O slučaju “Garaplija” za “Slobodnu Dalmaciju” su u septembru 2000. godine govorili i advokati Faruk Balijagić i Josip Muselimović, koje je Edin Garaplija, bivši agent AID-a, angažirao nakon što je poslije presude koja ga je poslala u zenički zatvor i to na 13 godina, shvatio da je žrtvovan od samog vrha bošnjačke politike.
Rad bez naknade
Muselimović je u tom intervjuu suđenje Garapliji i njegovim kolegama ocijenio „procesom velikog rizika”.
Odluka Doma za ljudska prava o prihvatljivosti i meritumu donesena je 2002. godine u slučaju „Garaplija protiv Federacije BiH“
- Ja sam se prvi put susreo s gospodinom Garaplijom i on je na mene ostavio poseban dojam. Nalazi se u izvrsnom psihičkom stanju i kao mlad, obrazovan čovjek ustrajat će u svojoj obrani, u dokazivanju svoje nevinosti i razotkrivanju nevjerojatnih zločina. Ovaj predmet je zaista nevjerojatna priča o našoj ne tako davnoj prošlosti. Naše sudjelovanje u ovom kaznenom predmetu bit će primarno u zaštiti ing. Garaplije, a zatim i u inicijalnom poticaju u stvaranju moderne pravne države.
Doktora Faruka Balijagića poznajem nekoliko desetljeća, imamo vrlo konkretnu i kolegijalnu suradnju. Njegova borba u slučaju „Garaplija“ je na ponos naše odvjetničke profesije. Nadam se kako će se osigurati sve pretpostavke za normalno održavanje sjednice Vijeća Vrhovnoga suda, a i nama braniteljima sigurnost u radu.
araplija s advokatima Balijagićem i Muselimovićem fotografiran 2000. godine u krugu KPZ-a Zenica tokom posjete novinara „Slobodne Dalmacije”
Morate znati da je ovaj kazneni predmet, s aspekta osobne sigurnosti, proces osobito velikog rizika. Konačno, predložio sam dr. Balijagiću da ovu obranu obavimo bez naknade, odnosno bez odvjetničkoga honorara. Naravno, on je to i prihvatio - kazao je 2000. za „Slobodnu Dalmaciju” advokat Muselimović.
Istovremeno, advokat Balijagić je tada najavio kako će protiv tadašnjih određenih sudija Doma za ljudska prava podnijeti krivičnu prijavu i to Haškom tribunalu „zbog pokušaja sprečavanja i zataškavanja ratnih zločina koje je počinila teroristička skupina Ševa”.
Balijagić tražio da se ispita kako je došlo do paljevine
Dokument „Orao”
- Od pojedinih sudaca, predvođenih Matom Tadićem, zatražit ću razloge zbog čega su nastojali da ne dođe do obnove postupka. A prvo pitanje koje će biti upućeno prije otvaranja zasjedanja Vrhovnoga suda bit će upućeno Sulji Babiću - ostaje li kod optužnice koju je podigao Mustafa Bisić ili ne. Jer na temelju svega onoga što je u javnosti izneseno i svih bivših istražnih radnji, kao i onoga što smo kolega Muselimović i ja objasnili u našoj žalbi, Suljo Babić bi morao odustati od optužnice.
Inače, nedavno sam imao razgovor s predsjednikom Vrhovnoga suda Venceslavom Ilićem informirajući se o početku sudskog procesa. Među ostalim, zamjerio sam mu da je on, zajedno sa Suljom Babićem, čuo za dokument pod kodiranim imenom „Orao“, i da se nakon toga dogodila paljevina dokumentacije Izetbegovićeve tajne političke policije AID u zgradi tadašnjeg Ministarstva policije Federacije BiH.
Muselimović je suđenje Garapliji ocijenio procesom visokog rizika
Imao sam informaciju da će se taj požar dogoditi, odnosno da će se ići na uništavanje dokumentacije. Zbog čega to Venceslav Ilić i Suljo Babić nisu spriječili? Ilić mi je kazao kako će se on kretati u granicama kaznenog spisa i da ga ne interesira ta paljevina. Na to sam mu odgovorio da on i gospodin Babić nisu ni stolari, ni obućari, nego pravnici s najvećim pravosudnim pozicijama koje im je dao gospodin Izetbegović. Budući da su doznali i imali odluku Doma za ljudska prava, oni su morali izvršiti osiguranje i izuzimanje dokumentacije od Izetbegovićeve tajne političke policije AID. Na tu moju konstataciju ostao je bez riječi - tvrdio je Balijagić u septembru 2000. godine za „Slobodnu Dalmaciju”.
(Sutra: Kako je došlo do obnove postupka)
Nema komentara:
Objavi komentar