Iz diplomatskih izvora Žurnalu je nezvanično potvrđeno da su Sjedinjene Američke Države danas uvele sankcije Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske.
Sankacije protiv Milorada Dodika podrazumijevaju zabranu putovanja u SAD i zamrzavanje imovine na teritoriji SAD, kao i u svim zemljama koje se budu pridružile sankcijama.
PUTINOVO PISMO
Čovjek kojeg je nekadašnja američka državna sekretarka Medlin Olbrajt svojevremeno nazvala “daškom vjetra na Balkanu” prešao je put od miljenika Zapada do nepoželjne osobe.
Počeo je pred izbore 2006. godine kada je otvorio priču o nezavisnosti Republike Srpske, koju i danas proširuje. Vlast u RS, sa Dodikom na čelu, u oktobru prošle godine održala je referendum o Danu RS, što su SAD ocijenile kao neustavan i antidejtonski čin.
Prije toga, u Narodnoj skupštini RS usvojena je odluka o održavanju referenduma o radu Tužilaštva i Suda BiH. Istina, ta odluka nikada nije zvanično objavljena, ali je pitanje dana kada ona može biti aktivirana. Sabor Dodikove stranke je 2015. godine donio deklaraciju u kojoj najavljuje održavanje referenduma o samostalnosti RS 2018. godine.
Američki zvaničnici su ozbiljno upozorili i na Dodikovu inicijativu o Zakonu o Ustavnom sudu BiH, a sam je potvrdio da je od njega traženo da povuče tu inicijativu.
Neki od skorijih događaja ukazivali su da bi se Dodik mogao na američkoj “crnoj listi”. Dodik prvo nije dobio diplomatsku vizu za odlazak na jednu od gala večera koja se u Vašingtonu organizuje povodom inauguracije novog američkog predsjednika Donalda Trumpa. Potom je u ambasadi SAD u Sarajevu podnio zahtjev za redovnu vizu za odlazak u SAD, koju također nije dobio.
Neki od skorijih događaja ukazivali su da bi se Dodik mogao na američkoj “crnoj listi”. Dodik prvo nije dobio diplomatsku vizu za odlazak na jednu od gala večera koja se u Vašingtonu organizuje povodom inauguracije novog američkog predsjednika Donalda Trumpa. Potom je u ambasadi SAD u Sarajevu podnio zahtjev za redovnu vizu za odlazak u SAD, koju također nije dobio.
Cijelu stvar nastojao je predstaviti kao obračun odlazeće američke administracije s njim, uz podtekst da će, nakon što u Bijeloj kući Trump zamijeni Obamu, za SAD ponovo postati “dašak svježeg vjetra”. Što je malo vjerovatno, bez obzira na sve spinove i i temeljne “analize” njegovih propagandista, koji su Dodika stavili u sam rang sa Trumpom i Putinom. Po njihovim teorijama Dodik bi, navodno, trebalo da bude most i posrednik izmedju Vašingtona i Moskve.
Mašta je išla tako daleko da su pojedini ljudi iz Dodikovog okruženja po kuloarima širili priče da je tokom svog nesuđenog boravka u Americi Dodik trebalo da Trumpu uruči pismo koje mu je uputio ličo Putin.
Iskustvo govori da SAD ne mijenjaju olako svoju spoljnu politiku promjenom predsjednika i da im je bio i ostao najvažniji interes same Amerike.
Iskustvo govori da SAD ne mijenjaju olako svoju spoljnu politiku promjenom predsjednika i da im je bio i ostao najvažniji interes same Amerike.
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, činjenica je da je Dejtonski sporazum njihovo “čedo” i da neće dozvoliti ni Dodiku ni bilo kojem drugom ovdašnjem političaru da ga ugrozi. U poslednje 22 godine bilo je više američkih predsjednika, i demokrata i republikanaca, i nijedan od njih nikada nije doveo u pitanje odnos prema Dejtonskom sporazumu. Što Dodik jeste učinio, svojim negiranjem države BiH i stalnim licitiranjem referendumima.
SPOROST ILI SLABOST
Da su sankcije SAD-a prema Dodiku moguće moglo se naslutiti u intervjuu ambasadorka Morin Kormak početkom novembra, u intervjuu “Al Džaziri” kada je govorila o stavu amričke administracije prema referendumu.
“Kao što znate, a ponoviću to, referendum je bio direktno kršenje odluke Ustavnog suda BiH. Smatramo da je ključni problem bio sam čin nepoštovanja odluke Suda.
I dalje snažno pozivamo institucije BiH da se pozabave ovim problemom. Te institucije moraju biti u stanju riješiti ovakva pitanja. Istovremeno, Vlada SAD vodi komplikovan proces u koji je uključen određen broj vladinih agencija koje će analizirati ovo pitanje. I taj proces još traje”, izjavila je tada Morin Kormak.
Objavljivanjem odluke o stavljanju Dodika na “crnu listu” SAD možda je pojašnjena izjava ambasadorke o “komplikovanom procesu u koji je uključen određen broj vladinih agencija”.
Dodik je sada u velikom problemu. Po prvi put se suočio sa međunarodnim sankcijama. Amerika mu je veoma dugo gledala kroz prste, bolje rečeno pratila, evidentirala i zbrajala Dodikove političke grijehe, koji su tumačeni kao udar na Dejtonski sporazum. SAD su ogromna zemlja i nikada ne djeluju ad hoc, već se radi o složenim, “kompleksnim procesima”, koji dugo traju, što je Dodik pogrešno doživio kao slabost američke administracije, stavljajući sebe u rang sa najvećom svjetskom silom.
I dalje snažno pozivamo institucije BiH da se pozabave ovim problemom. Te institucije moraju biti u stanju riješiti ovakva pitanja. Istovremeno, Vlada SAD vodi komplikovan proces u koji je uključen određen broj vladinih agencija koje će analizirati ovo pitanje. I taj proces još traje”, izjavila je tada Morin Kormak.
Objavljivanjem odluke o stavljanju Dodika na “crnu listu” SAD možda je pojašnjena izjava ambasadorke o “komplikovanom procesu u koji je uključen određen broj vladinih agencija”.
Dodik je sada u velikom problemu. Po prvi put se suočio sa međunarodnim sankcijama. Amerika mu je veoma dugo gledala kroz prste, bolje rečeno pratila, evidentirala i zbrajala Dodikove političke grijehe, koji su tumačeni kao udar na Dejtonski sporazum. SAD su ogromna zemlja i nikada ne djeluju ad hoc, već se radi o složenim, “kompleksnim procesima”, koji dugo traju, što je Dodik pogrešno doživio kao slabost američke administracije, stavljajući sebe u rang sa najvećom svjetskom silom.
Američke sankcije su samo početak problema koji će se usložniti ako se pridruži i Evropska unija.
(zurnal.info)
Nema komentara:
Objavi komentar