Slučaj Agrokor i Rješenje o dopuštenosti koncentracije Agrokora i Mercatora iz juna, 2014.

U svjetlu odluke Privremenog vjerovničkog vijeća Agrokora u Zagrebu o razdvajanju Konzuma i Mercatora u Bosni i Hercegovini, kao i povezanim odlukama posebno je zanimljivo Rješenje  o dopuštenosti koncentracije privrednih subjekata Agrokor d.d. Zagreb i Mercator d.d. Ljubljana koje je donijelo Vijeće za koncentraciju BiH u junu, 2014.

Sam proces donošenja ovog rješenja kojim je totalno narušena konkurencija u BiH i kojim su domaći privredni subjekti stavljeni u težak položaj - bio je vrlo diskutabilan, posebno imajući u vidu da je Rješenje o dopuštenosti koncentracije doneseno zbog proteka roka. Naime, prema Zakonu o konkurenciji BiH,  ukoliko Konkurencijsko vijeće ne donese rješenje u roku - SMATRA SE DA JE KONCENTRACIJA DOPUŠTENA. 

U rješenju koje se nalazi u prilogu ovoj kratkoj analizi, obrazlaže se način donošenja odluka Konkurencijskog vijeća. Odluke Konkurencijskog vijeća donose se većinom glasova prisutnih članova, s tim da ZA svaku odluku MORA GLASATI NAJMANJE po JEDAN ČLAN iz reda KONSTITUTIVNIH naroda. 

Iz Rješenja nije moguće vidjeti kako su članovi glasali, odnosno koliko članova je glasalo za ili protiv  jer TI PODACI PREDSTAVLJAJU POSLOVNU TAJNU! Navedeno je samo da  "(..) člana Konkurencijskog vijeća su glasali za prijedlog rješenja, dok su (..) člana bila protiv", te da Konkurencijsko vijeće nije moglo donijeti konačnu odluku.

Dok se u navedom Rješenju govori o stjecanju 53,12 % dionica Mercatora od strane Agrokora, u odluci se govori o tome da će se Mercator vratiti na tržište BiH i PREUZETI SVOJE 83 trgovine od KONZUMA, odnosno da je Konzum d.o.o. Sarajevo  iznajmio 83 trgovine od Mercatora BiH. Bitno se i podsjetiti ovdje da se u javnosti govorilo da je cijeli ovaj proces iniciran tek kada je Mercator preuzeo DP Markete u BiH.   

Istog dana, 31. avgusta, 2017., javnost je obaviještena i da je Vjerovničko vijeće također dalo saglasnost za dokapitalizaciju Konzuma BiH na način da Agrokorove kompanije u BiH, Ledo iz Čitluka i Sarajevski kiseljak svoja potraživanja u iznosu 34,6 miliiona eura pretvore u udjele u vlasništvu.