srijeda, 28. prosinca 2016.

Boksit; Birač; Milići; Rajko Dukić by Patriot (16.04.2002)

BROJ 10 Patriot
16. 04. 2002.

http://www.patriotmagazin.com/arhiva/0010/index.htm

Rajko Dukić – legalizacija desetogodišnje pljačke

Kolateralna šteta
Prvi put u istoriji postojanja rudnika plan za 2002. godinu bez proizvodnje boksita. Direktor odlučio: inženjer i čistačica 100 KM. Kada će biti zakazana Skupština akcionara? Optimisti: nikada; skeptici: kad Dukić navrši 45 godina staža
piše: Stevan Marković
Ako preduzeće koje nosi ime "Boksit" po istoimenom prirodnom bogatstvu u planu poslovanja za ovu godinu izostavi prihod od prodaje rude i ako se prema njoj bude, kao do sada, nedomaćinski ponašalo, prije svega neravnomjernim skidanjem otkrivke u odnosu na rudu, sve je izglednije da će se nekadašnji gigant u evropskim razmjerama pretvoriti u neku vrstu zadruge gdje uzimaju svi od ono malo što je ostalo. Na površinskom kopu, koji je svojevremeno važio za najveći u Evropi, planirani koeficijent otkrivke 4 (odnos jalovine i rude) ispunjen je svega 10 posto, što je u najmanju ruku krivično djelo, i to sa predumišljajem, jer je samo nekoliko mjeseci prije iz istih razloga rudarska inspekcija zabranila eksploataciju dok se zamjerke ne otklone.
Ta, kako je rudari nazivaju, "krađa rude" degradira stručna znanja velikog broja rudarskih inženjera, jer su iz stručnosti a i morala dobili čistu jedinicu.
Tri izbora
Poslije najnovijih odluka direktora Dukića možda je i razumljivo njihovo ponašanje, jer, kako je Brko napisao, radnici u "Boksitu" imaju pravo na tri nimalo laka izbora, jer će, kako kaže Dukić, ova a možda i naredna godina biti veoma teške za privređivanje.
Radnici, da se ne bi, kako je napisano, našli na spisku tehnološkog viška, mogu tražiti jednogodišnje neplaćeno odsustvo uz garancije Dukića da će ih vratiti na posao. Potom svi oni koji Brki baš i ne vjeruju a koji se ne nađu na spisku tehnološkog viška mogu tražiti čekanje uz naknadu od 100 KM, bilo da je riječ o inženjeru ili čistačici. I na kraju šlag za sve one za koje se i nađe posla: naknada, termin kojim se barata, biće isplaćivana shodno ostvarenim rezultatima bez utvrđenih kriterijuma. Rajko Dukić nove poteze koji i nemaju baš poslovnu kvaku objašnjava najtežim periodom otkako je on direktor, a to je cijelih 35 godina.
"Prošla godina je najlošija poslovna godina kako postoji kompanija jer je završena sa gubitkom od 500.000 maraka. U njoj sam za sve vrijeme otkad sam direktor najviše radio, ali su rezultati minimalni", kaže Dukić, okrivljujući sve osim sebe. Po njegovim riječima, došlo je do smanjenja obima prizvodnje i usluga u privrednim organizacijama. Zbog enormno visokih obaveza, nedostatka povoljnog finansijskog kapitala na tržištu, nepostojanja adekvatnih mjera za zaštitu domaće proizvodnje i usporenog i ispolitizovanog procesa privatizacije sve industrijske grane u RS zabilježile su drastičan pad", smatra Dukić.
U svojoj analizi milićki direktor krivicu je svalio i na Vladu RS, koja, mada je "Boksit" zvorničkoj fabrici "Birač" reprogramirao devet miliona maraka i otpisao više od pet miliona kamate, do sada nije reprogramirala 2,2 miliona "Boksitovih" obaveza prema budžetu, zbog čega je, po njegovim riječima, račun preduzeća blokiran od početka ove godine.
Blokada
Malo čudno zvuči podatak da je račun preduzeća blokiran od nove godine a da je najviše naplata bilo baš u periodu prva dva mjeseca 2002. U januaru i februaru, kada preduzeće, kako je obaviješten i Nadzorni odbor, nije radilo, plaćanje su obavili "Metal Investments International" iz Londona, i to u iznosu od 533.866 maraka, zatim "Integro" iz Pariza 276.280, preduzeća za koja niko pou z dano ne zna šta im je predmet trgovine, i "Terex inžinjering" iz Bijeljine 58.000 maraka. Pored toga, na listi najvećih dužnika su i dva ugljenokopa "Gacko", čije rukovodstvo ne priznaje dug i radove smatraju već plaćenim, te "Ugljevik" sa dugom od 80.000 maraka i Fabrika glinice "Birač", za koju je Dukić uvijek tvrdio da duguje više od desetak miliona dolara, dok po novim podacima "Boksitova" potraživanja iznose 750.220 dolara .
Zanimljiv je i podatak o preduzećima koja duguju "Boksitu".
Predstavnici ZDP "Energopetrol" Srpsko Sarajevo tužili su "Boksit" za neplaćeni iznos od 774.267 maraka, "Rafinerija nafte" Srpski Brod potražuje 118.751 marku, dok je većina ostalih dugovanja uglavnom preduzećima u kojima je Dukić jedan od vlasnika. Tako, najveći iznos od 761.423 marke "Boksit" duguje DOO "Rumag" iz Milića za radove na radilištu u Gacku. Nešto manje (533.519 maraka) dug je prema DOO "Mileks" za isporuku peciva, stočne hrane dok je to pekarsko preduzeće bilo angažovano i kao proizvođač u RiTE "Gacko", zatim AD "Drina osiguranje" Zvornik, prema kome je preostao dug 337.784 nakon što su se parama koje je uplatilo preduzeće iz Pariza "bitno smanjile obaveze".
Skupština
Dosadašnje sjednice Upravnog odbora uglavnom su ličile na skupštinska zasjedanja u kojima članovi preglasavaju jedni druge. Zasada većinu ima Dukić, kome, pored dva predstavnika Balkan investment fonda, društvo pravi i zamjenik ministra energetike i rudarstva Borivoje Marić i uvijek poslušni Čedo Brajković. Problem je u stavovima i reakcijama Radomira Lulića i Nenada Kapora, koji predstavljaju državni kapital. Na posljednjoj sesiji predstavnici državnog kapitala pokrenuli su inicijativu da se utvrdi odgovornost predsjednika Upravnog odbora Valdasa Varavičijusa, koji, kako smo saznali, nije obavio primopredaju sa starim predsjednikom ili predsjednicima Upravnog odbora, jer ih je bilo dva. Jedan "Boksitov", koji nije priznala Vlada, i drugi Vladin, imenovan u aprilu prošle godine. Naime, primopredaju je potpisao neko drugi, jer Litvanac se branio da on to nikada nije uradio. Primopredajom se moglo utvrditi gdje je nestala vrijednost preduzeća u periodu od 1992. do 2001. godine i time u dobroj mjeri odgovoriti na pitanje ko je kriv za nedomaćinsko poslovanje.
Druga stvar za koju je odgovoran predsjednik Upravnog odbora jeste sporost u zakazivanju Skupštine akcionara. Odlukom od 29. avgusta 2001. godine predviđeno je da to bude za 45 dana, međutim, pošto su tadašnji opunomoćenici (direktori sektora), koji su radnicima obećavali kule i gradove, doveli preduzeće u predstečajno stanje, očekuje se da na toj skupštini može doći i do promjene sastava Upravnog odbora. Promjena sastava UO, ali samo predstavnika državnog kapitala, zatražena je pismeno i na prošloj sjednici od vječitog Dukićevog zamjenika Živojina Juroševića, inače zastupnika građana i akcija "Invest - nove", ukupno 22 posto kapitala.
Patriot saznaje da upravo Dukić odugovlači sa zakazivanjem Skupštine jer postoji opasnost da se na toj sjednici zatraži njegov opoziv.


Bijes
"Mi ovdje raspravljamo o glupostima. Kada budete htjeli normalan razgovor, zovite me", rekao je Dukić i napustio zasjedanje Upravnog odbora nakon što nije usvojen izvještaj za 2001. godinu, u koji je ugradio i dio politike koja je, kako je izvijestio, dovela do generalnog štrajka sa odgovarajućim problemima i troškovima. Naravno, u izvještaju nije naveo da je štrajk lično organizovao štiteći sebe od, kako reče, "pojedinaca, stranaka i strančica".


Patriot
Pošto svi pokušavaju da ga diskredituju Dukić je dobar dio posljednjeg zasjedanja posvetio listu Patriot i optužio članove Upravnog odbora da su, kako je rekao, dali materijale sa ranijih zasjednja pomažući progonu. Kada mu je sugerisano da je pisanje lista njegova privatna stvar, rasprava je završena.


Milićani će, ako bude kako knez kaže, na narednim izborima u velikom broju glasati za SDP BiH jer on od njenog predsjednika Zlatka Lagumdžije očekuje amnestiju za neka prošla vremena. Pregovori su u toku, a u Inicijativnom odboru već su sadašnji predsjednik SO Milići Branislav Spasojević, inače član SNSD-a, i dobar Dukićev drugar Huso Halilović. Posljednje informacije su da je Lagumdžija odobrio osnivanje odbora, ali pod uslovom da predsjednik bude Srbin.


Ko je kome ko

S prestankom rada zvorničke "glinice" neće raditi "Boksit". Manje posla za "Boksit" znači i manje posla za Dukićev "Mileks", koji isporučuje hljeb, a povremeno radi na prevozu uglja u Gacku. Ako ne radi "Mileks", manje je para zetovima Miladinu Vasiljeviću i Momiru Lazareviću. Ako zetovi nemaju para, to će osjetiti fudbalski klub u kome premije dijeli Vasiljević bez pretjerane ljubavi prema svom zetu Dejanu Dragičeviću. Ako bez para ostane zet Lazarević, to će osjetiti građani, koji će kupovati manje vekne hljeba... 

Nema komentara:

Objavi komentar