BiH bogata crnim zlatom - Samo u Orašju ima nafte vrijedne 22,8 mlrd KM
Američka naftna kompanija Amoco je 1989. godine dobila ekskluzivna prava da istražuje naftu u Bosni i Hercegovini, zajedno s britanskom konsultantskom kućom Exploration Consultants Limited (ECL).
Te dvije firme u svom istraživanju otkrile su naftu na sjeveru i jugu BiH. Rat u BiH je ubrzo počeo i spriječio ulaganja u naftna polja i bušenje. Zbog toga, već 25 godina nema daljih aktivnosti u vezi s istraživanjem nafte.
Nafta se prostire između dva entiteta u BiH i njeno nalazište, koje najviše obećava, nalazi se u Orašju s oko 180 miliona barela. Ukupna vrijednost nafte prema sadašnjim cijenama iznosi 14 mlrd USD (22,8 mlrd KM) i kontinuirano raste, piše novinarka Nadina Ronc u svojoj analizi.
ECL-ov projekt trajao je pune dvije godine i u to vrijeme uzet je kredit od 2,5 mil USD od Svjetske banke. Kompanija Amoco je finansirala cijeli projekt svojim novcem, jer su uspjeli osigurati ekskluzivni ugovor s firmom Energoinvest.
Kako u posljednje vrijeme uragani i drugo nevrijeme pogađa SAD i obližnje otoke u Karibima, trgovci naftom očekuju turbulentne dane. Sve više raste briga da će porasti zahtjevi za gorivom i energijom.
- Ako BiH odigra na pravu kartu, mogla bi postati europska kolijevka crnog zlata. S ovim otkrićem BiH, koja uživa u jeftinijim cijenama goriva nego druge zemlje, mogla bi gorivo izvoziti svojim susjedima - zaključuje Ronc u svojoj analizi.
Posljednja procjena australske kompanije Key Petroleum je da Federacija BiH ima oko 600 miliona tona nafte. Zaključno sa 4. septembrom 2017. cijene goriva u BiH bile su 1,70 KM, dok je gorivo u Kuvajtu, bogatim naftom, 0,35 KM po litri.
Trenutno, BiH ne izvozi naftu, ali je u 2013. godini uvoz procijenjen na 20.690 barela dnevno. Rast bruto domaćeg proizvoda u BiH u 2016. godini premašio je 3% godišnje.
Otkako su počeli testovi i istraživanja, oko 70 bušotina pokazalo je pozitivne rezultate. Većina polja bogatih naftom mogu se pronaći u sjevernoj BiH na dubini od oko 600 metara.
Kada su Amerikanci istraživali naftu na Dinaridima, također su pronašli prisustvo prirodnog gasa i nafte. Bušotina dubine jedan kilometar koštala bi oko milion KM, dok bi na Dinaridima to iznosilo oko 10 mil KM.
Amoco, koji je bio vezan ugovorom za Energoinvest, je u tri godine kompletirao prvu fazu svog istraživanja. Tadašnje Izvršno vijeće (Vlada BiH) je 1973. godine u Socijalističkoj republici Bosni i Hercegovini dodijelilo Energoinvestu koncesiju na istraživanje nafte kroz čitavu BiH.
Tokom prethodnih deset godina 1963-1973, hrvatska INA bila je glavni koncesionar i provela nekoliko velikih istraživanja posebno u sjevernoj BiH.
Potraga za naftom u BiH, počela je u doba Austro-Ugarske, kada je prvo nalazište nafte otkriveno na Majevici kod Tuzle i u Brčkom 1898. godine. Francuski naftni gigant Total je 2016. godine izrazio interes za eksploatacijom nafte i gasa u BiH i spreman je ponuditi našoj zemlji milijardu dolara (1,6 mlrd KM) za ugovor.
Ipak, Total nije prva kompanija koja je izrazila interes za ulaganjem u poslijeratnoj BiH. On je tek treća kompanija. Prvi je bio Shell koji je ušao u pregovore pa potom u septembru 2016. godine izašao iz njih, kada je BiH promijenila zakone o istraživanju nafte.
U decembru 2015. Godine, Key Petroleum također je izrazio interes za ulaganjem. Vijeće ministara BiH planiralo je objaviti javni poziv za ulaganja u područja nafte i gasa u Federaciji BiH do kraja novembra 2016. godine, ali je odustalo od toga.
Tokom maja 2017. godine bilo je planirano osnivanje tijela koje bi sačinjavali konsultanti, a čiji bi cilj bio dodjela ugovora ponuđaču koji najviše novca ponudi za istraživanje gasa i nafte u Federaciji BiH.
Jadransko-jonski plinovod
- Međutim, bosanska energija ide naprijed kroz Jadransko-jonski plinovod (IAP) - 516 kilometara dug plinovod, koji počinje u Fieru u Albaniji, preko Crne Gore i BiH do Splita u Hrvatskoj. Azerbejdžanska korporacija SOCAR gradi ovaj projekt koji je sponzoriran od Europske unije - podsjeća autor.
U maju 2017. godine, Albanija, BiH, Bugarska, Hrvatska, Kosovo i Makedonija potpisale su zajednički ugovor o razvoju plinovoda kojim bi se zaustavila njihova ovisnost o Rusiji i njenom plinu. Projekt je podržao i USAID.
Jadransko-jonski plinovod bio bi od dvostrukog značaja. On bi se povezao s Trans-jadranskim plinovodom koji ide od Grčke preko Albanije do Jadranskog mora u Italiji i dalje u Europsku uniju. Planirano je da Jadransko-jonski plinovod bude kapaciteta pet milijardi kubnih metara prirodnog gasa.
Obnovljiva energija
BiH je također sposobna proizvesti 40% energije iz obnovljivih izvora. Država proizvodi 40% energije iz hidropotencijala i 60% iz termoelektrana.
U 2016. godini proizvodnja električne energije iz termoelektrana povećala se za 10% što je dovelo do značajnog povećanja emisije stakleničkih gasova.
Kako bi smanjila emisiju stakleničkih gasova, bosanska podružnica kompanije Nordic Power Partners (NPP) izgradit će 48 megavata snažnu vjetroelektranu u Mostaru, čija je cijena 74 mil USD (120 mil KM). Vjetroelektrana bi trebala početi da radi za tri godine.
NPP također planira izgradnju još jedne 48 megavata snažne vjeroelektrane u Podveležju, kao i 500 megavata vjetroelektrana u narednim godinama-
BiH je sada na najpovoljnijoj poziciji jer može izvoziti energiju zbog svojih hidropotencijala.
- Ako bi potpisala ugovor s Totalom ili nekom drugom naftnom kompanijom, također bi počela izvoziti naftu, mogla bi otplatiti sve svoje dugove, obnoviti zemlju i osigurati neophodne poslove za stanovništvo, koje je obrazovano, ali istovremeno frustrirano zbog nezaposlenosti - zaključuje Ronc.
Nema komentara:
Objavi komentar