ponedjeljak, 27. studenoga 2017.

Šesta flota sa Neretve/ The 6th Fleet from the Neretva River (Hercegovački vojnik/ Herzegovinian Soldier, Issue No. 1, February, 1993)

Mirsad Zuhrić, zapovjednik satnije HVO, sastavljene od boraca muslimanske nacionalnosti, novinaru Ćamilu Šahoviću, govori o formiranju ove satnije i ciljevima ove jedinice u Brigadi HVO, koja je popularno nazvana "Šesta flota". 
Govoreći o formiranju jedinice, Zuhrić je naveo: "I prije dolaska rezervista u septembru 1991, mnogo ovdašnjih ljudi bilo je organizirano kroz krizne štabove, odnosno kroz Patriotsku ligu. Dolaskom rezervista na područje Dubrava počeli smo se pripremati za oružanu borbu zajedno sa komšijama Hrvatima, koje je vodio pokojni Pero Dalmatin... Moja jedinica se ponovo okuplja i omasovljava u Međugorju (oko 250 ljudi), gdje smo dobili nešto naoružanja od HVO i privatnim vezama. Tu smo prošli i odgovarajuću obuku."
Mirsad Zuhric, the commander of HVO company, composed of the soldiers of Muslim ethnicity, spoke with the journalist Camil Sahovic, about the establishment of this company and goals of this unit of the HVO Brigade, which is popularly called "The Sixth Fleet".
Speaking about the establishment of the unit, Zuhric stated:"Even before the arrival of the military reserve force in September, 1991, many of the people here were organized through the crises HQs and Patriotic League.  Following the arrival of the military reserve force to the area of Dubrave, we started to prepare ourselves for armed combat, together with our Croat neighbors, led by the late Pero Dalmatin ... The members of my unit were reunited in Medjugorje (some 250 people), where we received some weapons from the HVO and some were collected through private connections. We completed our training here, too." 

 

Razgovor sa Šefkijom Džihom/ Interview with Sefkija Dziho (Hercegovački vojnik/ Herzegovinian Soldier No. 1 - February, 1993)

Hercegovački vojnik je bio glasilo 4. korpusa Armije Republike BiH koje se štampalo u Mostaru od februara 1993. Glavni i odgovorni urednik Hercegovačkog vojnika bio je novinar Alija Lizde. Cijena Hercegovačkog vojnika iznosila je 300 HRD.
Kao aktuelna politička tema, u prvom broju objavljen je razgovor sa Šefkijom Džihom, pomoćnikom načelnika za bezbjednost 4. korpusa Armije RBiH. U ovom intervjuu, gosp. Džiho govori o značaju zajedničke borbe Muslimana i Hrvata, citirajući Petra Zrinskog, kojem se pripisuje rečenica iz 17. stoljeća: "Najsrećniji ću biti kada se izmiješaju hrvatski kalpaci i bosanske čalme." U razgovoru se Džiho posebno osvrnuo na značaj uspostavljanja službe bezbjednosti, opisavši je kao "oči i uši države i Armije". U okviru ove službe osnovana je i služba o ispitivanju genocida nad muslimanskim narodom. Govoreći o radu ove službe, on je detaljno objasnio čitaocima  šta sve spada u "genocid kao element", sa posebnim fokusom na paljenje, ubojstvo, silovanje, odvođenje u logore i raseljavanje.
Herzegovinian Soldier was the magazine of the 4th Corps of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina printed in Mostar as of February, 1993. The editor in charge was the journalist Alija Lizde. The price of the magazine was 300 Croatian Dinars (HRD).
The first issue features the interview with Sefkija Dziho, assistant to the Head of Security of the 4th Corps - as the current political topic. In this interview, Mr. Dziho speaks about the importance of the joint struggle of Muslims and Croats, citing the sentence attributed to Petar Zrinski (17th century): "The happiest I shall ever be, when Croat kalpaks and Bosnian turbans are being mixed together."
In this interview, Dziho particularly reflects on the significance of the establishment of the security service, describing it as "the ears and eyes of the State and Army". A special service on investigation of genocide against the Muslim people was established within this service. Speaking about the operation of this service, he explains in detail what is understood as "the genocide as the element", particularly focusing on the arson, murder, rape, concentration camps and displacement.  

    

subota, 25. studenoga 2017.

A Memorandum of Understanding and Strategic partnership Between The Government of the Federation of Bosnia and Herzegovina and Howell Machine, Inc. (December, 2013)

A Memorandum of Understanding and Strategic Partnership signed in December, 2013. by David C. Howell, Nermin Nikšić and Erdal Trhulj, ensuring inter alia offering the Howell Machine Inc. the right of preemption over the (majority) share of the Government of the Federation BaH in the Defense Industry in the Federation BaH.  Memorandum foresees that the Government will put at full disposal of the Howell all assets of the Defense Industry plants, including equipment, raw materials, manufactured goods, technical documentation, preexisting contracts and client contacts, administrative, manufacturing, storage and other facilities, vehicles and other means of transportation ... Howell will also have full authority over and all employment decisions in the Defense Industry plants..., including employment, but also dismissal. The Memorandum is related to the plants: "#Igman" d.d. Konjic, #UnisGinex d.d Goražde, #Pretis d.d. Vogošća, #Binas d.d. Bugojno i #Zrak d.d. Sarajevo, and foresees possibility of its expansion to include the remaining companies of the Defense Industry at some point in the future.


Memorandum o razumijevanju i strateškom partnerstvu između Vlade FBiH i Howell Machine, Inc, decembar, 2013.


Memorandum o razumijevanju i strateškom partnerstvu koji su u decembru, 2013. potpisali David C. Howell, Nermin Nikšić i Erdal Trhulj, kojim se između ostalog kompaniji Howell Machine Inc. osigurava pravo preče kupnje nad većinskim udjelom Vlade u namjenskoj industriji u Federaciji BiH. Memorandumom je Vlada dala na rukovođenje fabrike, opremu, postrojenja i ostalu imovinu namjenske industrije američkoj kompaniji Howell Machine Inc. Prema Memorandum, sva imovina fabrika, uključujući opremu, sirovine, proizvedenu robu, tehničku dokumentaciju, prethodne ugovore i ugovore s klijentima, administrativne, proizvodne, skladišne i ostale sadržaje, vozila i ostala sredstva prevoza ... stavit će se na potpuno raspolaganje Howellu. Howell će također imati punu nadležnost nad svakom odlukom o zaposlenju u fabrikama, uključujući zapošljavanje, ali i otpuštanje svih zaposlenika i osoblja. Memorandum se odnosi na "Igman" d.d. Konjic, Unis Ginex d.d Goražde, Pretis d.d. Vogošća, Binas d.d. Bugojno i Zrak d.d. Sarajevo, uz mogućnost proširenja na ostale fabrike namjenske industrije uz obostranu saglasnost. 

četvrtak, 23. studenoga 2017.

Patria s vlasnikom kompanije "Howell Machine": Ostajemo u BiH, jer joj treba ruka koja će je dići!/ Patria with the owner of the company "Howell Machine": We are staying in BaH, as it needs an arm to help it up! (02/12/2015)

PODRŠKA I VLADE SAD-a

Patria s vlasnikom kompanije "Howell Machine“: Ostajemo u BiH, jer joj treba ruka koja će je dići!

Objavljeno u kategoriji Intervju na 02.12.2015 17:33:38
http://nap.ba/new/vijest.php?id=18925


"Howell Machine, Inc.", sa sjedištem u Lewistonu, država Idaho, američka je kompanija koja se bavi proizvodnjom, razvojem i prometom naoružanja, vojne opreme i drugih artikala odbrambenih tehnologija.
Na tržištu Bosne i Hercegovine prepoznata je kao najveći pojedinačni kupac artikala iz proizvodnih programa namjenske industrije Federacije BiH. Riječ je o kompaniji koja je u 2013. zaključila ugovore u vrijednosti oko 65 miliona eura s privrednim društvima "Igman" Konjic i "Unis Ginex" Goražde, te donijela odluku o investiranju u proširenje kapaciteta za proizvodnju inicijalnih sredstava u "Unis Ginex" d.d. Goražde.
Na tržištu Bosne i Hercegovine „Howel Machine“ prepoznata je kao najveći pojedinačni kupac artikala iz proizvodnih programa namjenske industrije Federacije BiH, a David C. Howell, vlasnik i predsjednik „Howell Machine“ u ekskluzivnom intervjuu za novinsku agenciju Patria otkrio je da ova kompanija i dalje ostaje na tržištu BiH.

Posebno je ovo istaknuto nakon jutrošnjeg sastanka u Vladi FBiH na kojem je između ostalih prisustvovao i Nermin Džindić, ministar energetike, rudarstva i industrije, koji je iskazao spremnost na daljnju saradnju s „Howell Machine“.
- Nema promjene, samo evolucija, nija lako raditi na Balkanu. Naš cilj je imati dugoročni, jak odnos sa Vladom. Ništa se nije promijenilo. Stvari su se usporile zbog promjene Vlade i ministara – istakao je na početku Howell.
U javnosti se počelo pričati da je od priče s Howel Machine odustao još ranije i bivši ministar energetike i rudarstva Erdal Trhulj.
- Ne znamo ništa o tome, nije bilo komunikacije na tu temu. Nije ni važno. Ono što jeste važno je da osnovni odnos nepromijenjen, a tiče se izgradnje i širenja lokalne ekonomije i našeg rada sa Ministarstvom odbrane – ističe Howell.
S obzirom na različitu percepciju u javnosti zanimalo nas je šta je onda bio problem, zašto imamo negativne napise o „Howell Machine“ i priči da je ovo štetno za BiH?
- Nemam pojma, vjerovatno dolazi od ljudi kojima se ovo protivi njihovim interesima. O njima ne želim govoriti. Hajde da budemo pozitivni i govorimo o pozitivnim stvarima. Ako me želite intervjuisati, o tome želim govoriti – kaže Howell.
Ovaj uspješni američki biznismen pojašnjava da kada je počeo raditi u BiH prije dvije i po godine, sve je bilo frustrirajuće.
- Ali smo se svojski potrudili i radit ćemo ovdje. Ključ uspjeha je veća investicija, više kupovine proizvoda – to uvijek unaprjeđuje stvari. To je ono što pokreće stvari, lubrikant kotača za fabrike. Kada fabrike počnu bolje raditi, i rukovodstvo počne bolje raditi. I onda, ako imate nešto zapadnjačkog načina razmišljanja, kao npr. sa Ginexom, gdje je išlo jako dobro – novac ulazi u firmu, proizvod izlazi i ide u Ameriku i fabrika procvjeta. Želimo nastaviti taj model i sa drugim kompanijama i dovesti do buđenja cjelokupne industrije – dodaje Howell.
S obzirom na održani sastanak u Vladi FBiH, Howell pojašnjava da već idućeg mjeseca možemo čekivati nove ugovore i prve rezultate i efekte sastanka.
- Mi kontinuirano imamo ugovore, imamo ih i trenutno. Ginex konstantno ima ugovore, svakog mjeseca. Pokušavamo navesti ostale kompanije da se ugledaju na Ginex kao pozitivni model kako su svi ovi planovi primjenjivi u praksi. U nekim kompanijama nismo imali uspjeh zbog njihovog menadžmenta, ali Ginex je bio za nas uspjeh jer smo u dvije godine utrostručili autput. Biznis konstantnog toka, to je ono što želimo vidjeti – ističe Howell pojašnjavajući da su u Vladi FBiH dogovorili da će Vlada raditi još bliže sa njima.
- Mi to i želimo jer želimo da Vlada bude više uključena u njihov biznis, jer to jeste njihov posao. To je njihov biznis od 51%, ne trebaju dozvoliti da neko to vodi kao porodični biznis, postavite mjere kontrole – pojašnjava Howell.
Dalje otkriva da jutrošnji sastanak nije prvi kontakt s novom Vladom, jer je nedavno u Washingtonu na Univerzitetu Johns Hopkins, održan panel sa predstavnicima Svjetske banke, State Departmenta, OHR-a itd., gdje su se susreli sa premijerom Fadilom Novalićem, premijerkom Željkom Cvijanović, ministrom vanjskih poslova, sa svim relevantnim faktorima sa kojima su imali razgovore na ovu temu.
- Danas uopće nismo razgovarali o potpisanom memorandumu. Novi ministar pokušava da nastavi saradnju sa HMT-om. Ponudio je i rekao da se njemu direktno obraćamo, dakle, gdje god se desi zastoj da ga direktno kontaktiramo. Ako je tako, ja mu čestitam. I premijer Novalić, na skupu u Washingtonu je rekao, šta god bude mogao uraditi, ne samo za HMT, nego za bilo koju drugu američku kompaniju otvoren je za saradnju. Jer su gore bili predstavnici i drugih investicijskih kompanija. Što je najvažnije, i američka Vlada podržava ovaj posao i žele da ulažu u BiH – ističe Howell.
I sam je ministar Džindić priznao da je bilo mnogo prepreka, ali je obećao da će ih otkloniti kako bi mogli lakše raditi.
- Ono što mi hoćemo je snažna kooperacija sa kompanijama i jednako snažna sa vladom i transparentnost. Znači, nema tajni, mora biti iskrenost i čist kanal komunikacije. Prije dvije godine, stvari su bile u rasulu, jedino što sam mogao uraditi je ponuditi da rukovodim kompanijama. Sada stvari idu nabolje i ja ne želim da vodim njihove kompanije, samo želim raditi s njima. Njihov menadžment je bolji, otvaraju se mogućnosti za bolje stvari, bolje prilike.
Predstavnici ove kompanije na čelu s Davidom Howellom ističu da ne moraju biti u BiH, ali da to žele.
Ja sam ovdje jer postoji infrastruktura, odlična radna snaga spremna da radi, fabrike koje spavaju. U vrijeme Jugoslavije, to je bila najbolja proizvodnja na svijetu, odličan kvalitet. Gdje god američki biznis uđe, ekonomija procvjeta, jer oni učine da se mentalni sklop ljudi i način razmišljanja promijeni, jer ljudi sami kontrolišu kompanije i njihov novac, a ne vlada. Kad to vlada vodi, nikad ne funkcioniše – dodaje dalje Howell.
Poznato je da u BiH postoje otpori zato što postoje različite „struje“ koje pokušavaju uzeti nešto za sebe. Pokušali smo Howellu objasniti da BiH nije tipična demokratska zemlja jer ovdje ministar ima privatnu firmu koja je uključena u biznis. Međutim, Howell je odlučan, bez obzira na otpore nastavit će poslovati u BiH.
- Ako nismo do sada otišli, nećemo nikako. Ovdje smo već tri godine, bit ćemo još tri, pet, koliko treba. Bosna treba ruku koja će joj pomoći da se podigne. Ovo je glavna industrija BiH i već je podignuta. To treba iskoristiti – dodaje Howell.

ponedjeljak, 13. studenoga 2017.

Efikasnost sistema deminiranja u BiH, oktobar, 2016./ Efficacy of the system of demining in BaH, October, 2016




The goal of the Report of the Audit Office of the Institutions of Bosnia and Herzegovina (BaH) was to assess the established system of demining and capacities of BaH to fulfill its international obligations and own strategic commitments. The Report has established that the system of demining at the level of BaH is not efficacious. Moreover, the process of demining itself has not been either analysed or improved over the last 15 years. During the period 2002-2015, the total of 530 million BAM was spent, out of which two thirds were provided by donors. Over the last three years (2012-16), the total of 113.5 million BAM was spent (58 million provided by BaH and 55 million of donor funds).
Even 20 years after the end of the war, the Mine Action Center (http://www.bhmac.org/?lang=en) does not have all the information about the exact locations of the mines. Initially, BaH had committed itself to fulfill international obligations and strategic goals from the Ottawa Convention by 2009. This deadline has been prolonged to 2019. The latest strategy proposal is the vision of BaH without mines by 2024.
There is a number of demining projects, which resulted in identification of only one mine, or even no mines were identified after the project completion.For 385 projects subjected to this analysis, the percentage of the successfully assessed number of mines in comparison to the expected number of mines is 2.5%.
Over the period 2005-2016, 25 persons were killed and 24 injured in demining accidents or were victims of mines. In addition, 23 irregularities were recorded. This resulted in the obligation of BaH to compensate 850 000 BAM on the basis of the enforceable court decisions.
According to the assessments, 545.000 of BaH citizens currently live in immediate danger of minefields and BaH has been categorized accordingly among the countries at highest risk in the world.            
Izvještaj Ureda za reviziju institucija BiH je urađen sa ciljem da se izvrši procjena uspostavljenog sistema deminiranja i spremnosti BiH da ispuni međunarodno preuzete obaveze i vlastita strateška opredjeljenja. U Izvještaju je utvrđeno da sistem deminiranja na nivou BiH nije efikasan. Proces deminiranja nije analiziran, niti unaprijeđen tokom posljednjih 15 godina. U periodu od 2002-2015. godine utrošeno je ukupno 530 miliona KM, od čega su 2/3 osigurali donatori. U posljednje tri godine (2012-16) utrošeno je oko 113,5 miliona KM sredstava, i to 58 miliona koje je osigurala BiH i 55 miliona donatorskih sredstava.
Ni 20 godina nakon završetka rata, Centar za uklanjanje mina nema sve informacije gdje se mine nalaze. BiH se prvobitno bila obavezala da će međunarodne obaveze i strateške ciljeve iz Otavske konvencije ispuniti do 2009. godine. Nakon toga je rok prolongiran do 2019. godine. Novi prijedlog vizije jeste BiH bez mina do 2024.
Nije mali broj projekata deminiranja koji nakon završetka aktivnosti rezultira pronalaskom jedne ili nijedne mine. Za 384 projekta koji su bili predmet analize, procenat uspješno procijenjenog broja mina spram očekivanih mina je 2.5%.
U periodu od 2005-2016. godine, rezultat minskih i deminerskih nesreća jeste da je 25 ljudi izgubilo život i 24 osobe su povrijeđene. Pored navedenog desile su se 23 nepravilnosti. Posljedica dosadašnjih nesreća je da BiH, prema pravosnažnim presudama, treba isplatiti 850 000 KM.
Procjene ukazuju da danas u BiH približno 545.000 građana živi u neposrednoj opasnosti od minskih polja, te se, prema tome, BiH svrstava među najugroženije zemlje u svijetu.