno i da ćemo tako lakše rješavati probleme i sve češće nasrtaje na našu samostalnost i neovisnost. S Advokatskom komorom Republike Srpske uspostavili smo kolegijalne odnose i otvorili mogućnost nesmetanog obavljanja poslova na prostoru cijele zemlje. U ovo vrijeme, odvjetništvo u FBiH predvodi Branko Marić, odvjetnik iz Sarajeva.
 
Večernji list: Po vašem mišljenju, je li reforma pravosudnog sustava u našoj zemlji dala očekivane rezultate?
Reforma pravosudnog sustava nije dala očekivane rezultate. Treba biti odlučan i reći da se u našem pravosudnom sustavu ne poštuju drevna načela presumpcije nevinosti i “In dubio pro reo”. Česte su zloupotrebe sustava prisluškivanja, praćenja i pritvaranja. U pravosudnom sustavu naše zemlje često se mogu sresti mladi ljudi. Za obavljanje odgovornih sudačkih i tužiteljskih dužnosti potrebno je stručno i životno iskustvo. Stoga se ne čudim što često naiđem na loše i površne optužnice, na loše i neobrazložene presude. Cijelo desetljeće sudjelujem u radu Povjerenstva za polaganje pravosudnih i odvjetničkih ispita. Na kompetentan način mogu ocijeniti znanje kandidata – onih koji će u dogledno vrijeme preuzeti tako značajne dužnosti.

Večernji list: U uvodu ovoga razgovora spomenuli ste kako su, po vašem mišljenju, poseban problem privatni pravni fakulteti…
Da… Ponovno i po tko zna koji put ukazujem na probleme mladih pravnika koji dolaze s privatnih pravnih fakulteta. Stvari su dovedene do društvenog apsurda. Kome možete objasniti da na prostoru male zemlje kao što je Bosna i Hercegovina djeluju 22 pravna fakulteta?! Zar na njenom prostoru postoji toliko sveučilišnih profesora koji mogu mlade ljude obrazovati i pripremiti za ono što će raditi?

Večernji list: Stalno upozoravate na velike sudske postupke koji su obilježili cijelo jedno vrijeme u BiH.
Točno je… Tri velika sudska postupka silno opterećuju našu pravosudnu, političku i društvenu svakodnevicu. Dvadeset godina je prošlo od ubojstva generala Vlade Šantića. Nešto manje od ubojstva Joze Leutara, doministra unutarnjih poslova FBiH. Prije dvije godine posjetio sam bihaćko Županijsko tužiteljstvo i dobio čvrsta uvjeravanja da će optužnica uskoro biti podignuta. Još uvijek je nema, a stvar se čini jednostavnom. Tako je i s ubojstvom Joze Leutara. Tko zna koliko sam puta rekao i napisao – ako netko želi riješiti ovaj predmet, sve što ga zanima naći će u spisu Županijskog suda u Sarajevu, u predmetu koji je vođen protiv sedmorice odabranih i lažno optuženih Hrvata. Danas, odgovorno mogu reći da se ubojstva generala Vlade Šantića i doministra Joze Leutara nikada neće razriješiti. Zato ne postoji politička volja, a to znači da sustav uporno i dosljedno štiti neke svoje ljude. Nisam pesimist, ali sve su prilike da takva sudbina čeka i predmet u kojemu je, prije dvije godine, ubijen Jozo Kafadar, istaknuti viteški gospodarstvenik. Ovog bremena moramo se riješiti. Inače, kod svakog promatrača društvenih zbivanja, ostat će dojam da je pravosudni sustav naše zemlje potonuo u rukama političkih moćnika.
 
Večernji list: Jedno ste od najvećih odvjetničkih imena s ovih prostora. Dobitnik ste mnogih prestižnih profesionalnih i društvenih priznanja…

Za svoj dugogodišnji, po ocjenama drugih, uspješan rad, dobio sam Zlatne povelje za životno djelo u profesiji odvjetničkih komora FBiH, Hrvatske, Vojvodine, Srbije, Crne Gore i Makedonije. Ponosan sam na ova priznanja. Posebno sam ponosan na Zlatnu povelju i Plaketu Hrvatske odvjetničke komore s imenom svevremenog odvjetnika dr. Ive Politea.
Za ovih četrdesetak godina kroz moj ured prošao je velikih broj mladih vježbenika. Danas su to uspješni odvjetnici, suci, tužitelji i gospodarstvenici. Moja dugogodišnja partnerica je kolegica Ana Primorac. Uz Orden grada Mostara, Povelju Sportskog saveza grada Mostara, silno sam počašćen Poveljom „Mimar mira” koju mi je, u srpnju ove godine, na svečanosti ispod Starog mosta, dodijelio Centar za mir i multietničku suradnju Mostar. Ne mogu zaboraviti na tri velika, zaista velika društvena priznanja: Odličje predsjednika Republike Hrvatske, Zlatnu povelju Matice hrvatske za najveći kulturni događaj u njenoj povijesti staroj skoro dva stoljeća i Zlatnu povelju Internacionalne lige humanista s imenom dvostrukog nobelovca Linusa Paulinga.

Večernji list: Često ističete kako su odvjetnički uredi svjedoci vremena i društvenih mijena. Vi progovarate pisanom riječi, tako da smo upoznali i Josipa Muselimovića, književnika i, ja bih rekla, vrlo uspješnog i rado čitanog kolumnista i kroničara društvenih zbivanja…
Kazališnom dramom „Druga savjest” prikazao sam sudbinu četvorice mladića koji su iskoračili ispred vremena, i to platili teškom zeničkom robijom. Predstava je igrana pedesetak puta. Uvijek pred prepunim gledalištem. Vjerujem da je predstava sišla s pozornice jer su umrli njeni nositelji – legendarni mostarski glumci Jozo Lepetić, Ante Vican, Dana Kurbalija, Toni Pehar i Tatjana Feher. Od nastanka prve knjige „Poštovani suci, zašto?”, do ove posljednje, desete, „Tri dragulja i 33 priče”, prošle su godine spisateljskog truda. Radiodramom „Tek iza rešetaka osjetila sam slobodu” opisao sam sudbinu jedne hercegovačke žene. Drama je dobila prvu nagradu na natječaju Radio Sarajeva. Tekst je otkupio Radio Beograd i napravio slušanu radio dramu. Bio sam na njenoj beogradskoj promociji. Vjerujem da će nova knjiga, još nedefiniranog naslova, ugledati svjetlo dana najkasnije do idućih Dana bh. odvjetništva. Odvjetnici su, u pravilu, prezauzeti svojim tekućim poslovima i različitim obvezama. Malo pišu. Zato se radujem skorom izlasku knjige mostarskog odvjetnika, poštovanog kolege Nine Gvozdića. bpz.ba

Nema komentara:

Objavi komentar