BIH
Prijedlog na razmatranju: Kuvajćani bi mogli steći pravo vlasništva nad nekretninama u BiH
Piše: N. Novalić
1.12.2016. u 11:20
Zakon o stvarnim pravima iz 2014. godine uveo je novinu prema kojoj stranci kao fizičke osobe mogu postati vlasnici nekretnina i to po sistemu reciprociteta. Sistem reciprociteta znači da stranci u BiH imaju ista prava kakva i državljani BiH imaju u njihovim zemljama.
S obzirom na to da bh. državljani ne mogu biti vlasnici nekretnina u Kuvajtu, tako ni Kuvajćani ne mogu biti vlasnici nekretnina u BiH. Ovu pravnu barijeru danas mnogi Kuvajćani "preskaču" tako što u BiH osnivaju firme čiji su vlasnici, pri čemu te firme, što je u skladu sa bh. zakonima, postaju vlasnici nekretnina.
Ambasada BiH u Kuvajtu i ambasador Mehmed Halilović uputili su Vladi FBiH još u martu 2016. prijedlog kojim bi se Kuvajt izuzeo iz sistema reciprociteta, a Kuvajćanima omogućilo da u BiH kupuju nekretnine uz određena ograničenja.
Ambasadu BiH u Kuvajtu jučer je posjetio i šef Delegacije EU u BiH Lars-Gunnar Wigemark te je ambasador Halilović tematizirao i ovo pitanje.
1. Državljanima Kuvajta koji su već kupili nekretninu u BiH bi se omogućilo sticanje prava vlasništva nad nekretninom i njena uknjižba pod uslovom da uplate određeni iznos (1.000-3.000 eura) na ime kazne.
2. Da se omogući kupovina nekretnine s ograničenjem na maksimalno 5 dunuma i stambenog prostora maksimalno do 300 m2.
3. Da se uknjižba ograniči na samo jednu nekretninu i da se odgovarajućem organu uprave na tu nekretninu obavezno uplaćuje taksa u iznosu 1.000-2.000 eura na godišnjem nivou.
Ovakvom odlukom potrebno je predvidjeti i odgovarajuće mjere zaštite interesa BiH u ovoj oblasti, gdje bi se, u slučaju neizvršavanja obaveza državljana Kuvajta prema državi Bosni i Hercegovini, odredile mjere koje bi osigurale ispunjenje tih obaveza, uključujući i moguće pokretanje postupka izvlaštenja pri čemu bi se za izvlaštenu nekretninu stranom državljaninu izmirila novčana protuvrijednost nekretnine umanjena za iznos potreban za namirenje neispunjenih obaveza ili neplaćenih taksi i dažbina.
Ovim prijedlogom bi se omogućilo da se razdvoje oni koji imaju namjeru da kupe samo jednu nekretninu, od firmi koje zaista imaju namjeru da posluju. Trenutno je veliki broj firmi u BiH osnovan samo da bi se kupila jedna nekretnina.
Ambasador Halilović za Klix.ba kaže da je izuzeće Kuvajta iz sistema reciprociteta interes BiH, jer bi to omogućilo značajan priliv investicija.
"Pazite, mi sada imamo bosanske firme u vlasništvu Kuvajćana koje su osnovane da bi se kupovale nekretnine. To su bosanske firme, one imaju osnivački kapital od 2.000 KM, a u vlasništvu se nekretnina koje su mnogo vrednije. Ako bi se prihvatio ovaj prijedlog, mi bismo imali značajan priliv u budžet, ti ljudi sada dolaze u BiH, a ne plaćaju nikakvu taksu. Ako bi godišnje plaćali neku taksu od npr. 1.500 eura to je značajan prihod budžeta lokalnih zajednica", kaže Halilović.
Ambasador Halilović upozorava i na različite probleme koji sada nastaju u cijelom procesu, pri čemu se prave predugovori koji Kuvajćanima omogućavaju pravo upisa vlasništva nad nekretninama, što nije u skladu sa zakonima, o čemu je Klix.ba već ranije pisao.
"Nama je u interesu da imamo što više investicija, da imamo što više novca u budžetu. Kada uporedite podatke koliko Kuvajćana je ušlo u BiH i kada vidite prihode od boravišnih taksi vidite da je to samo 20-30 posto", pojašnjava ambasador.
Za činjenicu da bi ukidanje reciprociteta u neravnopravan položaj stavilo bh. državljane u Kuvajtu i Kuvajćane u BiH Halilović kaže da se ovdje radi o ekonomskim interesima BiH.
"Svaka zemlja može da donese odluku koja je u njenom interesu. Ako govorimo o reciprocitetu, bh. državljanima trebaju vize za ulazak u Kuvajt, a Kuvajćanima ne trebaju za ulazak u BiH. Ako želimo investicije, mi moramo uskladiti naše zakone, ali istovremeno i zaštititi naš zakonodavni sistem. Ti ljudi mogu nekretnine kupovati u Španiji, Njemačkoj, Turskoj i drugim zemljama, pa zašto im ne omogućiti to i u BiH pod posebnim uvjetima? Možda ovo nije najbolji prijedlog, ali je bolji od trenutnog stanja", kaže Halilović.
Kako sada stvari funkcionišu
S obzirom na to da bh. državljani ne mogu biti vlasnici nekretnina u Kuvajtu, tako ni Kuvajćani ne mogu biti vlasnici nekretnina u BiH. Ovu pravnu barijeru danas mnogi Kuvajćani "preskaču" tako što u BiH osnivaju firme čiji su vlasnici, pri čemu te firme, što je u skladu sa bh. zakonima, postaju vlasnici nekretnina.
Ambasada BiH u Kuvajtu i ambasador Mehmed Halilović uputili su Vladi FBiH još u martu 2016. prijedlog kojim bi se Kuvajt izuzeo iz sistema reciprociteta, a Kuvajćanima omogućilo da u BiH kupuju nekretnine uz određena ograničenja.
Ambasadu BiH u Kuvajtu jučer je posjetio i šef Delegacije EU u BiH Lars-Gunnar Wigemark te je ambasador Halilović tematizirao i ovo pitanje.
Šta je predloženo
1. Državljanima Kuvajta koji su već kupili nekretninu u BiH bi se omogućilo sticanje prava vlasništva nad nekretninom i njena uknjižba pod uslovom da uplate određeni iznos (1.000-3.000 eura) na ime kazne.
2. Da se omogući kupovina nekretnine s ograničenjem na maksimalno 5 dunuma i stambenog prostora maksimalno do 300 m2.
3. Da se uknjižba ograniči na samo jednu nekretninu i da se odgovarajućem organu uprave na tu nekretninu obavezno uplaćuje taksa u iznosu 1.000-2.000 eura na godišnjem nivou.
Ovakvom odlukom potrebno je predvidjeti i odgovarajuće mjere zaštite interesa BiH u ovoj oblasti, gdje bi se, u slučaju neizvršavanja obaveza državljana Kuvajta prema državi Bosni i Hercegovini, odredile mjere koje bi osigurale ispunjenje tih obaveza, uključujući i moguće pokretanje postupka izvlaštenja pri čemu bi se za izvlaštenu nekretninu stranom državljaninu izmirila novčana protuvrijednost nekretnine umanjena za iznos potreban za namirenje neispunjenih obaveza ili neplaćenih taksi i dažbina.
Ovim prijedlogom bi se omogućilo da se razdvoje oni koji imaju namjeru da kupe samo jednu nekretninu, od firmi koje zaista imaju namjeru da posluju. Trenutno je veliki broj firmi u BiH osnovan samo da bi se kupila jedna nekretnina.
Ambasador BiH u Kuvajtu: To je u interesu BiH
Ambasador Halilović za Klix.ba kaže da je izuzeće Kuvajta iz sistema reciprociteta interes BiH, jer bi to omogućilo značajan priliv investicija.
"Pazite, mi sada imamo bosanske firme u vlasništvu Kuvajćana koje su osnovane da bi se kupovale nekretnine. To su bosanske firme, one imaju osnivački kapital od 2.000 KM, a u vlasništvu se nekretnina koje su mnogo vrednije. Ako bi se prihvatio ovaj prijedlog, mi bismo imali značajan priliv u budžet, ti ljudi sada dolaze u BiH, a ne plaćaju nikakvu taksu. Ako bi godišnje plaćali neku taksu od npr. 1.500 eura to je značajan prihod budžeta lokalnih zajednica", kaže Halilović.
Ambasador Halilović upozorava i na različite probleme koji sada nastaju u cijelom procesu, pri čemu se prave predugovori koji Kuvajćanima omogućavaju pravo upisa vlasništva nad nekretninama, što nije u skladu sa zakonima, o čemu je Klix.ba već ranije pisao.
"Nama je u interesu da imamo što više investicija, da imamo što više novca u budžetu. Kada uporedite podatke koliko Kuvajćana je ušlo u BiH i kada vidite prihode od boravišnih taksi vidite da je to samo 20-30 posto", pojašnjava ambasador.
Za činjenicu da bi ukidanje reciprociteta u neravnopravan položaj stavilo bh. državljane u Kuvajtu i Kuvajćane u BiH Halilović kaže da se ovdje radi o ekonomskim interesima BiH.
"Svaka zemlja može da donese odluku koja je u njenom interesu. Ako govorimo o reciprocitetu, bh. državljanima trebaju vize za ulazak u Kuvajt, a Kuvajćanima ne trebaju za ulazak u BiH. Ako želimo investicije, mi moramo uskladiti naše zakone, ali istovremeno i zaštititi naš zakonodavni sistem. Ti ljudi mogu nekretnine kupovati u Španiji, Njemačkoj, Turskoj i drugim zemljama, pa zašto im ne omogućiti to i u BiH pod posebnim uvjetima? Možda ovo nije najbolji prijedlog, ali je bolji od trenutnog stanja", kaže Halilović.
Ambasador napominje da u Kuvajtu postoji veliki interes za kupovinu nekretnina u BiH, što bi za BiH moglo biti od velike koristi jer bi nekretnine gradile bh. firme, koristili bi se bh. resursi, a na kraju bi ti Kuvajćani plaćali i boravišnu taksu.
Nema komentara:
Objavi komentar