Veoma se često Čapljinci znaju požaliti da ih mediji zaobilaze. Analiza bi zasigurno pokazala tačnost takvog stava. U odnosu na Stolac, primjera radi, Čapljina je doista medijski, u neku ruku, čak i politički marginalizirana. Za takav odnos, sudeći prema svemu, pored onih objektivnih razloga, koji se prvenstveno očituju u specifičnostima Stoca, kao područja koje ima svojevrstan civilizacijski kontinuitet i bošnjačku prepoznatljivost, postoje i oni subjektivni razlozi. O tim razlozima odlučio je progovoriti Hivzo Šarić, zamjenik predsjednika Općinskog vijeća Čapljine.
Više je puta Šarić predstavnike vrha SDA Bosne i Hercegovine pokušao upozoriti na neodgovoran odnos Općinskog odbora ove stranke, bolje rečeno njegovog predsjednika, spram ukupne političke situacije u ovoj općini. Posljednje je pismo Šarić na ruke predsjednika Alije Izetbegovića uputio 14. aprila ove godine. Spomenuto pismo dobili su gospoda Ejup Ganić, Edhem Bičakčić i Halid Genjac. S pismom je upoznat i Hamo Masleša, guverner Hercegovačko-neretvanskog kantona. No, reakcija, kao ni u prethodnim slučajevima, nije bilo. "Oglušili su se i pojedini mediji kojima sam pismo, također poslao", istiće Šarić. U pismu, adresiranom na već spomenutu gospodu, Šarić ističe da je u toku svog devetogodišnjeg "postojanja" održana samo jedna Skupština SDA Čapljine, i to ona osnivačka, u septembru 1990. godine. Prva i posljednja?! "To je svojevrstan politički skandal bez presedana", ističe Šarić. S druge strane, Čapljina je valjda jedina općina u BiH gdje čak ni 1997. godine nije održana izborna skupština. Da nismo morali potvrditi kandidaturu sadašnjem ministru za socijalnu politiku Hercegovačko-neretvanskog kantona Musairu Penavi, vjerovatno se Izvršni odbor prošle godine ne bi nijednom sastao. No, i ti rijetki sastanci služe isključivo da bi se glasalo za kandidate za koje se opredijelio Omer Čevra, predsjednik SDA Čapljine, koji je u stranci uzurpirao cjelokupno pravo na odlučivanje, praveći od stranke vlastiti posjed u kojem se samo on ima pitati. Čevra, s druge strane, obnaša toliko funkcija da je to egzemplar političke patologije. On je predsjednik SDA Čapljine, predsjednik stranke Hercegovačko-neretvanskog kantona, poslanik je u Parlamentu Kantona, predsjednik je Kluba vijećnika Koalicije za cjelovitu i demokratsku BiH istog parlamenta, član Doma naroda Federalnog parlamenta, predsjednik Upravnog odbora Fonda "Počitelj" i preduzeća "Merčap". Potpredsjednik Općinskog vijeća, također ističe da, i pored upornih insistiranja članova Izvršnog odbora stranke, Čevra još nije podnio finansijski izvještaj o utrošenim donacijama. Preciznije rečeno, prije dvije godine Čevra je, prema njegovim riječima, članovima Izvršnog odbora podnio izvještaj koji nije prihvaćen, jer se sastojao od šest cifri, po sistemu "toliko došlo - toliko otišlo". Zbog potpune neobaviještenosti o utrošku finansijskih sredstava, ranije je bilo niz problema. Nekolicina ljudi, u vrijeme ultimativnih insistiranja na podnošenju finansijskog izvještaja, zakovala je vrata tadašnjeg Ratnog predsjedništva, ne dozvoljavajući ulaz nikome dok se taj izvještaj ne podnese. "Problem je", kaže Šarić, "prevaziđen na zagonetan način. Izvještaj nije podnesen, a vrata su otkovana!"
Šarić, također, ističe da, zbog potpune uzurpacije vlasti od jednog čovjeka, ne funkcionira ni Općinsko vijeće, mada su bošnjačkim predstavnicima u vlasti, pored mjesta potpredsjednika Vijeća, pripala i dva rukovodna mjesta. Ljudi koji su počeli obavljati funkcije na koje ih je, prema Šarićevim riječima, bez bilo kakvih konsultacija s članovima Izvršnog odbora stranke, također, postavio Čevra na njegovu su inicijativu, nakon ubistva povratnika u Tasovčićima, povučeni. Jedan je otišao u ministre, drugii u Fond "Počitelj". Bošnjački poslanici na dvije, od posljednje tri sjednice Općinskog vijeća, nisu prisustvovali. Poslanici bi samo koji minut prije polaska od predsjednika SDA obavještavani da je on tako dogovorio.
"Primjer posljednje sjednice Općinskog vijeća je najilustrativniji. Čevra je bez znanja potpredsjednika Općinskog vijeća, odnosno mene, ali i većine vijećnika, obavijestio predstavnike međunarodne zajednice i predsjednika Općinskog vijeća Miroslava Đevenicu da vijećnici Koalicije CDBiH neće prisustvovati sjednici. Mi smo o svemu obaviješteni pred polazak." Zahvaljujući takvom odnosu, hrvatska strana, prema riječima potpredsjednika Općinskog vijeća, može činiti šta joj je volja.
"Zbog nefunkcioniranja svih institucija vlasti, ali i onih drugih, kulturnih itd., te nepostojanja bilo kakve saradnje s medijima, javnost nema pojma šta se sve na području općine Čapljina događa", kaže Šarić.
"Ne mislim ovdje samo na grad, koji krase isključivo hrvatska obilježja. Mislim na Dubravsku visoravan, gdje smo do rata činili 19 posto u ukupnom stanovništvu. Dubrave danas izgledaju potpuno drugačije. Šuškovo Selo, Bobanovo Selo i druga naselja koja se grade mijenjaju etničku sliku prostora na kome smo činili većinu. No, o tome se šuti. No, o tome se šuti. S druge strane, mi naše povratnike nedovoljno stimuliramo. Na prostoru Čapljine jedva je obnovljeno oko stotinu kuća. Jedan primjer posebno je ilustrativan. Izbjeglice s našeg područja koje se nalaze u Njemačkoj prikupile su sredstva, nabavile dva kamiona i cisternu za vodu i dali ih "Merhametu", s jasno naglašenim ciljem da ta donacija ima služiti isključivo povratnicima. Čevra je, međutim, došao na ideju da tu donaciju pretvori u transportno preduzeće, što je i učinio, i za direktora firme postavi sedamdesetogodišnjeg starca bez ikakvog radnog iskustva i nezavršenom osnovnom školom.Danas ta firma "Merčap", s "Merhametu" poklonjenim vozilima, povratnicima vodu dostavlja po većoj cijeni od mostarskog vodovoda, što je apsurd. Da apsurd bude veći, troškove prijevoza plaća opet naša organizacija - Fond "Počitelj"! "Šarić smatra da će, nastavi li se ovako, Bošnjaci s teritorija općine Čapljina doći u daleko goru poziciju, povratnici posebno, s obzirom na to da su sve negativnosti u pravilu reflektirale na povratnike.
SDA Čapljine, koja s predstavnicima HDZ-a nema bilo kakvu komunikaciju, neće, prema Šarićevim riječima, ništa postići. "Nas organizirano, baš zbog koncentracije vlasti u rukama jednog čovjeka, nigdje nema. Evo, Holanđani su raspoloženi da se u naselju Opličići izgrade školu za djecu naših povratnika. Ali, kako mi u organima vlasti praktički i ne postojimo, niti u tom smislu pokazujemo bilo kakvu volju, od te inicijative nema ništa, a školska godina će brzo. Nikakve razgovore, kad je taj problem u pitanju, s hrvatskim predstavnicima nismo imali. Da ne govorim o zapošljavanju, elektrifikaciji povratničkih naselja itd."
Šarić smatra da se problemi u stranci, o kojima je odlučio progovoriti, a koji se reflektiraju na ukupnu političku situaciju, mogu riješiti. Prvi uvjet za to jeste da djelovanje stranke, prije svega, treba učiniti transparentnijim. S druge strane, o pitanjima od značaja za cjelokupnu bošnjačku populaciju bi, prema Šarićevim riječima, morali odlučivati svi, a ne samo jedan čovjek.
"Očekujem da će vodeći ljudi stranke, čiji sam član od njenog osnivanja, shvatiti nužnost uključivanja u problem. Isuviše bi neodgovorno u ovom trenutku bilo ostati po strani", ističe Šarić.
(1999.)
Šarić, također, ističe da, zbog potpune uzurpacije vlasti od jednog čovjeka, ne funkcionira ni Općinsko vijeće, mada su bošnjačkim predstavnicima u vlasti, pored mjesta potpredsjednika Vijeća, pripala i dva rukovodna mjesta. Ljudi koji su počeli obavljati funkcije na koje ih je, prema Šarićevim riječima, bez bilo kakvih konsultacija s članovima Izvršnog odbora stranke, također, postavio Čevra na njegovu su inicijativu, nakon ubistva povratnika u Tasovčićima, povučeni. Jedan je otišao u ministre, drugii u Fond "Počitelj". Bošnjački poslanici na dvije, od posljednje tri sjednice Općinskog vijeća, nisu prisustvovali. Poslanici bi samo koji minut prije polaska od predsjednika SDA obavještavani da je on tako dogovorio.
"Primjer posljednje sjednice Općinskog vijeća je najilustrativniji. Čevra je bez znanja potpredsjednika Općinskog vijeća, odnosno mene, ali i većine vijećnika, obavijestio predstavnike međunarodne zajednice i predsjednika Općinskog vijeća Miroslava Đevenicu da vijećnici Koalicije CDBiH neće prisustvovati sjednici. Mi smo o svemu obaviješteni pred polazak." Zahvaljujući takvom odnosu, hrvatska strana, prema riječima potpredsjednika Općinskog vijeća, može činiti šta joj je volja.
"Zbog nefunkcioniranja svih institucija vlasti, ali i onih drugih, kulturnih itd., te nepostojanja bilo kakve saradnje s medijima, javnost nema pojma šta se sve na području općine Čapljina događa", kaže Šarić.
"Ne mislim ovdje samo na grad, koji krase isključivo hrvatska obilježja. Mislim na Dubravsku visoravan, gdje smo do rata činili 19 posto u ukupnom stanovništvu. Dubrave danas izgledaju potpuno drugačije. Šuškovo Selo, Bobanovo Selo i druga naselja koja se grade mijenjaju etničku sliku prostora na kome smo činili većinu. No, o tome se šuti. No, o tome se šuti. S druge strane, mi naše povratnike nedovoljno stimuliramo. Na prostoru Čapljine jedva je obnovljeno oko stotinu kuća. Jedan primjer posebno je ilustrativan. Izbjeglice s našeg područja koje se nalaze u Njemačkoj prikupile su sredstva, nabavile dva kamiona i cisternu za vodu i dali ih "Merhametu", s jasno naglašenim ciljem da ta donacija ima služiti isključivo povratnicima. Čevra je, međutim, došao na ideju da tu donaciju pretvori u transportno preduzeće, što je i učinio, i za direktora firme postavi sedamdesetogodišnjeg starca bez ikakvog radnog iskustva i nezavršenom osnovnom školom.Danas ta firma "Merčap", s "Merhametu" poklonjenim vozilima, povratnicima vodu dostavlja po većoj cijeni od mostarskog vodovoda, što je apsurd. Da apsurd bude veći, troškove prijevoza plaća opet naša organizacija - Fond "Počitelj"! "Šarić smatra da će, nastavi li se ovako, Bošnjaci s teritorija općine Čapljina doći u daleko goru poziciju, povratnici posebno, s obzirom na to da su sve negativnosti u pravilu reflektirale na povratnike.
SDA Čapljine, koja s predstavnicima HDZ-a nema bilo kakvu komunikaciju, neće, prema Šarićevim riječima, ništa postići. "Nas organizirano, baš zbog koncentracije vlasti u rukama jednog čovjeka, nigdje nema. Evo, Holanđani su raspoloženi da se u naselju Opličići izgrade školu za djecu naših povratnika. Ali, kako mi u organima vlasti praktički i ne postojimo, niti u tom smislu pokazujemo bilo kakvu volju, od te inicijative nema ništa, a školska godina će brzo. Nikakve razgovore, kad je taj problem u pitanju, s hrvatskim predstavnicima nismo imali. Da ne govorim o zapošljavanju, elektrifikaciji povratničkih naselja itd."
Šarić smatra da se problemi u stranci, o kojima je odlučio progovoriti, a koji se reflektiraju na ukupnu političku situaciju, mogu riješiti. Prvi uvjet za to jeste da djelovanje stranke, prije svega, treba učiniti transparentnijim. S druge strane, o pitanjima od značaja za cjelokupnu bošnjačku populaciju bi, prema Šarićevim riječima, morali odlučivati svi, a ne samo jedan čovjek.
"Očekujem da će vodeći ljudi stranke, čiji sam član od njenog osnivanja, shvatiti nužnost uključivanja u problem. Isuviše bi neodgovorno u ovom trenutku bilo ostati po strani", ističe Šarić.
(1999.)
Kompilacija članaka Enesa Ratkušića koje je pisao tokom perioda 1992. - 2018. objavljena je u knjizi "Bosna je veća od Evrope", CIF BiH, Stolac, 2019.
Nema komentara:
Objavi komentar